REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj: Pn-1073/16-76

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ana Ćurković Dražić u pravnoj stvari tužiteljice RŽ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa Juraj Blažičko, odvjetnik iz Zagreba, protiv I tuženika Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreba, Folnegovićeva 1, OIB:83416546499, kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Orehovec, Vinter, Kiš, Šimunović iz Zagreba, II tuženika Grad Zagreb, Zagreb, Trg S. Radića 1, OIB: 61817894937, kojeg zastupaju odvjetnici iz OD Mihočević i Bajs iz Zagreba i III tuženika Zagrebački Holding d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB.85584865987, kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Orehovec, Vinter, Kiš, Šimunović iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. rujna 2025 u prisutnosti punomoćnika stranaka i tužiteljice osobno, dana 29. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I.

Nalaže se tuženicima VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o., Zagreb, Folnegovićeva 1, OIB: 83416546499, GRADU ZAGREBU, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 i ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, solidarno isplatiti tužiteljici RŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 249.779,70 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos počevši od 30.listopada godine do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine do isplate, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za tijek zatezne kamate od 1. travnja 2016. godine do 29.listopada, 2025.

III. Nalaže se tuženicima solidarno nadoknaditi tužiteljici trošak postupka 19.635,29 € sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje:

1. Tužiteljica je 01.4.2016. podnijela tužbu u kojoj navodi da je vlasnica obiteljske kuće u [adresa], u [adresa] upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška] kč [katastarska čestica], i na kojoj do tada nisu uočeni nikakvi građevinski nedostaci. Tvrdi da je prema njezinom saznanju i saznanju okolnih susjeda potkraj 2012. došlo do puknuća magistralnog cjevovoda DN 350 mm koje se dogodilo kod kućnih brojeva, 63, 63a, 63b i 63c u [adresa], koje je višekratno sanirano od strane tuženika Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb. Nakon puknuća i sanacije cjevovoda došlo je izlijevanja vode i kontinuiranog curenja vode iz cijevi u hidrantu kod kbr. 63, što je rezultiralo produbljivanjem vododerine ispod ove kuće, kuće tužiteljice te još pet parcela, sve do bunara uz kuću na adresi [adresa], i to u razdoblju oko dvije godine. Uslijed djelovanja vode u zemljištima ispod navedenih kuća došlo je do oštećenja na kućama, uključujući kuću tužiteljice, kojih nije bilo prije puknuća cjevovoda. Tužiteljica tvrdi da su puknuće cjevovoda i nestručna sanacija od strane tuženika Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. prouzročili izlijevanje vode u duljem vremenskom razdoblju koje je uzrokovalo oštećenja na njezinoj kući. Tužbom obuhvaća i tuženike Grad Zagreb i Zagrebački Holding d.o.o. pozivajući se na odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu.

2. Pojašnjava da je 2012. godine, kada je došlo do nastanka štetnog događaja, na snazi bila odredba članka 23. Zakona o vodama koja je predviđala da je komunalna vodna građevina (magistralni cjevovod) mogla biti u vlasništvu isključivo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, ovdje drugotuženika ili javnog isporučitelja (prvotuženika). Tek izmjene i dopune Zakona o vodama koje su stupile na snagu 18. svibnja 2013. godine, dakle nakon štetnog događaja, predviđaju kako su vodne građevine javna dobra u javnoj uporabi te su u vlasništvu javnog isporučitelja. Pored toga, odredbom članka 2. stavka 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu predviđena je obveza i odgovornost jedinica lokalne samouprave da osiguraju trajno i kvalitetno obavljanje djelatnosti, održavanje komunalnih objekata i uređaja te poduzimaju mjere za očuvanje i zaštitu okoliša.

3. Tužiteljica se više puta neuspješno obraćala tuženicima radi otklanjanja štete nastale na nekretnini pa je zatražila pomoć Gradskog ureda za prostorno uređenje Odjel za upravljanje i održavanje cesta, koji je 23.10.14. sačinio zapisnik, zatražila je pomoć od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove, Sektor građevinske inspekcije, Područni ured u Zagrebu, koji je 17.05.2013. sačinio zapisnik o inspekcijskom pregledu, te rješenjem od 20.05.2013. naredilo hitnu mjeru zabrane korištenja građevine do njezine sanacije i osiguranja stabilnosti okolnog tla, tužiteljica je od društva GRASA d.o.o. 20.04.2016. dobila ponudu za elementarnu sanaciju u iznosu od 500.000,00 kn, uvećano za pripadajući PDV.

4. Tužiteljica ističe kako je Općinski građanski sud u Zagrebu u postupku osiguranja dokaza, poslovni broj R1-312/13 a u tom je postupku tužiteljica ĐŽ, susjeda ovdje tužiteljice, u kojem postupku je izrađen nalaz i mišljenje 7. listopada 2013. godine koji se odnosi na niz nekretnina [adresa]. – 65, a koji otklanja nedostatak zemljišta i nedostatak građevina kao uzrok oštećenja objekata, a kao uzrok utvrđuje otvaranje klizišta usljed istjecanja vode iz cjevovoda koje je uspostavilo tok vode u propusnim slojevima padine i promijenilo fizičko-mehanička svojstva tla. Utvrđeno je kako u dužini od 30 metara kanalizacijske cijevi na svaka 2 metra postoji puknuće kroz koje prolazi voda, a iste nikada nisu sanirane. Osim toga, treba uzeti u obzir i činjenicu da je odvodnja oborinskih voda spojena na kanalizacijsku cijev, a da su oborine 2010., 2012. i 2013. godine bile iznadprosječne. U spis dostavlja nalaz i mišljenje sudskog vještaka u činjenično istovrsnom postupku koji se pred Naslovnim sudom vodi pod brojem Pn-3466/15 (u povodu tužbe tužiteljice CŽ protiv istih tuženika kao u ovom postupku).

5. Smatra da tuženici odgovaraju tužiteljici po objektivnom kriteriju; čl 1045. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima propisano je kako se za štetu od stvari od kojih potječe veća opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju; magistralne vodoopskrbne i kanalizacijske cijevi u [adresa] stvar od koje potječe veća opasnost štete za okolinu. Naime, riječ je o cijevima koje su u trenutku puknuća bile starije od 40 godina te je za iste u vremenskom razdoblju od listopada 2012. – travnja 2015. godine bilo više od 40 prijava korisnika. Otklanja prigovor zastare; tužiteljica nije odmah po nastanku štetnog događaja znala tko je odgovoran za isto, a pogotovo zbog toga što nitko nije preuzeo odgovornost te se odgovornost prebacivala s jedne osobe na drugu. Kada je tužiteljica saznala kako su svi tuženici odgovorni za štetni događaj i nastalu štetu, podnijela je tužbu, unutar subjektivnog roka od 3 godine otkad je tužiteljica doznala za osobu koja je štetu učinila, a svakako unutar objektivnog roka od 5 godina od nastanka štete.

6. Nakon provedenog vještačenja preciziranim zahtjevom u podnesku od 10.02.2025. traži isplatu naknade štete u iznosu od 249.779,70 EUR sa zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos počevši od 1. travnja 2016. godine do isplate i naknadu parničnog troška.

7. I tuženik Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor zastare jer iz same tužbe proizlazi da je tužiteljica još 2012. godine znala tko je navodni štetnik, a subjektivni zastarni rok za potraživanja s osnova naknade štete je 3 godine. Budući da je predmetna tužba podnesena 30. travnja 2016., jasno je kako je potraživanje tužiteljice prema tuženiku u zastari. Osporava uzročno-posljedičnu vezu između puknuća vodovodne cijevi i aktiviranja klizišta, posebice uzimajući u obzir činjenicu da voda iz cijevi nije uopće curila u tlo već u sustav javne odvodnje. Ističe da ničime nisu dokazane pretpostavke odgovornosti za naknadu štete.

8. S obzirom da je u zk. izvatku još 2004. upisana zabilježba da za objekt tužiteljice nije priložena uporabna dozvola, dovodi u pitanje njegovu legalnost, a moguće u tome i uzrok nastanka štete. Ističe da se objekt tužiteljice nalazi na parceli smještenoj nekoliko metara od ucrtane zone klizišta prema GUP-u grada Zagreba, smatrajući da je izvjestan uzrok aktiviranja klizišta u ovom slučaju spoj prirodne konfiguracije terena uz utjecaj velike količine oborina te nedostatak riješene oborinske odvodnje za koju on nije odgovoran. Smatra da ne treba zanemariti i utjecaj novoizgrađenih objekata na tom području u neposrednoj blizini tužiteljičine nekretnine. Što se tiče sanacije cjevovoda, ovaj tuženik tvrdi da je u primjerenom roku propisno i stručno saniran. Predlaže zahtjev odbiti i traži parnični trošak.

9. II tuženik Grad Zagreb ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, promašene pasivne legitimacije, osporava osnov i visinu zahtjeva. II tuženik nije pasivno legitimiran sukladno čl 13 Zakona o sustavu državne uprave , već za takvu štetu odgovora RH. Ukoliko je uzrok štete istjecanje vode iz magistralnog voda u razdoblju od 10-12 mjeseca 2012, tada je čl 3 Zakona o komunalnom gospodarstvu neprimjenjiv jer je prstao važiti 01.01.2010. kada je na snagu stupio Zakon o vodama, pa je za sanaciju predmetnog cjevovoda bio odgovoran isključivo isporučitelj vodne usluge, a ne Grad Zagreb. Odredbom čl. 633. ZOO-a jasno je određeno tko je pasivno legitimiran u pogledu ispunjavanja zakonom određenih bitnih zahtjeva za građevinu, a tuženik nije bio niti izvođač radova, ni projektant, a niti nadzornik radova, a niti je izradio elaborat o geotehničkim istražnim radovima, to je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika. Tužitelj nije dokazao niti jednu pretpostavku odgovornosti za štetu tuženika Grada Zagreba. Da bi subjekti postojala odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, uzročna veza i protupravnost štetne radnje. Odgovornost za štetu nastaje samo ako je štetna radnja protupravna, a štetna radnja je svaki čin ili propust štetnika koji uzrokuje štetu na strani oštećenika. Tuženik ne može odgovarati za predmetnu štetu jer u njegovom postupanju nema elemenata protupravnosti. Tuženik nije učinio ništa nezakonito niti je nepravilno obavljao djelatnosti koje su mu delegirane u nadležnost. Navodi kako nije nadležan za održavanje cjevovoda, nema saznanja o njegovom puknuću, osporava uzročno- posljedičnu vezu između curenja vode i štete na nekretnini tužiteljice. Osporava nalaz u postupku osiguranja dokaza R1-312/13 jer nije bio stranka toga postupka, ističe da su djelatnici I tuženika više puta izlazili na teren, te sanirali sve kvarove tijekom 2014 g. a tijekom 2015 proveli laboratorijske analize vode i tlačne probe, te nisu našli dokaza o curenju vode iz javnih vodoopskrbnih sustava, a otvaranju klizišta pogodovala je snježna zima i kišno proljeće, te nestručno izvedena gradnja. Predlaže zahtjev tužiteljice odbiti i dosuditi tuženiku parnični trošak.

10. III Tuženik Zagrebački Holding d.o.o. Zagreb osporio je osnovu i visinu zahtjeva ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, još u studenom 2013. godine Zagrebački holding d.o.o. je izvršio podjelu društva s osnivanjem novog trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., ovdje I-tuženika . (rješenje TS u Zgb Tt 13/25476-2 od 08.11.13) Cilj navedene podjele društva je bio da se sva prava i obveze, pokretna i nepokretna imovina koja se odnosila na poslovanje podružnice Vodoopskrba i odvodnja prenesu na novoosnovano društvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. U tom smislu, prijenos se odnosi kako na ugovorna tako i na eventualna izvanugovorna prava i obveze. Predmetna nekretnina nalazi se uz klizište, stoga se predlaže od nadležnog gradskog ureda pribaviti podatke o klizištima koja su bila aktivna u drugoj polovici 2012. godine i prvoj polovici 2013. godine. Iz dostavljene dokumentacije ne proizlazi da postoji bilo kakva štetna radnja ili propust III-tuženika koji bi doveli do štete na nekretnini tužiteljice te se osporava odgovornost III-tuženika za štetu. Prigovara nalazu i mišljenju vještaka.

11. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u zk izvadak za nekretninu tužiteljice (list 245), presliku spisa R1 (list 318-373), nalaz iz predmeta P 2575/15 (list 374-408), nalaz iz predmeta Pn 3466/15 (list 417-425), zapisnik o inspekcijskom pregledu od 17.5.13. (list 8-9), rješenje građevinske inspekcije od 20.5.13. (list 10-13), dopis tužiteljice – zahtjev za odštetu od 16.4.13. (list 12-13), zapisnik Gradskog ureda za prostorno uređenje od 23.10.14. (list 14-15), požurnica tužiteljice od 2.2.15. (list 16- 23), ponuda sanacije tvrtke Grasa d.o.o. od 20.4.16. (list 246-317), obavijest o ispitivanju vodoopskrbnih cjevovoda od 18.12.14. (list 35-36), očitovanje o intervencijama (list 37), ispis prijava za lokaciju UŽ za razdoblje od 1.10.12. do 31.4.15. (list 38-104, 108-178), plan podjele TD Zagrebački holding d.o.o. od 30.10.2013. (list 189-225), nalaz i mišljenje iz predmeta R1-312/13 (list 318-373), nalaz i mišljenje tvrtke Geokod d.o.o. iz predmeta ovoga suda Pn-3466/15 tužiteljice CŽ (list 417-425), saslušao svjedoke LŽ (list 441), DŽ (list 441), IŽ (list 442), PŽ (list 443), ĐŽ (list 444), CŽ (list 448), EŽ (list 449), tužiteljicu (list 445), proveo očevid i vještačenje po vještaku dipl. ing. građ. Dario Šerer iz društva Ing Ekspert d.o.o. Zagreb (list 478, 463, 488-911), saslušao vještaka (list 942-945) uz prethodni očevid na licu mjesta i ocjenom svih dokaza po čl. 8.i 219 ZPP-a sud je utvrdio da je zahtjev tužiteljice osnovan, osim u dijelu tijeka zatezne kamate.

12. Sud je uzeo u obzir presliku spisa R1 (list 318-373), nalaz iz predmeta P 2575/15 (list 374-408), nalaz iz predmeta Pn 3466/15 (list 417-425), iako su isti sačinjeni za potrebe drugih tužitelja, ali se radi o istom štetnom događaju na istoj lokaciji, a strankama su dostavljeni, te su se imale prilike očitovati na ove dostavljene dokaze.

13. I i III-tuženi se protive preinaci zahtjeva iz podneska tužiteljice od 07.02.2022., te ponovno povećanje zahtjeva u konačno postavljenom zahtjevu iz podneska tužiteljice od 10.02.2025. U odnosu na preinaku tužbenog zahtjeva nakon izvršenog vještačenja i prigovor zastare, sud smatra da je preinaka ista je učinjena u skladu s odredbom članka 190. stavka 2. ZPP. Građanski odjel Vrhovnog suda RH na svojoj drugoj sjednici 2024. godine održanoj 27. svibnja 2024. donio je pravno shvaćanje Su- IV-123/2024-5 pod točkom 2. koje glasi: „U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.

14. Sporna je aktivna legitimacija tužiteljice, pasivna legitimacija svih tuženika, uzročno-posljedična veza između curenja vode i štete na tužiteljičinoj nekretnini, osnova i visina zahtjeva, te da li je zahtjev tužiteljice u zastari.

15. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu (list 245) sud je utvrdio da je tužiteljica upisana kao njezina vlasnica pa je aktivno legitimirana tražiti naknadu štete nastale na toj imovini.

16. Pasivna legitimacija II tuženika Grada Zagreba, kao jedinice lokalne samouprave i III tuženjika Zagrebačkog holdinga d.o.o., Zagreb, kao pravne osobe koja obavlja komunalne djelatnosti u smislu čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12) proizlazi čl. 196. Zakona o vodama (NN 153/09), prema kojem se djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje obavljaju kao javna služba, a jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati obavljanje tih djelatnosti. Prenošenje obavljanja te djelatnosti na druge osobe ne ekskulpira ovog tuženika za štetu koja nastane zbog propusta osoba kojima je povjereno obavljanje djelatnosti.

17. Tuženik Vodoopskrba i odvodnja istakao je prigovor promašene pasivne legitimacije zbog činjenice da je nastao nakon štetnog događaja na koji upire tužiteljica, i to 7.11.2013., odvajanjem od III tuženika, naglašavajući kako je pravni sljednik III tuženika u dijelu prava i obveza koje su na njega prešle planom podjele, koji ne uključuje i utuženu obvezu. Ovaj tuženik odgovara tužiteljici po čl. 550.o st. 1. Zakona o trgovačkim društvima: člankom 550.n stavku 1. ZTD propisane su pravne posljedice koje nastupaju upisom podjele u sudski registar. U stavku 4. istog članka i zakona propisano je da vjerovnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome na koje od novih društava koja sudjeluju u podjeli je prešla obveza iz njegove tražbine, može zahtijevati njeno podmirenje od bilo kojeg od njih. Riječ je o obvezi koja je nastala do upisa podjele u sudski registar za koju prvotuženik kao društvo koje je sudjelovalo u podjeli solidarno s trećetuženikom. Suprotno prvotuženik nije dokazao. Osim toga, tužiteljica od tuženika potražuje naknadu štete do koje je došlo uslijed dugotrajnog curenja vode, tvrdeći da je sanaciju cjevovoda izvodio upravo prvotuženik Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., a po tvrdnjama tužiteljice cjevovod nije pravovremeno saniran, radi čega je nastupila šteta, pa je ovaj tuženik pasivno legitimiran i po čl. 1045. ZOO-a.

18. Među strankama je sporno postoji li uzročno-posljedična veza između sanacije puknuća na magistralnom cjevovodu, koji je prijavljivan koncem 2012., višekratno popravljan od strane prvotuženika Vodoopskrba i odvodnja, no konačno saniran (najranije) tek u siječnju 2013., zbog čega je - uslijed istjecanja velike količine vode iz vodovodne cijevi - došlo 01.04.2014. do klizanja terena i štete na tužiteljičinoj nekretnini. Sporno je da li je potraživanje tužiteljice u zastari.

19. Iz ponude sanacije tvrtke Grasa d.o.o. od 20.4.16. sa priloženim fotografijama tužiteljičinih oštećenih objekata (list 246-317), za koju tužiteljica iskazuje da ju nije prihvatila, proizlazi stanje nekretnine u travnju 2016. Tužiteljica, kao i njezin suprug iskazuju da nakon štetnog događaja, unatoč rješenju građevinske inspekcije od 17.05.13. nisu htjeli napustiti nekretninu već su sanirali samo donji dio kuće prema padini, u što se sud uvjerio i na očevidu uz vještaka građevinske struke.

20. Iz preslike predmeta R1 u kojem je predlagatelj TERRA TRADE doo- investitor 2 stambena objekta u [adresa] na kč br [katastarska čestica] ko [katastarska općina] proizlazi da je sudski vještak dana 09.05.13. obišao 2 nedovršene stambene zgrade, te izvršio uvid u dokumentaciju, između ostalog i geotehničke elaborate iz svibnja i lipnja 2013, rezultate analize vode od 16.07.13., dnevnike radova Zagrebačkog holdinga, sektora vodopskrbe, te zapisnike o inspekcijskom pregledu od 17.05.13. , te su na oba objekta utvrđenja oštećenja opasna za život i zdravlje ljudi, a na jednom od objekata je utvrđena nemogućnost sanacije. Temeljem istog je vještak u predmetu TS Zgb P 2575/15 iznosi zaključak da je na padini otvoreno klizište (za koje nije u tom trenutku bilo moguće utvrditi da li miruje ili se kreće), da su objekti u gradnji destabilizirani, kao i okolni nastanjeni objekti uzduž padine, te treba utvrditi po stručnoj službi Vodoopskrbe i odvodnjedoo da li je prethodno saniran magistralni vodovod, budući je uviđajem od 18.06.13. utvrđeno da se na prometnici otvorila rupa i propada konstrukcija ceste. Konačni zaključak vještačenja je da je dugotrajno slijevanje vode uzrokovalo otvarnje kliziša na padine na kojoj se nalaze objekti sagrađeni od 1850 g do 2009 g.

21. Iz zaključka vještaka u predmetu Pn 3466/15 gdje je tužiteljica CŽ (susjeda tužiteljice) , čija je kuća također oštećena, proizlazi da je osnovni uzrok deformacija i slijeganja tužiteljičina objekta pojava značajnih količina vode u temeljnom tlu. To je rezultat dovoljno dugog vremenskog razdoblja prihranjivanja vode iz cijevi pod tlakom u temeljno tlo iz magistralnog vodovoda u [adresa].

22. Radi utvrđivanja spornih činjenica sud je saslušao tužiteljicu i predložene svjedoke te proveo vještačenja po vještaku za projektiranje, građenje i nadzor po vještaku dipl. ing. građ. Dario Šerer iz društva Ing Ekspert d.o.o. Zagreb. Vještak je u predmetnom nalazu i mišljenju nedvojbeno utvrdio da su predmetne nekretnine tužiteljice statički ugrožene. Naime, iz zatečenog stanja vidljivo je da su uslijed nastanka klizišta nastala oštećenja u vidu pukotina na spojevima zidova, zidova i stropova, oštećenja međukatnih konstrukcija te zidnih i podnih obloga. Pregledom zgrada utvrđena su značajna oštećenja na nosivim i pregradnim zidovima. Uočene su pukotine različitog intenziteta od blagih koje zahvaćaju nalič pa sve do značajnih kojima je narušena mehanička otpornost i stabilnost cijelih zidova. Vještak ističe kako je predmetna stambena zgrada statički ugrožena, s obzirom da se nalazi na aktivnom klizištu za čiju sanaciju je potrebna globalna sanacija cijelog ugroženog područja. S obzirom na navedeno nije moguća sanacija predmetne stambene zgrade uz primjenu postojećih priznatih metoda rekonstrukcije te se predlaže njezino uklanjanje. Vještak visinu nastale štete utvrđuje u visini procijenjene vrijednosti nekretnine i to u iznosu od 227.953,70 EUR, uvećanoj za troškove uklanjanja građevina u iznosu od 21.826,00 EUR, što ukupno predstavlja štetu u iznosu od 249.779,70 EUR.

23. Iz predmetnog nalaza i mišljenja vještaka jasno i nedvojbeno proizlazi kako postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i nastale štete na nekretnini tužiteljice.

24. Svi tuženici prigovaraju nalazu vještaka. I i II tuženi navode da u je usporedbom određenog zadatka i izrađenog nalaza i mišljenja, razvidno kako je imenovani vještak u potpunosti propustio odgovoriti na prve dvije točke zadatka, odnosno samostalno utvrditi uzrok nastalih oštećenja i vezu između utvrđenih uzroka i nastale štete na nekretnini. Naime, imenovani se vještak u svrhu udovoljenja danom zadatku pozvao na utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka Kreše Ivandića od 18.10.2021., izrađenog za potrebe drugog parničnog postupka koji se pred naslovnim Sudom vodio pod poslovnim brojem Pn-3466/2015, povodom tužbe CŽ protiv ovdje tuženika. U konkretnom slučaju tužiteljica potražuje naknadu obične, imovinske štete koja je istoj nastala 01.04.2014. pa bi tužiteljica imala pravo, sukladno pozitivnim propisima, potraživati popravljanje štete; troškove sanacije nastalih oštećenja. Ovakvim tumačenjem vještaka, dakle da je tužiteljici nastala šteta u visini tržišne vrijednosti nekretnine, tužiteljica nedvojbeno profitira, a zabranjeno je ostvarivanje prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono propisom ustanovljeno ili priznato. Vrijednost zemljišta vještak procjenjuje poredbenom metodom, koja se primjenjuje prigodom utvrđivanja tržišne vrijednosti, a tom metodom su obuhvaćene kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje se ne nalaze u pretpostavljenom području nestabilnosti, ocrtu klizišta, pa čak ni području saniranog klizišta, za razliku od tužiteljičine nekretnine. Predmetna karakteristika zemljišta zasigurno utječe na interes potencijalnih kupaca, a posljedično i kupoprodajnu cijenu. Zadatak vještaka je bio utvrditi visinu troškova oštećenja odnosno procijeniti iznos potreban za sanaciju. Ukoliko vještak nije isto bio u mogućnosti utvrditi, vještak je o istom trebao obavijestiti sud. Također je nejasno na koji je način imenovani vještak utvrđivao održivi vijek trajanja konstrukcije, odnosno preostali vijek korištenja, kao i način utvrđivanja uzgrednih troškova.

25. III tuženik prigovara nalazu i mišljenju vještaka ing Šerer navodeći da se u nalazu i mišljenju nigdje ne navodi niti analizira navodni štetni događaj od 1.4.2014. godine na način da se opisuje u čemu bi se isti sastojao, što se točno dogodilo, je li isti djelovao na nekretninu tužiteljice i ako jest – kako, kroz koje vremensko razdoblje, jesu li postojale druge okolnosti koje su mogle uzrokovati štetu na nekretnini tužiteljice i dr. Vještak nije razmotrio spis predmeta u cijelosti i nije proučio dokumentaciju relevantnu za izradu nalaza i mišljenja. Iz isprava koje su tuženici dostavili u spis proizlazi da je I tuženik proveo ispitivanja na temelju kojih je utvrđeno da nema propuštanja vode iz javnih vodoopskrbnih cjevovoda u [adresa], da uzorci vode na ispitivanju pokazuju na porijeklo vode iz nekog drugog izvora (a ne iz sustava javne vodoopskrbe) i da ritam punjenja i pražnjenja vodospreme u istoj ulici ne pokazuje nikakve anomalije, vještak nije uzeo u obzir vremenski odmak od 1.4.2014. godine do dana očevida i izrade nalaza i mišljenja koji iznosi preko 10 godina niti je ispitao utjecaj koji je vremenski odmak imao na stanje nekretnine u vlasništvu tužiteljice. Vještak nije uzeo u obzir niti da je 2020. godine područje Grada Zagreba, uključujući i područje na kojem se nalaze nekretnine, pogodio niz potresa jačine preko 5 stupnjeva prema Richteru niti je ispitao koja je šteta na nekretnini mogla biti uzrokovana tim događajima. Također vještak nije ispitao koliko je šteta na nekretnini uzrokovana neadekvatnim održavanjem objekata (što je vidljivo iz fotografija s očevida) te ukoliko su na nastanak i razmjere štete utjecali starost objekata (građeni 1935. godine) i materijali od kojih su isti građeni. Nejasno je i na temelju čega je vještak došao do vrijednosti novogradnje objekata na nekretnini tužiteljice.

26. Sud je saslušao vještaka ing Šerer koji u svom iskazu navodi da je izvršio je uvid u podneske I I III tuženika od 5.3.25. i II tuženika od 27.2.25. te iskazuje da nije točan navod da u n/m od 20.1.25. nije odgovorio na sva pitanja suda jer je iz n/m razvidno da je na pitanje suda odgovoreno, a što je sve ponovljeno u mišljenju na listu od 118-120 n/m. U n/m je naveo i prikazao dokumentaciju koju je koristio prilikom izrade n/m te prikazao i dokumentirao fotografijama stanje zatečeno prilikom uviđaja za sve građevine izgrađene na predmetnoj čestici zemljišta i prostorije od kojih se pojedine sastoje. U n/m je detaljno objasnio i prikazao uzroke nastanka klizišta te prema dokumentaciji u sudskom spisu i javno dostupnim podacima iz geo portala Grada Zagreba prikazao kliznu plohu na kojoj se nalazi nekretnina tužitelja te temeljem dokumentacije priležeće sudskom spisu utvrdio da prilikom štetnog događaja puknuća i procurenja iz vodovodne cijevi na predmetnoj lokaciji da 2012. i 2013. godine predmetna lokacija nije bila označena kao klizište da bi prema podacima iz 2020. godine ista bila označena kao klizište što je prema vještakovom mišljenju dovoljan dokaz o postojanju uzročno posljedične veze između puknuća i procurenja iz cjevovoda zasićenja tla vodom i stvaranja klizišta čije postojanje je utvrđeno prilikom uviđaja 16.10.2024. te dokumentirano fotografijama s oštećenjima građevina kao i pojavom kliznih ploha zemljišta unutar dvorišta. Nema saznanja kad je Grad Zagreb predmetno područje označio kao klizište, odnosno da li je to bilo prije potresa ili poslije.

27. Točan je navod u podnesku da je prilikom izrade n/m koristio podatke iz n/m sačinjenog u postupku Pn-3466/15 jer je prema javno dostupnim podacima s geo portala Grada Zagreba vidljivo da su obadvije građevine evidentirane na novo nastaloj kliznoj plohi. Procjena tržišne vrijednosti građevina je sačinjena prema podacima za 2013. godinu odnosno 2012. prije nastanka klizišta i oštećenja te procijenjena na dan izrade n/m jer je popravak odnosno sanacija istih ocijenjen kao neisplativ i nemoguć dok se ne izvrši sanacija klizne plohe što nije posao koji se može napraviti samo za tu građevinu nego je kliznu plohu potrebno sanirati u cjelokupnoj površini te eventualno nakon toga pristupiti izgradnji nove zamjenske građevine, jer prema vještakovom mišljenju za stanje građevine zatečene prilikom uviđaja sanacija nije moguća što je u n/m i naveo. Vezano uz prigovore na način procjene vrijednosti zemljišta iskazuje da je isto izvršeno u skladu s odredbama zakona i pravilnika o procijeni vrijednosti nekretnina na način da su iz baze podataka eNekretnine pribavljeni podaci o kupoprodajama u predmetnom cjenovnom bloku i to za stanje nekretnine bez klizišta kakva je ova nekretnina bila prije nastanka štetnog događaja. S obzirom na sve naprijed navedeno u cijelosti ostaje kod svog n/m od 20.1.25. koje je sačinio prema rješenju i zadatku suda od 27.2.2024.

28. Vezano uz navode u podnesku II tuženika od 27.2.2025. iskazuje da je predmetni nalaz i mišljenje u cijelosti sačinio prema zadatku suda kao sudski vještak i zaposlenik tvrtke Ing ekspert d.o.o. u kojoj je uz njega zaposlen i sudski vještak Žarko Željko, te činjenica da je na naslovnoj strani elaborata navedeno da je isti sačinio Žarko Željko predstavlja pogrešku prilikom izrade n/m jer je n/m sačinio vještak Dario Šerer uz konzultacije s kolegama u uredu Analizirao je štetni događaj, upravo se u n/m kao prilozi nalaze djelovi dokumentacije koja prileži sudskom spisu iz koje je razvidna vremenska kronologija pojedinih događaja kao i njihovih prijava pojedinim službama a sve vezano uz pojavu klizišta odnosno procurijevanje iz vodovodne instalacije odnosno vodovodne mreže u [adresa]. Korištenje podataka iz drugog sudskog postupka a koji elaborati se nalaze u priklopu ovog spisa smatra opravdanim jer isti sadržavaju podatke potrebne za utvrđenje uzročno posljedične veze, a sve imajući u vidu činjenicu da se radi o istom štetnom događaju koji je imao za posljedicu pojavu klizne plohe na kojoj se nalazi građevine odnosno nekretnina koja je predmet ovog postupka. Procjenu vrijednosti zemljišta i građevina je izvršio u skladu s odredbama zakona i pravilnika o procijeni vrijednosti nekretnina imajući u vidu zadatak suda i prethodno opisanu nemogućnost sanacije oštećenja bez da se sanira cjelokupna klizna ploha i eventualno izradi zamjenski objekt i kod istog u cijelosti ostaje. Na poseban upit pun. I i III tuženika iskazuje da na stranici 119 točno opisuje uzroke štetnog događaja. Postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja od 1.4.2014. i nastale štete na nekretnini tužiteljice koja je utvrđena prilikom očevida 16.10.2024. i opisana u točci 1.5. n/m. Po vještakovom mišljenju curenje vode iz vodovodne cijevi pod pritiskom kroz duže vremensko razdoblje je isključivi uzrok nastanka klizišta pri čemu utjecaj atmosferilija smatra zanemarivim jer prije istjecanja vode iz vodovodne cijevi pod pritiskom je bilo kiše i snijega pa klizište nije nastalo. Potres koji je bio 20.3.2020. mogao je utjecati na stanje nekretnine kao i onaj u Petrinji iste godine. Nije gledao podatke DHMZ o količini padalina za razdoblje siječanj – ožujak 2013., ali generalno može reći da je takvih razdoblja s više oborina bilo prije, ali i poslije. Po mišljenju vještaka kuća nije za stanovanje niti je moguća njena sanacija u skladu s pravilima struke, garaža je u srednjem stanju, a gospodarski objekt potpuno je devastiran, a i zbog starosti što se odnosi samo na gospodarski objekt br.2. Stanje kuće nije uzrokovano ne održavanjem i ne adekvatnim materijalom. S obzirom na odredbe Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina dozvoljen je način procjene kakav je vještak primijenio u ovom nalazu i mišljenju; da se zemljište procijeni poredbenom metodom a građevine troškovničkom.

29. Iz iskaza svjedoka DŽ koji kod I-tuženika šef odjela gubitaka u mreži. Glavna aktivnost tog odjela, a i za ovaj slučaj bitna je traženje curenja koja nisu vidljiva u vodoopskrbnoj mreži. Krajem 2012. od odjela kanalizacije primljena je prijava da se na području te [adresa], pojavljuje nekakva voda. Detektiran je kvar krajem 12. mjeseca 2012. godine i saniran 4.1.2013., a radilo se o magistralnom cjevovodu DN-350 u [adresa]. Na konkretnoj sanaciji je radila ekipa g. PŽ. Teoretski curenje vode može uzrokovati klizanje tla, ali to ovisi o mnogo faktora, u ovom konkretnom slučaju ne zna na koji način je došlo do klizanja. Njegova služba inače ima informacije gdje su klizišta u gradu, jer u slučaju aktivacije stradaju cijevi pa ih moraju izmještati. U konkretnom slučaju ima informaciju od odjela kanalizacije da je voda curila u sustavu cijevi jer su vodovodne i kanalizacijske cijevi položene relativno blizu, pa je voda probila u sustav kanalizacije. Također je morala prolaziti voda kroz tlo. Ovdje nije bilo velikog curenja u smislu havarije, pa je vrlo teško reći koja količina vode je probila. Poznato mu je da tužiteljica ima bunar što znači da postoje i podzemne vode ili su postojale, a uzima se u tom slučaju i uzorak vode iz bunara i iz cjevovoda i to je u konkretnom slučaju i učinjeno. Nije potvrđeno da bi curenje potjecalo iz sustava Vodoopskrbe. Također su koristili metodu tzv. "loger" što znači snimanje šumova između 2 i 4 ujutro kada ima najmanje buke, a to je uređaj koji se postavi na vodovodnu armaturu i koji onda detektira šumove vode u slučaju curenja. Ispitali su i opskrbni cjevovod konkretno u Lončarićevom putu (5 korisnika) i utvrdili da je tlak stabilan i ne propušta vodu.

30. Svjedok IŽ iskazuje da je 2012. kod I-tužitelja bio rukovoditelj službe mreže. Nema konkretnih saznanja da bi tužiteljica dojavila ili zatražila nekakvu naknadu štete. Sjeća se da je početkom 2013. godine jedna tvrtka zatražila odštetu, a radi se o dvije izgrađene vile u [adresa] koje su se nagnule. Ti investitori su tužili VIO . Svjedok PŽ iskazuje da je kod I-tuženika 2012. godine radio na radnom mjestu voditelja područja Zapad. Ima dnevno po 4-5 sanacija i ovog konkretnog slučaja ne može se sjetiti.

31. Svjedok ĐŽ iskazuje da je vlasnik dvije stambene zgrade koje se nalaze 50 m od obiteljske kuće tužiteljice i njezina supruga te je upoznata sa štetnim događajem 2013. godine. Taj brijeg na kojem se nalaze njene zgrade i kuće tužiteljice i gđe. Leskovac nisu nikada bile klizište jer inače ne bi mogla dobiti građevinske dozvole 2007. Radi se o širokoj ulici, na kojoj prometuje i autobus. Toga jutra obavijestili su ju radnici da su primijetili da je jedna od njenih zgrada "klecnula" odnosno nagnula se, potonula za 25 cm. Odmah je došla na gradilište, tamo je već bila policija, vatrogasci, građevinska inspekcija, krizni stožer, g. R i ulica se zatvorila. Kuća tužiteljice i gđe. Leskovac se prepolovila i njih su iseljavali budući je utvrđeno da nisu sigurne za stanovanje. Ona je angažirala posebno vještake, a posebno su angažirali susjedi te je došla do saznanja prilikom ispitivanja sa strojevima da su vještaci utvrdili da je prvih 7 metara u dubinu oko njene zgrade tlo bilo potpuno suho, da bi nakon 7 m do 9 m bilo potpuno žitko blato. To je bilo različito od onoga vremena kada se radila građevinska dozvola jer tada je isto ispitivano tlo i nije bilo naznaka nikakvog pomicanja niti lošeg sastava tla. Vodila je postupak protiv Grada Zagreba na Trgovačkom sudu koji spor nije pravomoćno riješen zbog pasivne legitimacije, ali su provedena vještačenja. Utvrđeno je da je pukao magistralni vod 8 metara od njene zgrade na sred ceste za kojeg je utvrđeno da uopće nema građevinsku dozvolu. Vodovod je tek 7.1.2013. izvršio iskapanja kojima se to utvrdilo, a ovo sve se dogodilo početkom 9. mjeseca 2012. Stanari (i tužiteljica) su već od 2.9.2012. počeli prijavljivati Vodovodu što su zamijetili, a to je šum iz šahtova, a dolazili su iz Vodovoda te su ustanovili odnosno utvrdili da nije ništa. Ima preko 50 prijava u dnevniku Vodovoda iz te ulice. Tada je Vodovod sanirao tu cijev, a sjećam se da je g. EŽ stajao i gledao kako se to sanira. I tužiteljica je znala za sanaciju. To je bila ogromna rupa 5 sa 20. Obitelji EŽ i CŽ nisu htjele napustiti svoje kuće, a kuće su još uvijek u stanju gdje je dnevni boravak praktički raspuknut na pola. Bilo je nekoliko vještačenja i utvrđeno je da se nepobitno radi o puknuću magistralnog voda, radi se o cijevi fi 350 koja vodi iz Vrapča prema brijegu te se iznad njega nalazi prepumpna stanica. Od tada do danas bilo je preko 50 sanacija te cijevi jer je ista iz 60-ih godina.

32.

Tužiteljica RŽ iskazuje da je u 9. mjesecu 2012. godine primijetila da se čuje neobičan šum, a u razgovoru sa susjedima je saznala da i drugi čuju. Suprug i ona su to prijavili Vodovodu, a i drugi su prijavljivali. Njena kuća je odmah pored ceste, radi se o roditeljskoj kući, napravljena 1935. godine, a kasnije su je popravljali i nadograđivali. Došli su iz Vodovoda između 9. mjeseca 2012. i 7.1.2013., ne zna što su ispitivali. Ulazili su s kamerama u šahtove, ali nisu našli ništa. Na dan štetnog događaja primijetila je najprije pukotine na prolazu prema garaži i onda je primijetila da se garaža nagnula i nakon toga sa stražnjeg dijela kuće vidjela je pukotine na podrumskom dijelu, a nakon toga i na svim vanjskim i unutarnjim zidovima. Prvo su pozvali policiju, a oni su zvali vatrogasce i Gradski krizni stožer. Budući da zna da klizišta tamo nema mislila je da je u pitanju voda, povezali su ove neobične zvukove iz šahtova i posumnjali da se radi o vlaženju. Komunicirali su sa Vodovodom više puta i pismeno i usmeno. Sanacija cijevi je bila u siječnju 2013. godine, a ovo puknuće kuće je bilo u travnju iste godine, tako joj je bilo jasno da bi to moralo biti posljedica puknuća te cijevi. Grad Zagreb je ponudio smještaj, iz Vodovoda nitko nije ništa ponudio, u kuću nije nitko ulazio. Sami su sanirali djelomično kuću na način da su pored postojećih temelja postavili armiranu betonsku konstrukciju, ali to je samo na prednjem dijelu, koriste samo sanirani dio kuće. Zidovi su svi puni vlage do visine od 60 cm. Postojala je ponuda za sanaciju od ovlaštene građevinske tvrtke. Niže od kuće nalazi se bunar koji se tada napunio do razine tla, te je suprug 3 puta ispumpavao, usmjerio vodu prema susjedu koji ima kanalizaciju. Punjenja bunara je primijetila negdje tjedan dana poslije pucanja zidova znači u travnju 2013. To se nastavilo puniti sve do ljeta te godine 2013. Također su uzimali uzorke iz bunara te je utvrđeno da se radi o miješanoj vodi – iz podzemnih izvora i iz cijevi. Prema njenoj procjeni kuća je propala za nekih 20 cm u zemlju. Stolarija je u kući također stradala od vlage i od pomaka te se ne da zatvoriti ni otvoriti.

33. Svjedokinja CŽ koja živi na adresi [adresa] od 2003, iskazuje da je tužiteljičina kuća 300-500 metara ispod njene, da je cijelu zimu 2012. curila voda što se čulo u šahtovima, da je bila u kući kada se 7.1.2013. dogodilo puknuće cijevi. Đ je odmah zvao hitne intervencije. Višekratno su zvali I- tuženika, o čemu sigurno postoje zapisi. Vodi postupak protiv tuženika radi iste stvari i u tom predmetu postoji ispis poziva I-tuženiku radi intervencije. I-tuženik je jednom izišao na teren prije štetnog događaja i rekli su da se ništa ne događa i da je sve u redu. Postoji o tome i pisano izvješće. Kod izdavanja građevinske dozvole morala je pribaviti geomehanički elaborat, budući se radi o Podsljemenskoj zoni, te je utvrđeno da u [adresa] nema klizišta, već je klizište ispod u ulici Žlebec, (nekih 100 metara ispod). Zvala je i prof. i sudskog vještaka Garašić koji je geolog koji joj je to i potvrdio. Kada je 7.1.2013. cijev pukla voda je šiktala iz asfalta van, asfalt je bio puknut, radilo se o magistralnom vodu na dubini od pet metara. To je bila užasna količina vode. Prvotuženik je samo zakrpao, odnosno stavio obujmicu na taj vod, ali nije sanirao cijeli cjevovod. Osim problema sa cjevovodom postoji problem i sa kanalizacijom koja ima puknuća svakih 1,5 metara, 1. 4. 2013. došlo je do puknuća terena, odnosno zemlje. Između 7.1. i 1.4. 2013. nije bilo nikakvih drugih incidenata i događaja. I dan danas se vidi ta pukotina koja ide kroz njenu parcelu i parcelu gđe ĐŽ. I na njenoj kući je nastala šteta, kuća je nagnuta pola metra. Kod tužitelja je puknuće kroz garažu i kroz kuću, te je također kuća nagnuta i oštećena. Cijelo to puknuće koje je opisala je povezano te se vidi i sad. Tijekom postupka kojeg ona vodi angažiran je vještak geomehaničar, koji je potvrdio ovo o čemu ona danas svjedoči. Osim prvotuženika bili su u komunikaciji i sa drugotuženikom i to sa svim mogućim službama.

34. EŽ suprug tužiteljice iskazuje da je kuća u kojoj živi sa suprugom građena 1936. koja ima građevinsku dozvolu, on živi u toj kući od 1977. kad se oženio. Nije bilo nikakvih nadogradnji. Radi se o obiteljskoj kući, garaži, radioni i gospodarskom objektu, a svi su ti objekti u nizu. Od živi tamo nikada se ništa na tom zemljištu nije događalo. Vodovod je sagrađen 1974. godine. Radilo se o magistralnom vodu na dubini od 5 metara. Kanalizacija je napravljena tek 90-ih godina. U invalidskoj je mirovini od 2010 godine, stalno sa psom šeta kroz ulicu. U ulici se nalaze dvije prepumpne stanice, udaljene negdje 1300 metara. Šetajući je čuo iz kanalizacijskog šahta šum, baterijom je gledao u šaht, i vidio da u šahtu ima vode. To je bilo u 9. mjesecu 2012. i odmah je nazvao prvotuženika, javio se dežurni i odmah drugi dan su poslali dvojicu. Došli su s detektorima i nisu ništa pronašli, međutim on je poznavao trojicu koji održavaju prepumpnu stanicu i tamo su mu rekli da negdje oko tristo kubika vode dnevno se negdje gubi. Nakon toga je zvao službe u odvodnji (kanalizacija), oni su bili tri puta također s instrumentima, bio je prisutan. Ustanovili su da na jednom mjestu ulazi voda kroz rupe u kanalizacijskoj cijevi koja je inače betonska i to je sve dokumentirano i postoje o tome izvještaji. I tuženik im je obećao da će nakon Sv. tri kralja početi sa sanacijom. Radovi su počeli da bi na 4,40 m bager naišao na kanalizacijsku cijev, cijela ulica je bila u blatu i onda su našli mjesto puknuća, te su sanirali mjesto puknuća. Na Uskrsni ponedjeljak 1.4.2013. odjednom je došlo do puknuća terena jedan dio kuće se odvojio, te i gospodarski objekt. Kuća je propala, kao i od susjede Leskovac. Od susjede ĐŽ je najviše kuća propala cca 60 cm. Pozvali su hitne službe II tuženika, bio je g. R, te su ih htjeli smjestiti u hotel Remetinec. Nakon toga su sanirali temelje, potrošili cca 30.000 eura uglavnom cijeli teren je bio pun blata. U međuvremenu se gospodarski objekt srušio, garaža je pukla na pola, zidovi su popucani a u potkrovlje ne idu. Osim zidova popucala je i stolarija te su morali dati zamijeniti vrata. Sin se odselio prije 5-6 godina. U potresu su prošli relativno dobro, samo se dimnjak srušio.

35. Iz iskaza tužiteljice, svjedoka EŽ, ĐŽ i CŽ proizlazi:

da je svjedok EŽ, muž tužiteljice, od rujna 2012. čuo šum u vodovodnim šahtovima zbog čega je višekratno zvao službu Vodovoda

da su djelatnici Vodovoda prvi puta na teren izašli u prosincu 2012.

da je utvrđeno da je na 8 m od mjernog šahta voda propuštala iz vodovodne u kanalizacijsku cijev

da je svj.Leskovac 7.1.2013. vidjela da je cijev pukla a voda šiktala iz asfalta van, asfalt je bio puknut, radilo se o magistralnom vodu na dubini od pet metara, a 1. 4. 2013. došlo je do puknuća terena, odnosno zemlje i štete na objektima, dok između 7.1. i 1.4. 2013. nije bilo nikakvih drugih incidenata

da je prilikom sanacije 07.01. 2013. utvrđeno puknuće vodovodne cijevi promjera 350, koje je sanirano, no nije sanirana i kanalizacijska cijev u koju je prodirala voda iz cijevi

da je tužiteljica i svj.C u njihovoj kući, te susjeda CŽ u svojoj nekretnini 1.4.2013. – Uskrsni ponedjeljak primijetili da je kuća „potonula“ , da je toga dana svjedok EŽ primijetio pukotinu na gospodarskom objektu

da su svjedokinju ĐŽ, čije je trgovačko društvo u tom razdoblju na terenu do tužiteljičinog gradilo dva stambena objekta, istoga dana zvali radnici na gradilište jer je jedna od zgrada (ona koja je bila na strani puknuća cijevi) potonula

da tužiteljica prije ovih događanja nikada nije imala nikakvih problema s klizanjem tla niti prodorom vode

da su nakon uočenih nedostataka na nekretninama radovi na gradnji dviju kuća kod svjedokinje ĐŽ prekinuti, a građevinska inspekcija zabranila trećima pristup u nekretnine – između ostalih i tužiteljičinu, a stanarima kuća predložila iseljenje u hotel da je analiza tla, koju je svjedokinja ĐŽ prije početka gradnje (i štetnog događaja) dala izraditi, pokazala da u tlu nije bilo vode i da je tlo čvrsto na 7,5 m

da je nakon štetnog događaja u postupku osiguranja dokaza (R1 312/13) utvrđeno da je zbog puknuća vodovodne cijevi nakon duljeg vremena došlo do devastacije tla na 8 m dubine, a postavljeni piloti potonuli

36. Sud je saslušao i svjedoke IŽ, rukovoditelja službe Vodoopskrbe koja se baci popravljanjem i održavanjem mreže cjevovoda, PŽ, voditelja područja Zapad . Svjedocima poznato da je na području na kojem se nalazi tužiteljičina nekretnina početkom 2013., bio kvar na cjevovodu, da su djelatnici Vodoopskrbe u dva navrata odlazili s instrumentima utvrditi čuju li se prekomjerni šumovi i nakon snimanja po 24 sata nisu ništa ustanovili, kao niti tlačnom probom .

37. Iskazima tužiteljice, svjedoka EŽ, ĐŽ sud povjerovao jer je riječ o neposrednim zapažanjima, koja u bitnome potvrđuje i dokumentacija u spisu, a prihvatio je i iskaz svj. Vidović iz kojeg proizlazi da je u [adresa] detektiran kvar krajem 12. mjeseca 2012. godine i saniran 4.1.2013., a radilo se o magistralnom cjevovodu DN-350 u [adresa]. Na konkretnoj sanaciji je radila ekipa g. PŽ. Svi iskazi su u odnosu na nastup štetnog događaja međusobno sukladni i u skladu sa ispravama u spisu.

38. Iz iskaza svjedoka i tužiteljice proizlazi da se štetni događaj- slijeganje tla dogodilo na Uskrsni ponedjeljak 1.4.2013. Kako je tužba podnesena 31.03.2016., zahtjev tužiteljice ne može biti u zastari, sukladno čl 230 ZOO/05.

39. Iz dopisa Zagrebačkog holdinga od 7.6.2013. utvrđeno je da je prijava kvara na spojnom vodu za adresu tužiteljice evidentirana 31.12.2012. a Sektor vodoopskrbe obavijestio je dopisom od 22.4.2013. rukovoditelja Službe mreže da je za [adresa] u razdoblju od 26.11.2012. do 4.1.2013. bilo sedam prijava, od čega su se dvije odnosile ne na kvar, nego na oborinske vode, te da ju kod kbr. 63, 63a, 63 b, 63c sanirano puknuće cjevovoda DN 350 mm.

40. Iz dopisa Vodoopskrbe i odvodnje od 11.12.2014. proizlazi da je, nakon prijave Terra Trade d.o.o. od 6.12.2014. izvršena tzv. tlačna proba, ispitan magistralni cjevovod DN 350 na adresi [adresa], uzet uzorak vode i analiziran rad VS Jačkovina – VS Lončarićev put, nakon čega je zaključeno da nema kvara, odnosno puknuća na vodoopskrbnom i magistralnom cjevovodu, odnosno da voda koja puni bunar nije iz sustava Vodoopskrbe i odvodnje. Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb dopisima od 12.12.2014. i 24.2.2015. obavijestili su Grad Zagreb da su nakon pregleda i ispitivanja vodoopskrbnih cjevovoda u [adresa] zaključili da nema indicija niti dokaza o curenju vode iz javnih vodoopskrbnih cjevovoda u toj ulici.

41. Iz odgovora Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 22.9.2016. utvrđen je da su 1.4.2013. primljene dojave o pojavi klizišta u [adresa], kbr. 61, 63, 75.

42. Iz dnevnika rada Zagrebačkog holdinga – Podužnice Vodoopskrba i odvodnja (list 126-132 spisa) utvrđeno je da je u [adresa]. do travnja 2013. bilo više postupanja, od čega je 2.12.2012. evidentiran kvar: „voda ulazi u kanalizacijski šaht – ispitati“. Nakon toga prijavljen je 25.12.22012. i 29.12.2012. šum vode u kanalizaciji, odnosno cjevovodu, pa prijava za objekt tužiteljice 31.12.2012. Za svaku od navedenih prijava u rubrici „kvar otklonjen“ naveden je datum koji je jednak datumu zaprimanja prijave. Tužiteljica je Ministarstvu graditeljstva, Građevinskoj inspekciji 17.4.2013. uputila prijavu sa zahtjevom za izlazak na teren zbog pojave klizišta na njezinoj i susjednim nekretninama .

43. Iz ovih je dokaza sud, između ostaloga, utvrdio da je koncem 2012. uočen i višekratno prijavljivan šum u vodovodnim cijevima, da su djelatnici tuženika u više navrata izlazili na teren i sanirali kvar, da je tek 7.1.2013. evidentirano otklanjanje kvara, da su tužiteljica i Terra Trade d.o.o. (susjedna nekretnina) prijavili u travnju 2013. pojavu klizišta, da su i nadalje prijavljivali probleme sa curenjem vode, da je tuženik Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. i u razdoblju od 2013. do 2015. nakon izlazaka na teren, vršenja ispitivanja otklanjao pojavu kvara, odnosno curenja.

44. Nalaz i mišljenje vještaka ing Šerer, sud smatra jasnim, objektivnim, temeljito obrazloženim, uz dodatna usmena obrazloženja na raspravi, pa ga je prihvatio kao valjanu podlogu za donošenje odluke o spornoj uzročno-posljedičnoj vezi: vještak je prilikom izrade nalaza i mišljenja analizirao i u obzir uzeo svu dostupnu dokumentaciju, koju je i detaljno popisao u nalazu, i to i dokumentaciju koja se odnosi na nekretninu tužiteljice i na susjedne nekretnine -za susjedne nekretnine glavni projekt, geotehnički elaborat, projekt temeljenja, izvedbeni projekt, građevinski dnevnik-, dokumentaciju vezanu za sanaciju tla, zapisnike o inspekcijskom pregledu, projekt sanacije, geostatičke analize za klizište dipl. ing. HŽ, rješenje Ministarstva prostornog uređenja do 20.5.2013. kojim se naređuje hitna zabrana korištenja stambene zgrade tužiteljice (list 10), podatke o dojavama pojave klizišta iz rujna 2016., i terenskog pregleda.

45. Iz navedenih je dokaza sud utvrdio uzročno-posljedičnu vezu između pucanja cijevi promjera 350 i klizanja tla, te posljedično štete utvrđene na tužiteljičinoj nekretnini.

46. Tužiteljica nije pretrpjela štetu samo na kući i pomoćnim objektima, kuću nije moguće sanirati, već srušiti: šteta koju je pretrpjela sastoji se i u tome što je zemljište na kojem je bila izgrađena kuća nakon štetnog događaja ucrtano kao aktivno klizište, što znači da na njemu više nije moguća gradnja, a prema mišljenju vještaka nije niti utrživo, dok je zemljište prije štetnog događaja imalo, kao zemljište na kojem je bila dopuštena gradnja, svoju tržišnu vrijednost. Drugim riječima, tužiteljici je ostalo zemljište na kojem ne može graditi niti je zbog posljedica predmetnog štetnog događaja koji je doveo do pojave klizišta, utrživo.

47. Tužiteljica je nakon provedenog vještačenja, povisila zahtjev a tuženici su se ovoj preinaci usprotivili, no sud ju je dopustio jer je tužiteljica visinu štete koja joj je nastala mogla utvrditi tek nakon provođenja vještačenja, koje je zbog toga, uostalom, i provedeno. Zato je po čl. 190. st. 3. ZPP-a preinaka dopuštena.

48. Tuženici su istakli i prigovor zastare na preinačeni dio tužbe. Ovaj je prigovor neosnovan jer je tužiteljica naknadu štete nastale u predmetnom događaju zahtijevala već u tužbi, i to iz iste činjenične osnove. U konkretnom slučaju riječ je o nepravoj preinaci, pri čemu se zastara prekida podnošenjem tužbe, neovisno o tome je li zahtjev tijekom postupka povećan (ovaj je stav zauzet i na sjednici Građanskog odjela VSRH od 27.5.2024.).

49. Tuženici su prigovorili i određivanju visine naknade štete koja je nastala 2013. prema cijenama u vrijeme izrade nalaza i mišljenja. Vještak je nalaz i mišljenje izradio prema zadatku koji mu je dao sud, sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina, što je u skladu s odredbom čl. 1089. st. 2. ZOO-a. Zakonska zatezna kamata dosuđena je od presuđenja do isplate, jer je visina štete utvrđena tek presuđenjem, i to po stopi iz čl. 29. ZOO-a, a odbijen je zahtjev za tijek kamate od štetnog događaja do donošenja presude.

50. Uzročnost kao pretpostavka odgovornosti za štetu je veza između štetne radnje kao uzroka i nastale štete kao posljedice. Od više mogućih uzroka koji mogu biti u bližoj ili daljnjoj vezi s nastalom štetom uzima se u obzir onaj koji je pravno relevantan jer je adekvatan i tipičan. Tipičan je onaj uzrok koji redovno dovodi do određene štete, za koji životno iskustvo pokazuje da uzrokuje određene štetne posljedice. Tako se isključuju svi događaji koji su na određeni način ušli u kompleks uzroka koji su prethodili šteti, a nisu tipični za nastanak takve štete. Štetnik odgovara za posljedice svoje štetne radnje dok je uzročna veza između njegove radnje i štete neprekinuta. Iz dokaznog postupka proizlazi takav slijed: muž tužiteljice, kao i svj. Leskovac od rujna 2012. čuli su šum u vodovodnim šahtovima zbog čega je svj Pesjak višekratno zvao službu Vodovoda, djelatnici Vodovoda su prvi puta na teren izašli u prosincu 2012. , utvrđeno je kako na 8 m od mjernog šahta voda propuštala iz vodovodne u kanalizacijsku cijev, svj.CŽ je 7.1.2013. vidjela da je cijev pukla a voda šiktala iz asfalta van, asfalt je bio puknut, radilo se o magistralnom vodu na dubini od pet metara, a 1. 4. 2013. došlo je do puknuća terena, odnosno zemlje i štete na objektima, dok između 7.1. i 1.4. 2013. nije bilo nikakvih drugih incidenata, da je prilikom sanacije 07.01. 2013. utvrđeno puknuće vodovodne cijevi promjera 350, koje je sanirano, no nije sanirana i kanalizacijska cijev u koju je prodirala voda iz cijevi 350 .

51. Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je do štete na tužiteljičinoj nekretnini (i susjednim nekretninama) došlo uslijed klizanja terena u [adresa], a klizanje je urokovano puknućem magistralnog voda promjera 350 i istjecanjem velike količine vode, a koje iz ranije obrazloženih razloga odgovaraju tuženici, zbog nepravovremene odnosno neadekvatne sanacije kvara, magistralnog cjevovoda, a utvrđeno je da između sanacije i klizanja terena nije bilo nikakvih drugih incidenta, kao i to da prije štetnog događaja [adresa] nije bila evidentirana kao klizište.

52. Stoga je tužiteljici po čl. 1045. ZOO-a dosuđena naknada nastale štete jer po zaključku vještaka (list 606) kuću tužiteljice nije moguće sanirati i dovesti u stanje sigurno za stanovanje (statička ugroženost), pa se šteta sastoji od vrijednosti stambene zgrade i pomoćnih objekata ( 227.953,70 eura), visine troškova uklanjanja zgrade ( 21.826,00 eura) ukupno 249.779,70 eura, i to po čl. 1107. ZOO-a na teret svih tuženika solidarno. Zatezna kamata na taj iznos dosuđena je po čl. 1089. st. 2. i čl. 29. ZOO-a.

53. Odluka o parničnom trošku donesena je po čl. 154. i 155, te 161 st 3 ZPP-a a trošak su dužni tuženici nadoknaditi tužiteljici za troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku, prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje. Tužiteljici su dosuđeni troškovi po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika na snazi u vrijeme zaključenja glavne rasprave (OT NN 138/23, Tbr 52- 54, Tbr 7-9, ), i to: (vps 13.272,28 €) za sastav podn.18.11.21. 250 bodova, podn.01.02.22. 50 bodova, roč 12.10.22. 250 bodova, roč 04.04.23. 250 bodova, roč 13.09.23 250 bodova, podn.09.07.24 50 bodova, roč 17.10.24 250 bodova, podn.30.10.24. 50 bodova, podn. 10.02.25 (vps 249.779,70€) 1879 bodova, podn.11.02.25 50 b, roč 08.07.25 1879 bodova, roč 16.09.25 1879 bod, čemu je dodan pdv, troškovi vještačenja 1700,00 €, pristojba na tužbu 179,18 € i presudu 663,61 €, ukupno 19.635,29 €. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je po čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu 29. listopada 2025.

Sudac:

Ana Ćurković Dražić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda županijskom sudu u 4 istovjetna primjerka.

Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva za to ročište je bila uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana isticanja presude na e-oglasnoj ploči suda. Stranci koja nije bila uredno pozvana na ročište za objavu, sud će presudu dostaviti sukladno čl. 142-143 ZPP-a.

DNA:

- Pun. tužitelja uz rj pristojba presuda 663,61 €

- Tuženik