REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4292/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice maloljetne AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa majka i zakonska zastupnica ABC, koju zastupa punomoćnica Marina Tolj, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vice Vukušić, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnim odnosno poništenja Ugovora o doživotnom uzdržavanju, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž- 2138/2023-3 od 29. svibnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-183/19-44 od 14. travnja 2023., u sjednici održanoj 29. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1.Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-2138/2023-3 od 29. svibnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-183/19-44 od 14. travnja 2023. navodeći da taj prijedlog podnosi zbog dva pravna pitanja i zbog povrede temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Polazeći od odredbe članka 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 387. ZPP vijeće je ocijenilo da prvo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, prvo pravno pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije polazi od subjektivnog zaključka predlagateljice da je sud tijekom drugostupanjskog postupka počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP, da je počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP te da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno.
3.1. Osim toga, predlagateljica podnoseći prijedlog za dopuštenje revizije nije postupila sukladno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP s obzirom da uz prijedlog za dopuštenje revizije, osim dokaza iz čl. 91.a ZPP, nije dostavila (osim prvostupanjske i drugostupanjske presude protiv koje je prijedlog za dopuštenje revizije podnijela i žalbe) druge dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova na koje se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvala (primjerice rješenje kojim je sud odbio dokazne prijedloge predložene po tužiteljici i drugu dokumentaciju na koju se pozvala u točki V. prijedloga za dopuštenje revizije).
3.2. U odnosu na drugo pravno pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije treba navesti da se ono prema ocjeni vijeća svodi na isticanje povrede temeljnog ljudskog prava – prava na pravično suđenje zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
4. Budući da u odnosu na postavljeno pravno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b stavak 1. i 2. ZPP odlučio kao točki I. izreke ovog rješenja.
5. U odnosu na tužiteljičine navode iznesene u prijedlogu za dopuštenje revizije da su joj pobijanom drugostupanjskom presudom povrijeđena temeljna ljudska prava i to: pravo na pravično suđenje, zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06,2/10 i 13/17 – dalje: EKLJP) i pravo na obrazloženu sudsku odluku sadržanu u tom pravu treba navesti kako se sadržaj predmetnoga prijedloga za dopuštenje revizije zapravo svodi na pritužbe o načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u prijedlogu za dopuštenje revizije niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
5.1. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima tužiteljici je bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke, odnosno tuženika, da iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. Presude nižestupanjskih sudova su obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje, niti ona navodima iznesenima u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim da joj je postupanjem nižestupanjskih sudova povrijeđeno pravo na obrazloženu sudsku odluku.
6. Zbog navedenoga vijeće je ocijenilo da tužiteljica navodima iznesenima u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima bila povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP. Stoga je na temelju čl. 389.a st. 1. i 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 29. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
