Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-689/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Andrei Boras- Ivanišević, na temelju nacrta odluke sudskog savjetnika Tomislava Vukmana, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ASV CONSULTING j.d.o.o. Viškovo, Zorzići 47, OIB: 07111214589, koje zastupa punomoćnica Sanja Bravar, odvjetnica u Rijeci protiv ovršenika ŽB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima Jasni Kotarac Jabuka i Rikardu Pavloviću, odvjetnicima u Splitu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Ovr-1797/2024-3 od 19. srpnja 2024., 29. listopada 2025.

r i j e š i o  j e:

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Ovr-1797/2024-3 od 19. srpnja 2024. u dijelu pod točkom I. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem usvaja se prijedlog ovršenice ŽB te se nalaže Financijskog agenciji odgoditi izdavanje naloga svim bankama za prijenos zaplijenjenih sredstva temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja ASV CONSULTING j.d.o.o. prema ovršenici ŽB, koji je predan Financijskoj agenciji u Rijeci 19. lipnja 2024. na temelju osnove - ovršne presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovnog broja P-691/2023-9 od 27. veljače 2024., do pravomoćnog okončanja postupka povodom prijedloga ovdje ovršenice ŽB za ponavljanjem postupka u ranije navedenom predmetu P-691/2023 (točka I. izreke), odbačen je prijedlog ovršenice ŽB za obustavu ovrhe kao nedopušten (točka II. izreke), te je naloženo ovrhovoditelju ASV CONSULTING j.d.o.o. naknaditi ovršenici ŽB trošak ovršnog postupka u iznosu od 1.263,27 eura (točka III. izreke).

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj pravodobno, navodeći izričito sve žalbene razloge propisane odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), vezano uz odredbu članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24.), predlažući ovom sudu da pobijano rješenje preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovorom na žalbu ovršenica u bitnom osporava žalbene navode ovrhovoditelja, predlažući odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a i sukladno odredbi čl. 50. st. 5. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, niti ostvarenje žalbenih razloga pogrešne primjene materijalnog prava niti pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a ni kojeg drugog žalbenog razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. OZ-a, na koje pazi po službenoj dužnosti.

6. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je ovršenica prvostupanjskom sudu dana 3. srpnja 2024., sukladno čl. 210. OZ- a, predložila odgodu izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstva do pravomoćnog okončanja postupka povodom prijedloga ovdje ovršenice ŽB za ponavljanjem postupka u ranije navedenom predmetu P-691/2023 i donese rješenje kojim bi se pljenidbu i prijenos novčanih sredstava ovršenice proglasili nedopuštenim i obustavio postupak

- da u svom prijedlogu ovršenica navodi kako nije sudjelovala u parničnom postupku iz kojega je proizašla ovršna isprava obzirom nikada nije zaprimila niti pozive za ročišta niti predmetnu presudu, poradi čega je podnijela i prijedlog za ponavljanje postupka, ističući kako je ista osoba starije životne dobi, te da je Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, na ročištu održanom 8. studenog 2023. u predmetu poslovnog broja P-691/2023, iz kojeg potječe ovršna isprava, ukazao tužiteljevom (ŠB) punomoćniku da je uočio razliku u potpisu tuženika, ovdje ovršenika, na potvrdi koja prileži parničnom spisu na povratnici o primitku poziva na davanje odgovora na tužbu i na povratnici o primitku poziva za ročište održano navedenog nadnevka. Prijedlogu prilaže i presliku osobne iskaznice iz koje proizlazi da ista ima prebivalište u [adresa], dok su u navedenom postupku iz kojeg potječe ovršna isprava kao adresa iste navodi [adresa]. Ističe kako je ovdje ovrhovoditelj predmetnu tražbinu stekao temeljem Ugovora o prijenosu tražbine, sklopljenim s AB - tužiteljem u postupku iz kojega proizlazi ovršna isprava, te da je isti sastavljen neposredno nakon osnivanja trgovačkog društva ovrhovoditelja, odnosno prvog dana faktičnog postojanja društva, čiji temeljni kapital iznosi 1,00 eur i koje još nije dostavljalo svoja financijska izvješća.

- da je zahtjev za izravnu naplatu predan Financijskog agenciji u Rijeci 19. lipnja 2024. na temelju osnove - ovršne odluke suda - presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovnog broja P-691/2023-9 od 27. veljače 2024., kojom se nalaže, ovdje ovršenici, isplatiti tužitelju VB iznos od 300.000,00 eura sa zateznom kamatom od 20. kolovoza 2022. pa do isplate u roku od 15 dana.

- da je ovrhovoditelju navedeni prijedlog ovršenice od 3. srpnja 2024. uz zaključak poslovni broj: Ovr-1797/2024 kojim se poziva na očitovanje povodom istog, otpremljen dana 16. srpnja 2024.

7. Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud u bitnom navodi da su ispunjene obje pretpostavke za odgodu ovrhe i to podnošenjem prijedloga za ponavljanjem postupka prva pretpostavka iz čl. 65. st. 1. t. 1. OZ-a, dok je prema mišljenju prvostupanjskog suda ovršenica učinila vjerojatnim da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva šteta, imajući u vidu kako je riječ o ovršnoj ispravi kojom se ovršeniku, osobi starije životne dobi, nalaže isplata iznosa od 300.000,00 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, koji iznos svakako predstavlja visoku novčanu svotu, dok bi ista u slučaju uspjeha u sporu mogla imati poteškoća za povrat stečenog bez osnove obzirom da je ovrhovoditelj novoosnovano jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću koje je tek započelo sa radom, čiji temeljni kapital iznosi svega 1,00 eura, dok s druge strane, ovrhovoditelj, u slučaju da prijedlog ovršenika bude odbijen kao neosnovan, ovrhu može nastaviti i namiriti svoju tražbinu, ali samo s odmakom i time se ne stavlja u bitno lošiju situaciju

8. Prema članku 210. stavku 1. OZ-a, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a, prema odredbi članka 209. stavka 5. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da se donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istog članka navodi se da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dok je odredbom čl. 210. st. 3. OZ propisano da je o prijedlogu za odgodu prijenosa sud dužan odlučiti u roku o 8 dana, a rješenje kojim prihvaća prijedlog odmah dostaviti Financijskoj agenciji.

9. Odgovarajuća primjena odredaba OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno članku 210. stavku 2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. t. 7. i t. 9. -11. OZ-a. U konkretnom slučaju pravilno je prvostupanjski sud ocijenio kako navodi iz spomenutog prijedloga ovršenice predstavljaju razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, zbog kojih je istu zaključkom valjalo uputiti u parnicu.

10. Nadalje, člankom 65. stavkom 1. OZ-a u vezi s člankom 210. stavkom 2. OZ-a, propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu i to u slučajevima prema točkama 1. do 10. istog članka i stavka OZ-a.

11. Dakle, ovršenica je trebala prije svega učiniti vjerojatnim da bi izravnom naplatom - prijenosom zaplijenjenih sredstava trpila nenadoknadivu ili tešku nadoknadivu štetu ili učiniti vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

12. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti, mora se raditi o šteti koju ovršenik protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja, te se opasnost nastupanja te štete mora konkretizirati na razini vjerojatnosti, osim ako ona nije očita sama po sebi. Ovršenik bi trebao učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka štete uslijed nastavljanja ovrhe (uzročna veza između nastavka ovrhe i nastanka štete), ali i da bi se odgodom ovrhe ta opasnost otklonila. Tu vjerojatnost treba dovesti u kontekst konkretnih stranaka, njihovog imovinskog stanja te utjecaj određenog predmeta ovrhe u odnosu na koji se zahtijeva odgoda ovrhe.

13. Prvostupanjski sud valjano je primijenio materijalno pravo te dao jasne i valjano obrazložene razloge o svim odlučnim činjenicama i okolnostima te je pravilno primijenio odredbe čl. 65. st. 1. toč. 1. u s vezi s čl. 210. OZ kada je prihvatio ovršeničin prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

14. U konkretnom slučaju i po ocjeni ovoga suda, ovršenica je na razini vjerojatnosti dokazala, kao što je i prvostupanjski sud utvrdio, da bi provedbom ovrhe trpjela teško nadoknadivu štetu, uzevši u obzir kako imovno stanja ovrhovoditelja, tako i visinu potraživanja ovrhovoditelja prema ovršenici, te vjerojatnost uspjeha ovršenice u postupku.

15. Dakle, je ispunjen je i drugi uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a ovršenica je učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpijela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

16. Vezano uz žalbene navode ovrhovoditelja kako je isti bio onemogućen očitovati se o prijedlogu ovršenice za navesti je da se o prijedlogu za odgodu sukladno čl. 210. st. 3. OZ-a odlučuje u roku od 8 dana od primitka istog, pa kako su u konkretnom slučaju okolnosti iziskivale zakonom propisanu hitnost u postupanju, sud prvog stupnja je pravilnom primjenom odredbe čl. 65. OZ odstupio od načela kontradiktornosti te nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a na koju ukazuje ovrhovoditelj.

17. Konačno, ovrhovoditelj odluku o trošku iz toč. 3. izreke pobijanog rješenja posebno obrazloženo ne osporava a drugostupanjski sud sukladno članku 365. stavku 2. ZPP-a, kada ispituje odluku o troškovima postupka, ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava.

18. Slijedom iznesenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a žalbu ovrhovoditelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, pa je odlučeno kao u izreci.

Split, 29. listopada 2025.

SUTKINJA:

Andrea Boras-Ivanišević