REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-540/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe prijavnog lista, povodom revizije Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, podnesene protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž Zk-89/2021-2 od 15. srpnja 2021. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj: Z-11546/2020 (poslovni broj: Z- 12657/2020 i Z-12859/2020) od 5. studenoga 2020., na sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2025.,
r i j e š i o j e :
Ukidaju se rješenja Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž Zk- 89/2021-2 od 15. srpnja 2021. i rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj: Z- 11546/2020 (poslovni broj: Z-12657/2020 i Z-12859/2020) od 5. studenoga 2020. u točki II. izreke te se predmet vraća na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
Obrazloženje
1. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž Zk-89/2021-2 od 15. srpnja 2021. odbijena je kao neosnovana žalba Republike Hrvatske i potvrđena točka II. izreke rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Z-11546/2020 (poslovni broj Z-12657/2020 i Z-12859/2020) od 5. studenoga 2020., a kojom su odbijeni prigovori Republike Hrvatske i potvrđeno rješenje istoga suda poslovni broj Z- 11546/2020 od 14. kolovoza 2020. kojim je određeno:
"I. U zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, nalaže se slijedeći upis:
Temeljem Geodetskog elaborata potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Pula-Pola, Klasa: 932-06/19-02/2187, Urbroj: 541- 27-02/2-20-6 od 17. srpnja 2020. godine, kopije katastarskog plana, Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti, Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Ližnjan-Lisignano, Klasa: 021-05/15-01/36 od 16. prosinca 2015. godine i čl. 131. Zakona o cestama
- cijepanje kč. br. [katastarska čestica] oranica i pašnjak sa 323049 m2 na nove kč. br. [katastarska čestica] oranica, pašnjak, oranica, pašnjak sa 313911 m2 (oranica sa 87454 m2, pašnjak sa 17183 m2, oranica sa 174908 m2, pašnjak sa 34366 m2), kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 4534 m2, kč. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 372 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 2124 m2 II. U zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, nalaže se slijedeći upis;
Temeljem Geodetskog elaborata potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Pula-Pola, Klasa: 932-06/19-02/2187, Urbroj: 541- 27-02/2-20-6 od 17. srpnja 2020. godine, kopija katastarskog plana, Očitovanje nositelja prava ne nerazvrstanoj cesti, Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Ližnjan-Lisignano, Klasa: 021-05/15-01/36 od 16. prosinac 2015. godine i čl. 131. Zakona o cestama
- promjene kulture i površine kod kč. br. [katastarska čestica] lokalna cesta sa 13990 m2 na cesta sa 12544 m2
III. U zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ne nekretnini upisanoj kao Pomorsko dobro, nalaže se slijedeći upis;
Temeljem Geodetskog elaborata potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Pula-Pola, Klasa: 932-06/19-02/2187, Urbroj: 541- 27-02/2-20-6 od 17. srpnja 2020. godine, kopija katastarskog plana, Očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti, Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Ližnjan-Lisignano, Klasa: 021-05/15-01/36 od 16. prosinca 2015. godine i čl. 131. Zakona o cestama
- promjena kulture i površine kod kč. br. [katastarska čestica] šljunčana morska obala sa 2260 m2 na šljunčana obala sa 2157 m2
IV. U zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ne nekretnini u vlasništvu Općine Ližnjan, OIB. 06978590361, nalaže se slijedeći upis;
Temeljem Geodetskog elaborata potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Pula-Pola, Klasa: 932-06/19-02/2187, Urbroj: 541- 27-02/2-20-6 od 17. srpnja 2020. godine, kopije katastarskog plana, Očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti, Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Ližnjan-Lisignano, Klasa: 021-05/15-01/36 od 16. prosinca 2015. godine i čl. 131. Zakona o cestama
- cijepanje kč. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 27837 m2 na nove kč. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 25446 m2 i kč. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 123 m2
[katastarska čestica]
V. U zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ne nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, OIB: 52634238587. nalaže se slijedeći upis;
Temeljem Geodetskog elaborata potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Pula-Pola, Klasa: 932-06/19-02/2187, Urbroj: 541- 27-02/2-20-6 od 17. srpnja 2020. godine, kopije katastarskog plana, Očitovanje nositelja prava ne nerazvrstanim cestama, Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Ližnjan-Lisignano, Klasa: 021-05/15-01/36 od 16. prosinca 2015. godine i čl. 131. Zakona o cestama
- poništenje kč. br. [katastarska čestica] cesta lokalna sa 953 m2, uslijed spajanja sa kč.br.
- ispis zabilježbe da za građevinu sagrađenu na kč. br. [katastarska čestica] nije priložena građevinska dozvola, upisane ovosudnim rješenjem posl.br. Z-5605/07 pod AII red.br. 52.1.
- ispis zabilježbe da za građevnu sagrađenu na kč. br. [katastarska čestica] nije priložena uporabna dozvola, upisane ovosudnim rješenjem posl.br. Z-5605/07 pod AII red.br. 53.1.
VI. U zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nalaže se slijedeći upis;
Temeljem Geodetskog elaborata potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Pula-Pola. Klasa: 932-06/19-02/2187, Urbroj: 541- 27-02/2-20-6 od 17. srpnja 2020. godine, kopije katastarskog plana, Očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti, Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Ližnjan-Lisignano, Klasa: 021-05/15-01/36 od 16. prosinca 2015. godine i čl. 131. Zakona o cestama
- upis kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta sa 5472 m2 i kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta sa 2609 m2 uz uknjižbu prava vlasništva, kao:
Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu:
Općine Ližnjan-Lisignano, Ližnjan, Krasa 7, OIB: 06978590361
Izvorne isprave ulažu se u ovosudnu zbirku isprava, a ovo rješenje ostaje u spisu.
Provedba ovog rješenja povjerava se ovosudom zemljišnoknjižnom odjelu."
2. Protiv citiranog drugostupanjskog rješenja, reviziju dopuštenu rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-4598/2022-2 od 13. prosinca 2023., podnosi Republika Hrvatska zbog pravnog pitanja:
“Može li zemljišnoknjižni sud dopustiti cijepanje nekretnine koja predstavlja pomorsko dobro i pripajanje dijela površine te nekretnine nekretnini koja predstavlja nerazvrstanu cestu radi upisa javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave bez odluke nadležnog tijela (Vlade Republike Hrvatske) o isključenju dijela nekretnine iz statusa pomorskog dobra, a sve na temelju odredbe čl. 117. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19, dalje: ZZK) i čl. 131. i 132. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19, dalje: ZC)?”.
3. Na reviziju nije odgovoreno.
4. Revizija je osnovana.
5. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011 - službeni pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023, dalje: ZPP) ovaj sud pobijanu odluku ispitao je samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
6. Predmet postupka je provedba u zemljišnoj knjizi Geodetskog elaborata potvrđenog od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, na temelju kopije katastarskog plana, očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti i Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Ližnjan, među ostalima, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretnini upisanoj kao pomorsko dobro, promjenom kulture i površine kčbr. [katastarska čestica] šljunčana morska obala sa 2060 m2 na šljunčana obala sa 2157 m2, te upis u zk. ul. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstane ceste s 5472 m2 i kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstane ceste s 2609 m2, uz uknjižbu prava vlasništva kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Ližnjan.
7. Prvostupanjski sud u svom rješenju navodi da je rješenjem od 14. kolovoza 2020., na temelju čl. 131. i 133. ZC i Geodetskog elaborata potvrđenog od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, kopije katastarskog plana, očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti i Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Ližnjan, dopuštena, među ostalima, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretnini upisanoj kao pomorsko dobro promjena kulture i površine kčbr. [katastarska čestica] šljunčana morska obala sa 2060 m2 na šljunčana obala sa 2157 m2, dok je u zk. ul. [broj ZK uloška] naložen upis kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta sa 5472 m2 i kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta sa 2609 m2, uz uknjižbu prava vlasništva - javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Ližnjan. Nadalje se u obrazloženju navodi da je Područni ured za katastar Pula dostavio prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, iz kojeg proizlazi da je izvršena izmjera stvarnog stanja nekretnine koja predstavlja nerazvrstanu ... ..., time da činjenica da se radi o nerazvrstanoj cesti proizlazi iz geodetskog elaborata, očitovanja Općine Ližnjan i samog prijedloga DGU za upis. U odnosu na prigovor da sud nije smio dopustiti cijepanje nekretnine koja je pomorsko dobro i nije u vlasničkom režimu ističe se da se sukladno čl. 131. st. 6. ZC prijavni list kojim se određuje upis nerazvrstane ceste provodi bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi pa da, s obzirom da je u parcelacijskom elaboratu i priloženim odlukama te snimci izvedenog stanja utvrđeno da se radi o izvedenoj nerazvrstanoj cesti, čiji sastavni dio čini i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nema zapreke da se provede prijavni list iz razloga što zemljišnoknjižni sud nije dužan ulaziti u ispravnost sadržaja javne isprave, već samo ispitati postoje li pretpostavke iz čl. 117. st. 2. ZZK.
8. Potvrđujući prvostupanjsko rješenje, drugostupanjski sud se poziva na ovlaštenja zemljišnoknjižnog suda propisana odredbom čl. 117. ZZK pa smatra, budući da je nadležni ured za katastar dostavio relevantnu dokumentaciju prema ZC, zemljišnoknjižni sud bio dužan izvršiti predmetni upis nerazvrstane ceste po službenoj dužnosti. Pritom još dodaje da zemljišnoknjižni sud u ovom postupku nije dužan niti ovlašten ispitivati pravilnost podataka sadržanih u prijavnom listu koji mu je dostavljen na provedbu po službenoj dužnosti niti ispitivati pravilnost vođenja postupka pred upravnim tijelom, već se ti podaci mogu osporavati samo u upravnom postupku. Naposljetku, pozivanje Republike Hrvatske na status pomorskog dobra na tom dijelu čestice te nemogućnost upisa prava vlasništva na tom pomorskom dobru s obzirom na čl. 3. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj: 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/2019, dalje: ZPD) i čl. 3. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) drugostupanjski sud smatra neosnovanim, navodeći da te zakonske odredbe općenito reguliraju institute pomorskog i općeg dobra, dok je, s druge strane, odredba čl. 131. st. 6. ZC specijalna odredba koja propisuje da će se nerazvrstane ceste iz st. 1. tog članka upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, i to bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Stoga nije odlučno pitanje postojanja vlasničkog režima jer ZC u čl. 131. st. 6., kada govori o postojećim upisima u zemljišnoj knjizi, ne ograničava doseg takve odredbe na nekretnine na kojima je upisano pravo vlasništva neke osobe, već obuhvaća sve postojeće upise. U konkretnom slučaju nije sporno da je kčbr. [katastarska čestica] upisana kao pomorsko dobro (šljunčana morska obala, odnosno, nakon provedbe upisa, šljunčana obala), međutim, posebno se i ne osporava da je na dijelu te čestice, koji je sada sastavni dio kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], izgrađena (nerazvrstana) cesta.
9. Pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci ne može se prihvatiti kao pravilno.
10. Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 55/01. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., 85/10. - službeni pročišćeni tekst - dalje: Ustav) u odredbama čl. 52. određuje da su more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.
11. Navedena ustavna odredba u pogledu pomorskog dobra provedena je zakonom i to odredbom čl. 3. st. 1. ZPD, kojom je propisano da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan tim zakonom. Definicija i pravni režim općeg dobra sadržani su u odredbama čl. 2. i 3. ZV prema kojima predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne (čl. 2. st. 2.), a nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opća dobra) (čl. 3. st. 2.) O općim dobrima vodi brigu, njima upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno (čl. 3. st. 3.). Prema čl. 22. st. 4. ZZK, kad je u zemljišnoj knjizi upisano opće dobro, u vlastovnici će se učiniti vidljivim to njegovo svojstvo te tko vodi brigu, upravlja i odgovara za to dobro. Ako brigu, upravljanje i odgovornost za opće dobro ima Republika Hrvatska, to se neće posebno upisivati.
12.1. Navedene odredbe predstavljaju okvir unutar kojeg je potrebno razmatrati svako raspolaganje u odnosu na pojedino opće dobro. Naime, intenzitet zaštite javnog interesa treba biti najveći upravo kod općih dobara i stoga ta zaštita predstavlja nezaobilaznu stavku prilikom odlučivanja o upravljanja takvim dobrima po bilo kojoj, pa i zakonskoj (ZC), osnovi.
12.2. Opća dobra, među koja spada i pomorsko dobro, su po svojoj pravnoj prirodi dobra koja nisu u režimu vlasništva pa kao takva ne mogu biti ni u čijem vlasništvu i osnovna odlika im je da su podjednako dostupna svima za korištenje (koje spada u njihovu redovnu uporabu). Stoga se kod korištenja općih dobara koje na bilo koji način sužava te granica opće upotrebe potrebno zaštiti javni interes, a o čemu vodi brigu, prema citiranim zakonskim odredbama, Republike Hrvatska. Pored toga, ZPD koje je u pogledu pomorskog dobra lex specialis, određuje da upotreba ili korištenje pomorskog dobra može biti: opća upotreba, posebna upotreba i gospodarsko korištenje (čl. 6 ZPD). Za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje potrebno je dobiti koncesiju ili koncesijsko odobrenje što predstavljaju pravne institute koji podliježu posebnoj proceduri donošenja te obvezuju koncesionara na plaćanje naknade za svoje ekskluzivno pravo korištenja.
13. Kako dakle pomorsko dobro ne može biti u vlasničkom režimu, za bilo kakvu promjenu pa i prelazak u vlasnički režim jedinice lokalne samouprave, potrebna je prethodna odluka nadležnog tijela Republike Hrvatske o eventualnom izuzimanju pojedine nekretnine ili njenog dijela iz pojasa pomorskog dobra.
14. U tom je smislu i čl. 43. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23 i 156/25) propisano da:
(1) Kada je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste potrebno promijeniti granice pomorskog dobra, Vlada donosi odluku da se sukladno lokacijskoj dozvoli za javnu cestu promijene granice pomorskog dobra na način da se određena nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog dobra.
(2) Nekretnine izuzete iz područja pomorskog dobra radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste postaju neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske.
(3) Postupak promjene granica pomorskog dobra iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena je pokrenuti osoba koja je na temelju članka 36. ovoga Zakona ovlaštena podnijeti prijedlog za izvlaštenje radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.
(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama općeg dobra i o upisu neotuđivog vlasništva Republike Hrvatske. (5) Osoba ovlaštena pokrenuti postupak promjene granice pomorskog dobra dostavlja odluku iz stavka 1. ovoga članka zajedno s parcelacijskim elaboratom nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe odluke u zemljišnim knjigama.
(6) Nekretnine koje su radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, sukladno odredbama ovoga članka, izuzete iz područja pomorskog dobra, preuzima na upravljanje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar. (7) Na nekretninama koje su radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, sukladno odredbama ovoga članka, izuzete iz područja pomorskog dobra primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.
(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na izuzimanje nekretnina iz lučkog područja radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.
15. Prema shvaćanju ovog suda i za upis nerazvrstane ceste analogno je moguće primijeniti naveden odredbe ZC koje se odnosne na građenje, rekonstrukciju i održavanje javne ceste kada to može utjecati na granice pomorskog dobra na način da je nužno promijeniti granice pomorskog dobra i izvršiti prethodno brisanje pomorskog dobra u zemljišnim knjigama. Odluku o tome donosi Vlada, na način da se određena nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog dobra. Kada se ta nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog dobra, mijenja se i njezin pravni status, odnosno ta nekretnina iz statusa općeg dobra prelazi u vlasničkopravni status. Odluka Vlade o promjeni granica pomorskog dobra radi građenja, rekonstrukcije i održavanja ceste stoga treba sadržavati i odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama općeg dobra i o upisu neotuđivog vlasništva Republike Hrvatske odnosno pojedine jedinice lokalne samouprave. Iz navedenog proizlazi da je takva odluka Vlade isprava nužno potrebna za upis u zemljišnu knjigu uz Geodetski elaborat.
16. Dakle, polazeći od ustavnih i zakonskih odredaba kojima se štiti opće dobro, te od pravnog režima propisanog za javne ceste jasno proizlazi da promjena u vlasnički režim (ovdje spornim upisom u zemljišne knjige) nije moguća bez prethodnog prelaska iz režima općeg dobra u režim neotuđivog vlasništva. To stoga što je i prema odredbi čl. 133. st. 1. ZC propisano da se nerazvrstane ceste iz čl. 131. st. 1. i čl. 132. st. 1. ZC evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe. Dakle, prema shvaćanju ovog suda, a svrsishodnim tumačenjem svih navedenih ustavnih i zakonskih odredaba, zemljišnoknjižni sud bi mogao provesti upis neovisno o postojanju upisa vlasništva ili drugih stvarnih prava treće osobe, ali ne i zanemarujući upis općeg dobra, kako to pogrešno drži drugostupanjski sud. To stoga što konkretnom slučaju nije bilo upisano pravo vlasništva ili neko drugo stvarno pravo koje bi se moglo izbrisati, već je nesporno bilo upisano pomorsko dobro koje je opće dobro izvan pravnog prometa na kojem se ne može stjecati pravo vlasništva niti bilo koje drugo stvarno pravo.
17.1. Odredbom čl. 117. st. 1. ZZK određeno je da će Sud, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako: a) iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu; b) nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena; c) utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i d) isprave imaju potreban oblik. Kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta (st. 2.).
17.2. U konkretnom slučaju, s obzirom na upis pomorskog dobra, iz zemljišne je knjige bilo vidljivo da upis nije provediv tj. postoji zapreka tom upisu. To stoga što je, kako je već navedeno, pomorsko dobro kao opće dobro (“res communes omnium”), stvar koja pripada svim ljudima te je u tom smislu neotuđivo, ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava, što svakako predstavlja zapreku za upis u zemljišnu knjigu prava vlasništva na tom dobru, dok se postojeći pravni režim eventualno ne izmijeni i to odlukom onoga tko je jedini na to ovlašten, a to je Republika Hrvatska (čl. 3. st. 3. ZV).
18. Imajući na umu sve navedeno, odgovor na postavljeno revizijsko pitanje glasi:
Zemljišnoknjižni sud ne može dopustiti cijepanje nekretnine koja predstavlja pomorsko dobro i pripajanje dijela površine te nekretnine nekretnini koja predstavlja nerazvrstanu cestu radi upisa javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave bez pribavljene odluke nadležnog tijela Republike Hrvatske (Vlade Republike Hrvatske) o isključenju dijela nekretnine iz statusa pomorskog dobra, na temelju odredbi čl. 117. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19) i čl. 131. i 132. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19).
19. Slijedom navedenog, kako nižestupanjski sudovi zbog pogrešnog pravnog pristupa nisu razmotrili sve činjenice odlučne za odluku o zatraženom upisu to je valjalo ukinuti nižestupanjska rješenja te odlučiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja, a na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP u vezi s čl. 400. st. 2. ZPP.
Zagreb, 29. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić