REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-2180/2019-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Hrvoju Lukšiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PLECH USLUGE d.o.o. Savska cesta 41/VIII, Zagreb, OIB: 67405107499, koga zastupa punomoćnik Ivan Kapor, odvjetnik u Zagrebu, Trg Mažuranića 13/II, protiv tuženika Allianz Hrvatska dioničko društvo za osiguranje, Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849, koga zastupa punomoćnik Nikolica Brbora, odvjetnik u Odvjetničkom društvu KAČIĆ & BRBORA u Zagrebu, Petrova 48/A, radi isplate novčane tražbine u iznosu od 21.223,21 eur (159.906,25 kn), nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 22. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, s objavom dana 29. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelj tužitelja

1. Dužan je tuženik isplatiti tužitelju iznos od 159.906,25 kn (21.223,21 eur) sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 9.2.2018. pa do isplate, po stopi određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Dužni je tuženik naknaditi tužitelju cjelokupan parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe..

II Nalaže se tužitelju platiti tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 4.062,50 EUR, sve uvećano za zatezne kamate tekuće na dosuđeni iznos parničnog troška od dana donošenja odluke do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužbom od dana 1. travnja 2019. tužitelj je pokrenuo parnični postupak, te predložio da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev, odnosno da tuženika obveže na platež iznosa od 159.906,25 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 9. veljače 2018. pa do isplate, te troškova parničnog postupka. U obrazloženju tužbe tužitelj je naveo da je vlasnik plovila gliser Yamaha 192SX registracijske oznake [registarska oznaka], da je navedeni gliser u pokriću po polici kasko osiguranja kod tuženika broj 1550-173217316, da je 11. rujna 2017. u Petrčanima došlo je do osiguranog slučaja kada je zbog vremenske nepogode došlo do potonuća predmetnog plovila na njegovom sigurnom vezu, da je tužitelj podnio prijavu nadležnoj Lučkoj kapetaniji koja je na teren poslala svog djelatnika koji je pak verificirao da je plovilo bilo uredno privezano i osigurano, te da uslijed obilne kiše u kratkom vremenu sustav za izbacivanje vode nije mogao izbaciti svu vodu te je došlo do potonuća, da se tužitelj obratio tuženiku zahtjevom na naknadom štete u tzv mirnom postupku, da je tuženik prihvatio svoju obvezu ali je ponudio iznos naknade od 35.575,60 kn iako po ponudi tvrtke Sibeg d.o.o. i ostalim prijavljenim oštećenjima šteta iznosi 158.031,25 kn.

2. Nadalje, tužitelj je u tužbi naveo da proveden i postupak osiguranja dokaza i to pod brojem R1-31/2018, te da je tužitelj pribavio Nalaz i mišljenje tvrtke Maritimus consultant d.o.o. ali da unatoč tome tuženik i dalje odbija isplatiti pravičan iznos, slijedom čega je tužitelj pokrenuo ovaj postupak, te dostavio dokumentaciju na kojoj temelji svoj tužbeni zahtjev (list 5-list 32 spisa).

3. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio mjesnu nadležnost Trgovačkog suda u Splitu, obzirom da tuženik smatra da su stranke ugovorile mjesnu nadležnost suda u Zagrebu, u Polici osiguranja u pomorstvu, zrakoplovstvu i transportu broj: 1550- 172386970, u kojoj je izričito je navedeno da je u slučaju spora mjesno nadležan sud u Zagrebu.

4. Nadalje, u odgovoru na tužbu tuženik navodi da među strankama nije sporno da je tuženik, kao osiguranik, sklopio sa Zadar Charter j.d.o.o. kao ugovarateljem osiguranja, ugovor o osiguranju brodice oznake [registarska oznaka], temeljem kojega je izdana Polica osiguranja broj: [broj police osiguranja]-173217316, a na koju se primjenjuju, među ostalim, i Uvjeti za osiguranje brodica i jahti br. 221-0212, da tuženik ne spori ni da je tužitelj dana 11. rujna 2017. prijavio štetu na brodici oznake [registarska oznaka], koja se navodno dogodila 11. rujna 2017., time da tuženik tuženik osporava da u predmetnom slučaju postoji obveza osiguratelja, ovdje tuženika, za isplatu bilo kakve naknade po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja]-173217316.

5. Nadalje, u odgovoru na tužbu tuženik navodi da je sukladno odredbi članka 4 Uvjeta osiguranja pod naslovom „Osigurane štete i osigurani rizici“, određeno je kako su predmeti osiguranja iz članka 2 Uvjeta osiguranja osigurani, od svih šteta do kojih dođe zbog pomorske ili prometne nesreće, nevremena (uključujući udar groma), potonuća, prevrnuća, nasukanja, požara, eksplozije, provalne krađe, itd., osim isključenja iz članka 6. Uvjeta osiguranja, time da je odredbom članka 6 Uvjeta osiguranja pod naslovom „Isključene štete“, propisano je kako osiguranjem nisu pokrivene štete nastale izravno ili posredno zbog namjernog postupka ili zbog krajnje nepažnje osiguranika, osobe koja se koristi plovilom uz osiguranikovu suglasnost te osoba za čije postupke oni odgovaraju prema zakonu, uključujući prijevarno postupanje istih (stavak 1), te štete nastale kao posljedica nalijevanja morem ili vodom dok brodica na vezu nije bila zaštićena pokrivačem (ceradom)(stavak 6). te je tuženik kao dokaz svojih tvrdnji dostavio kopiju Uvjeta osiguranja.

6. Tijekom postupka, tužitelj je u pisanim očitovanjima dana 16. prosinca 2022. izvijestio sud da o promjenama kod tužitelja i tuženika, te naveo da je promjenjen naziv tužitelja, te dalje posluje pod nazivom PLECH USLUGE d.o.o. Savska cesta 41/VIII, Zagreb, oib: 67405107499, a tuženik pod nazivom ALLIANZ HRVATSKA d.d. Heinzelova 70, Zagreb, oib: 23759810849, slijedom čega je odluka donesena u odnosu na novonaznačene stranke, a u podnesku od dana 15. travnja 2025. izvijestio sud da je kao punomoćnika odabrao Ivana Kapora, odvjetnika iz Zagreba, Trg Mažuranića 13/II.

7. Tuženik je u daljnjem tijeku postupka dostavio pisano očitovanje dana 22. veljače 2023. te dostavio kopiju spisa štete, u skladu s nalogom suda, te pisano očitovanje na navode Nalaza i mišljenja vještaka, te predložio da se pozove vještak i pisano očituje na navode tuženika, a što je sud učinio i pozvao vještaka na ročište zakazano za dan 22. rujna 2025., na kojem se vještak detaljno očitovao na navode tuženika.

8. Obzirom na prigovor tuženika vezano za nadležnost Trgovačkog suda u Splitu, navedeni sud je Rješenjem Poslovni broj: 13 P-299/2019-6 od dana 11. listopada 2019. riješio da se Trgovački sud u Splitu oglašava mjesno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, kao i da će se spis po pravomoćnosti ovog rješenja dostaviti Trgovačkom sudu u Zagrebu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu, a što je učinjeno dopisom od dana 12. studenog 2019.

9. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u kopiju Police osiguranu u pomorstvu, zrakoplovstvu i transportu br. 1550-173217316 (list 5-6 spisa, ponovno list 43-44 spisa, list 87-88 spisa), kopiju uvjeta za osiguranje brodice i jahti (221-0212) (list 7-10 spisa, ponovno list 52-59 spisa, list 102-109 spisa), kopiju nalaza i mišljenja vještaka Neven Kralj dipl. ing. u predmetu br. R1-31/2018 vođen na Trgovačkom sudu u Splitu (list 11-18 spisa, ponovno list 111-125 spisa), kopiju računa za popravak (list 19-20 spisa), kopiju izvještaja za štetu na gliseru izrađen po Siniši Bacalji od 7. ožujka 2018. (list 21-27 spisa), kopiju izvještaja o uzroku nesreće prema mišljenju voditelja brodice BD (list 28 spisa), kopiju dopisa upućen elektroničkom poštom od dana 5. veljače 2018. (list 29 spisa), kopiju dopisa tuženika od 9. veljače 2018. kojim je tuženik otklonio prigovor tužitelja (list 30 spisa, ponovno list 151 spisa), kopiju dopisa obrta [obrt] tužitelju dana 1. ožujka 2018. (list 33 spisa), kopiju radnog naloga br. 32/18 od 30. 2018. trgovačkog društva (list 39 spisa), kopiju prijave štete podnesena po BD od dana 14. rujna 2017. (list 45-47 spisa, ponovno list 93-95 spisa), kopiju zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu brodice od dana 13. rujna 2017. (list 48-49 spisa), kopiju prijave nesreće brodice od dana 13. rujna 2017. (list 60-62 spisa, ponovno 90-91 spisa), kopiju potvrde primitka prijave nesreće brodice od voditelja-vlasnika brodice od dana 13. rujna 2017. (list 63 spisa, ponovno list 92 spisa), kopije iskaznice voditelja brodice BD (list 96-97 spisa), kopiju dozvole za plovidbu brodice (list 98-99 spisa), kopiju dopisa punomoćnika tužitelja od 29. svibnja 2018. (list 110 spisa), kopiju računa (list 126-129 spisa), kopiju izvješća o pregledu štete na plovilima br. PK 290/17 sačinjen po ŽD (list 130-150 spisa), kopiju dopisa tuženika tužitelju od dana 6. lipnja 2018. (list 152 spisa), kopiju opsega oštećenja na brodu (naknadni izvid štete PK 290/17) (list 154-181 spisa), kopiju zapisnika sa ročišta o očevidu uz sudjelovanje vještaka radi osiguranja dokaza na očevidu na licu mjesta Trgovačkog suda u Splitu br. R1-31/18 (list 221-222 spisa), kopiju nalaza i mišljenja vještaka Neven Kralj dipl. ing. u predmetu br. R1-31/2018 vođen na Trgovačkom sudu u Splitu (list 223-244 spisa), time da je tijekom dokaznog postupka izveden dokaz saslušanjem svjedoka BD pred sucem zamolbenom suda u Zadru (list 248-249 spisa), a tijekom dokaznog postupka izveden je dokaz vještačenjem po vještaku Anti Zaninoviću dipl. ing. brodogradnje stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, brodogradnju te je vještak sačinio nalaz i mišljenje (list 265-273 spisa), time da je na ročištu održanog dana 22. rujna 2025. vještak usmeno obrazložio nalaz i mišljenje te odgovorio na pitanja stranaka.

10. Uvidom u korespondenciju stranaka, prije pokretanja postupka sud je utvrdio da je dana 5. veljače 2018. (list 29 spisa), upućen dopis tuženika korisniku leasinga, o visini štete, uz upozorenje da je za bilo kakvu isplatu potrebno odobrenje leasinga, da iz kopiju dopisa tuženika od 9. veljače 2018. (list 30 spisa, ponovno list 151 spisa) proizlazi da je tuženik otklonio prigovor tužitelja, te da će osiguraniku ili korisniku temeljem suglasnosti Alfa leasinga po dostavi računa biti isplaćena naknada štete, time da iz kopije dopisa punomoćnika tužitelja od 29. svibnja 2018. (list 110 spisa), proizlazi da je tužitelj, naklon provedenog postupka osiguranja potraživao iznos od 158.031,25 kn, uvećan za troškove sanacije stakloplastike u predjelu pramčanog dijela trupa u realnoj visini od oko 1.500,00 + PDV, kao i trošak ljetne cerade od 10.000,00 kn , nautička prva pomoć sa raketama od 1.750,00 kn, prsluci za spašavanje 8 kom 2.500,00 kn i dva vesla 375,00 kn. Nadalje, iz kopije dopisa tuženika od dana 6. lipnja 2018. (list 152 spisa) proizlazi da je tuženik izvijestio tužitelja da je prihvatljiv iznos od 126.425,00 kn bez PDV-a time da se tom iznosu dodaju troškovi sanacije stakloplastike u predjelu pramčanog dijela trupa u visini od 1.500,00 kn, odnosno da prema iznosu od 127.925,00 kn treba izvršiti umanjenje za 30% sukladno Uvjetima za osiguranje brodica i jahti (221-0212), odnosno čl. 29. st. 3. budući da nije dostavljen račun već ponuda te za ugovorenu franšizu koja po polici osiguranja broj [broj police osiguranja]- 173217316 iznosi 3.100,00 kn (1% svote osiguranja), slijedom čega za isplatu preostaje 86.447,50 kn, odnosno da je postojala korespodencija između tužitelja i tuženika prije pokretanja postupka.

11. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka Neven Kralj dipl. ing. stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, brodogradnju sud je utvrdio da je vještak u svom nalazu i mišljenju pod toč. 1.2. o uzroku nastanka štete naveo da je u prijavi lučke kapetanije navedeno da je do potonuća plovila došlo dana 13. rujna 2017. zbog obilnih oborina (kiše). Iz ove konstatacije vještaka proizlazi da je vještak izveo zaključak da je do potonuća plovila došlo zbog obilnih oborina, odnosno kiše bez da je posebno obrazložio uzročno- posljedičnu vezu između postojanja oborina i potonuća, odnosno nije naveo zbog čega smatra da postoji povezanost između obilnih oborina i potonuća, odnosno nije naveo na koji način su obilne oborine, odnosno kiša utjecale na potonuće.

12. Isto tako, u tom dijelu nalaza i mišljenja je navedeno da se vještak poziva na prijavu lučke kapetanije, time da vještak nije naveo na koji dio lučke kapetanije se poziva, odnosno temeljem kojeg dijela prijave vještak zaključuje zbog čega je došlo do potonuća.

13. Uvidom u zapisnik sa ročišta o očevidu od dana 16. travnja 2018. (list 221-222 spisa) sud je utvrdio da je navedenim rješenjem naloženo vještaku da u roku od 15 dana dostavi nalaz i mišljenje na okolnost sukladno rješenju suda od 27. ožujka 2018. i to uzrok, opseg i visinu nastanka štete, time da sud smatra da vještak nije postupio u skladu s tim rješenjem, odnosno nije utvrdio zbog čega je došlo do potonuća i na koji način, već se samo pozvao na prijavu lučke kapetanije.

14. Iz prijave lučke kapetanije o uzroku nesreće prema mišljenju voditelja brodice BD proizlazi da smatra da je vremenska nepogoda bila uzrok potapanja brodice, te je vještak nekritički prihvatio očitovanje korisnika brodice obzirom da nije bilo pribavljeno očitovanje DHMZ da li je u vrijeme nastanka štetnog događaja došlo do vremenske nepogode, obilnih oborina, odnosno kiše ili zbog nekog drugog vremenskog uvjeta, a koji se nije mogao očekivati na mjestu i u vrijeme nastanka štetnog događaja. Isto tako, iz navedenog nalaza i mišljenja se ne može utvrditi da li je potopljeno plovilo bilo prekovremeno tendom ili tvorničkom ceradom u vrijeme štetnog događaja, slijedom čega se iz navedenog nalaza i mišljenja ne može utvrditi na koji način je došlo i zbog kojeg uzroka do potonuća plovila. Vještak u svom nalazu nije naveo da li je vidio da li je u trenutku potonuća na plovilu bila cerada koja bi trebala štititi plovilo od kiše ili ne, te da li je provjerio da li je pripadajuća cerada bila učvršćena na primjeren na način kako bi zaštitila plovilo od oborina.

15. Pod toč. 2 zaključka vještak je naveo samo koliko smatra da bi trebalo novca za popravak, odnosno visinu nastanka štete, time da sud smatra da se visina nastale štete može utvrditi samo u parničnom, odnosno kontradiktornom postupku gdje stranke mogu vještaku postavljati pitanja i očitavati se na navode vještaka, odnosno prihvatiti procjenu vještaka kao apsolutno točnim.

16. Uvidom u izvještaj MARITIMUS CONSULTANT d.o.o. od dana 7. ožujka 2018. sačinjen po Siniši Bacalji (list 21-27 spisa), sud je utvrdio da je u ovom privatnom nalazu vještak naveo pod 2 uzrok nastanka štete i opis štete da je korisnik u prijavi štete naveo da je vremenska nepogoda uzrokovala potonuće glisera, da je dana 13. rujna 2017. na teren izašao djelatnik tužitelja i sačinio zapisnik o oštećenjima i verificirao uzrok nastanka štete (možda uzrok potonuća plovila) te da je u zapisniku bilo navedeno da uređaj za izbacivanje vode radi, ali nisu mogli izbaciti vodu koja je napadala u kratkom vremenu, time da nije naveo zbog čega smatra da je voda došla u plovilo, odnosno na koji način i u kojoj količini. Iz zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu plovila (list 48-49 spisa) time da iz vrste nedostatka se navodi da je prema izjavi korisnika brodice dana 11. rujna 2017. uslijed vremenske nepogode (obilne kiše) došlo do natapanja brodice od kiše (viša sila), time da su sustavi za izbacivanje vode radili uredno i nisu mogli ispumpati vodu koja je napadala u kratkom vremenskom periodu, time da u zapisniku nije navedeno zbog čega je došlo do prodora vode u brodicu, odnosno da li je brodica bila prekrivena s originalnom tendom te kako se mogao dogoditi prodor vode u brodicu u tolikoj količini da sustavi za izbacivanje vode nisu mogli ispumpati vodu koja je napadala u kratkom vremenskom razdoblju.

17. Isto tako iz nalaza vještaka proizlazi pod 3 procjena sanacije oštećenja i nabavka opreme koja nedostaje (list 23 spisa) da je korisnik plovila vještaku osiguranja Marku Marinoviću prijavio stvari koje je more odnijelo do: cerada ljetna cca. 8.000,00 kn, time da se iz prijave lučkoj kapetaniji i zapisnika nigdje ne spominje da je postojala cerada na plovilu u vrijeme štetnog događaja, odnosno obilne kiše, time da je u drugom dijelu svog nalaza vještak samo izvršio analizu dostavljene dokumentacije vezano za oštećenja, odnosno analizu koliko bi trajao popravak dok na pitanje zbog čega je rađen nalaz i mišljenje, odnosno uzrok nastanka štete vještak nije odgovorio, odnosno nije naveo uzročno-posljedičnu vezu između vremenske nepogode i potonuća glisera.

18. Uvidom u prijavu štete havarije (list 90-94 spisa) utvrđeno je da je podnositelj BD u prijavi štete naveo da je ''zbog vremenske nepogode (obilne kiše)'' došlo do natapanja brodice od kiše (viša sila) te je plovilo potonulo do pola, time da u prijavi štete podnositelj nije naveo da li je u trenutku padanja kiše plovilo bilo prekriveno odgovarajućom ceradom čija je svrha zaštita plovila od kiše, da li je u slučaju da je cerada postojala bila pričvršćena na način da spriječi dolazak vode u unutrašnjost plovila, odnosno da osigura odlijevanje kiše s plovila u cilju zaštite plovila.

19. Isto tako, podnositelj prijave je subjektivno naveo da se radilo o vremenskoj nepogodi, odnosno o obilnoj kiši, time da je po mišljenju podnositelja kiša viša sila, time da nije predložio pribavio dokaza o tome da li je uopće u trenutku potapanja brodice bila vremenska nepogoda, odnosno da li se radi o obilnoj kiši.

20. Uvidom u izvješće o pregledu štete na plovilima br. PK 290/17 (list 130-150 spisa) sud je utvrdio da je pod opseg štete utvrđeno da je prema izjavi servisa plovilo bilo djelomično potopljeno, a pod III. uzrok havarije da je mišljenje da je do navedene štete došlo uslijed potonuća kako je navedeno u prijavi, time da iz prijave štete ne proizlazi zbog čega je došlo do potonuća već se samo navodi da je do potonuća došlo zbog vremenske nepogode, odnosno obilne kiše, time da u prijavi nije naveden mehanizam nastanka štete, odnosno zbog čega je došlo do natapanja brodice.

21. Uvidom u procjenu obima oštećenja na brodu naknadni izvid štete PK 290/17 (list 150-154 spisa) proizlazi da je pod toč. 2 opis i analiza štete navedeno da je prema riječima vlasnika plovilo oštećeno uslijed vremenske nepogode, obilne kiše te je došlo do potapanja kako cijele brodice tako i pomorskog stroja, zbog čega je došlo do potapanja, odnosno povezanosti oborine i ne mogućnosti izbacivanja velike količine vode iz plovila, odnosno utvrđenja razloga zbog čega je u plovilo došla velika količina vode koju sustav za ispumpavanje nije mogao izbaciti slijedom čega je došlo potonuća.

22. Isto tako na (list 180 spisa) navedeno je što nedostaje nakon pregleda plovila, te se ne navodi da nedostaje cerada, a koju spominje vještak Bacalja (list 23 spisa), a koju je prema tom nalazu i mišljenju korisnik prijavio i naveo da je more odnijelo ceradu, slijedom čega nije jasno da li je uopće postojala cerada na plovilu te na koji način je bila pričvršćena, te iz nalaza vještaka Bacalje proizlazi da je korisnik naveo da je more odnijelo ceradu time da se pod vremenskim uvjetima, pod podaci o nesreći navedeno da je bila kiša te da je more umjereno valovito te nije bilo navedeno eventualno postojanje jake morske struje kao i da je more bilo vrlo valovito, a što bi moglo uzrokovati nestanak cerade, odnosno da je more odnijelo ceradu gdje su bila privezana plovila.

23. Uvidom u iskaz svjedoka BD (list 248 spisa) na ročištu 1. prosinca 2022. utvrđeno je da je svjedok u svom iskazu naveo da je tog dana padala obilna kiša, uslijed čega se podigla razina mora i potopila taj i još 5-6 brodova u lučici, kao i da je brodica bila pokrivena s originalnom ceradom u cijelosti. Isto tako, svjedok je naveo da ''su neki jastuci otplutali dok se skidala cerada da ga je može podići'', te da ''ali to nije bilo moguće dokle god nismo mogli maknuti ceradu i ostale stvari''.

24. Sud smatra da je iskaz svjedoka kontradiktoran obzirom da je svjedok naveo da je brodica bila prekrivena ceradom u cijelosti time da se tijekom nevremena cerada skidala, odnosno da se htjelo skinuti ceradu radi spašavanja obzirom da iz ostalih dokaza u spisu ne proizlazi da je cerada uopće postojala i da je pronađena, već da je negdje otplutala, a što po mišljenju suda nije logično da ne postoji nikakav trag da je cerada postojala jer da se nije kasnije mogla pronaći nakon nevremena kako bi se moglo utvrditi da li je bila pričvršćena na odgovarajući način da spriječi protok vode.

25. Isto tako, sud smatra je da svjedok jako zainteresirana osoba za ishod sudskog postupka, te da je iskaz o postojanju cerade dan nakon što su u spis dostavljeni drugi materijalni dokazi, time da je svjedok, kao podnositelj Prijave štete (list 45-47 spisa), osobe koja je upravljala brodicom i jahtom pri sastavljanju zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregleda brodice i jahte (list 48-49 spisa) i Prijave nesreće brodice (list 60-63 spisa), mogao navesti okolnost nastanka štete, postojanja ili nepostojanje cerade na brodici, odnosno da li je postojao razlog prodora vode u brodicu a koji je na strani brodice, a ne opetovano se pozivati na vremensku nepogodu, odnosno višu silu kao uzrok potapanja.

26. Uvidom u Nalaz i mišljenje vještaka sud je utvrdio da je vještak u svom Nalazu naveo da nije jasno kako je pokrivena brodica ceradom mogla biti naplavljena, da li je cerada dignuta vjetrom, te da li je cerada bila nategnuta ili samo pokrivala brodicu, a što se ne može utvrditi iz dostavljene dokumentacije u spisu, te da je uzrok naplavljivanja je obilna kiša koja nije otjecala sa palube kokpita u more unatoč, prema tvrdnjama vlasnika daje brodica bila pokrivena ceradom, time da u spisu osim izjave vlasnika (tužitelja) nema fotografija niti drugih iskaza u spisu daje brodica bila pokrivena ceradom.

27. Nadalje, vještak u svom Nalazu navodi da se u prijavi štete Allianz-u (14. rujna 2017.) ne navodi da je nestala cerada, te da nema u spisu ni jedne fotografije brodice pokrivene ceradom prije štetnog događaja. Isto tako, vještak u svom Nalazu navodi da je ( list 110 spisa ) da se u mailu g. odvjetnika Luke Tvrdića spominje ljetna tenda koju treba pridodati trošku, ali ne i cerada koja je prema tvrdnji svjedoka bila na brodici. Nadalje, vještak u svom Mišljenju navodi da se postojanje cerade od strane vlasnika plovila može se uvjetno smatrati izvjesnim, time da cerada nakon havarije nije sačuvana, odnosno nestala je, odnesena prilikom naplavljivanja, te da iz spisa nije jednoznačno navedeno tko je skinuo ceradu i kako je ona otplutala morem, te da to nije tako jednostavno čak i ako se cerada poderala, jer uvijek se drži za neki dio za trup brodice, a što ovdje nije bio slučaj, odnosno cerada se nije održala za trup brodice, već se nije mogla naći.

28. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, odnosno dokumentaciju koju je dostavio tužitelj, vještak je naveo da je štetu nastalu naplavljivanjem potrebno je sanirati zamjenom naplavljenih električnih, elektroničkih, te nekih strojarskih dijelova novim, da se pod strojarskim dijelovima misli se na sajle gasa, mjenjača i volana, zatim na supercharger i inercooler, da prema priloženim ponudama tvrtke Sibeg d.o.o. , te prema kasnije prijavljenim oštećenjima šteta iznosi (126.425,00 Kn + 14.700,00 Kn = 141.125,00 Kn (bez pdv-a), odnosno preračunato u današnju valutu EUR-e (po tečaju 1 EUR = 7,5345 Kn) iznos troška za saniranje oštećenja iznosi 18.730,51 EUR.

29. Na ročištu održanom dana 22. rujna 2025 vještak je u svom iskazu naveo da prilikom izrade nalaza i mišljenja iz dokumentacije koja je dostavljena u spis nije zatekao niti jedan dokaz da je cerada postojala, odnosno eventualno kakve je vrste cerada bila, da u slučaju da nije bilo cerade naplavljivanje bi bilo brže, te da se cerada obično konopom prihvati za pramac i za krmu i konopom ispod palube broda se nategne, te da se bi teško odletjela, a ako bi odletjela onda bi se negdje zadržala.

30. Sud je Nalaz i mišljenje vještaka ocijenio kao stručan, jasan, detaljan, argumentiran i potpun, te u skladu s pravilima struke i znanosti, a kako će to nastavno još biti obrazloženo, kao i da je isti usmenim saslušanjem otklonio prigovore i primjedbe tužitelja pa da stoga nije bilo sumnje u pravilnost danog mišljenja, a posebice imajući u vidu da sud utvrđuje postojanje uzročno posljedične veze između uzroka nastanka osiguranog događaja kako je to tvrdio tužitelj, i izvedenih dokaza tijekom postupka, slijedom čega sud smatra da bi provođenje novog vještačenja po drugom vještaku bilo nesvrsishodno i protivno načelu ekonomičnosti postupka, time da bi u eventualno novom vještačenju vještak samo izvršio uvid u dostavljene dokaze, pri čemu svakako treba napomenuti da se vještak decidirano očitovao na spornu okolnost postojanja cerade u vrijeme događaja, navodeći da ne postoji dokaz da je postojala cerada na brodici tužitelja.

31. Prema čl. 219. ZPP-a, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i priložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, pa ukoliko u tome ne uspije, njezin zahtjev za pružanje pravne zaštite valja odbiti. Pravila o teretu dokazivanja su u osnovi pravila materijalnog prava koja su mjerodavna za ocjenu osnovanosti istaknutog zahtjeva ili navoda.

32. Dužnost je stranaka da u parnici iznesu činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlažu dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Predlaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljne izglede za svoj uspjeh u parnici. Kad sud ne uspije formirati određeno uvjerenje, nužno je primijeniti pravila o teretu dokazivanja. Ta pravila obavezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava: idem est non esse aut non probari (svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazan).

33. Dužnost iznošenja činjeničnih tvrdnji i predlaganja dokaza nije obveza stranke prema parničnom protivniku, a ni prema sudu, već u svojoj biti, specifična obveza prema samoj sebi. Navođenjem relevantnih činjenica i predlaganjem efikasnih dokaza, stranka ostvaruje povoljnije izglede za svoj uspjeh u parnici. Zbog toga se u teoriji procesnog prava ta „dužnost“ naziva „teretom“ dokaza. Postavlja se pitanje na kojoj od parničnih stranaka leži teret dokaza. Ovdje valja ukazati da je tužitelj dužan dokazati istinitost svojih navoda – probatio incubit actori. Ukoliko tužitelj u tome ne uspije, njegov zahtjev za pružanje pravne zaštite treba odbiti – actore non probante reus absolvitur. Međutim, to ipak ne znači da tužitelj mora dokazivati postojanje svih važnih činjenica. Istinitost prigovora mora dokazivati protivna stranka koja se na njih poziva. U tom smislu se kaže da tužena stranka, ističući prigovore, i sama suštinski postaje, s obzirom na dužnost da dokaže činjenice na kojima zasniva svoje prigovore, tužitelj – reus excipiendo fit actor. Konstatacija da bi u određenoj situaciji na objema strankama mogao ležati teret dokazivanja dovela je do novog pravila po kojemu istinitost određene tvrdnje treba dokazivati onaj koji tvrdi da određena činjenica postoji, a ne onaj koji poriče njezino postojanje – probatio incubit ei qui affirmat non ei qui negat. Međutim, analiza ovog pravila dovela je zatim do zaključka da ga doslovno uvijek nije moguće primijeniti. Dužnost dokazivanja tzv. negativnih činjenica tereti u određenim situacijama stranku koja se poziva na nepostojanje određene činjenice, ako od tog nepostojanje zavisti osnovanost njezinog zahtjeva. Zbog toga, se na kraju, dolazi do zaključka da svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnja o postojanju činjenica koje su za nju povoljne, na kojima zasniva svoje zahtjeve i prigovore, osim ako iz zakona ne proizlazi drugačije.

34. O pravnoj prirodi pravila o teretu dokazivanja mišljenja su radikalno podijeljena: po jednima, pravila su materijalno-pravne naravi, po drugima procesno- pravne naravi. Međutim, u znanosti prevladava shvaćanje o materijalno-pravnoj naravi pravila o teretu dokazivanja, pa su ta pravila u osnovi pravila materijalnog prava koje je mjerodavno za ocjenu o osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva. Imajući u vidu izneseno o pravilima o teretu dokaza (čl. 219. i čl. 221a. ZPP-a) zaključak je suda da s obzirom da su pravila o teretu dokazivanja u osnovi – pravila materijalnog prava koje je mjerodavno za ocjenu o osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva – da je na tužitelju bio teret dokaza da je tužbeni zahtjev osnovan. ( Pž- Pž-1564/07-3 od 23. ožujka 2007.).

35. U konkretnom slučaju, sud smatra da tužiteljska strana nije dokazala sporne činjenice, odnosno da je postupio u skladu s Uvjetima za osiguranje brodica i jahti (list 50-59 spisa) odnosno da tužitelj nije dokazao da je na brodici prije štetnog događaja bila cerada odgovarajuće veličine i kvalitete, da je bila ispravno zavezana kako bi se osiguralo otjecanje kiše s plovila, odnosno da nije bila oštećena a što bi eventualno moglo uzrokovati prodor vode, obzirom da je odredbom čl. ISKLJUČENE ŠTETE određeno je da štete nastale kao posljedica nalijevanja morem ili vodom dok brodica na vezu nije bila zaštićena pokrivačem (ceradom), time da iz pisanih dokaza u spis i Nalaza i mišljenje vještaka u postupku osiguranja i u Nalazu i mišljenju vještaka koji je sačinio pisani iskaz i usmeno ga obrazložio ne postoji dokaz da je na brodici tužitelja bila odgovarajuća cerada.

36. Temeljem odredbe čl. 154. i 155. st 1. ZPP-a, "Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022) Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika "Narodne novine" br. 138/2023), a uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 21.223,21 eur /159.906,25 kn tuženiku je priznat trošak zastupanja za sastav odgovora na tužbu od dana 30. srpnja 2019. (Tbr. 8 toč. 1.) 500,00 eur, trošak pristupa na ročište (Tbr. 9. toč. 1.) održano dana 18. veljače 2020. 500,00 eur, trošak sastava podneska od dana 22. veljače 2022. kojim je tuženik dostavio presliku spisa štete (Tbr. 8 toč. 4) 50,00 EUR, trošak pristupa na ročište (Tbr. 9. toč. 1.) održano dana 13. listopada 2022. 500,00 eur, trošak pristupa na ročište (Tbr. 9. toč. 1.) održano dana 01. prosinca 2022. 500,00 eur, trošak pristupa na ročište (Tbr. 9. toč. 5.) održano dana 13. prosinca 2023. 100,00 eur, trošak pristupa na ročište (Tbr. 9. toč. 5.) dana 15. travnja 2024. 100,00 eur, sastav sastava podneska od dana 06. lipnja 2025. (Tbr. 8. Toč. 1.) kojim se tuženik očitovao na navode Nalaza i mišljenja vještaka 500,00 eur, trošak pristupa na ročište (Tbr. 9. toč. 1.) održano dana 22. rujna 2025. 500,00 eur, ukupno 3.250,00 eur, uvećano za pripadajući PDV 25%, odnosno 812,50 eur, sveukupno iznos od 4.062,50 eur, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. II izreke.

U Zagrebu, 29. listopada 2025.

Sudac

Hrvoje Lukšić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 8 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda (elektronički, putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda, ako su podnositelji odvjetnici i pravne osobe, a fizičkom predajom podneska putem pošte ili u sudskoj pisarnici ako su podnositelji fizičke osobe).

DNA:

1. PLECH USLUGE d.o.o. Savska cesta 41/VIII, Zagreb, OIB: 67405107499 po odvjetniku Ivanu Kaporu , rješenje za sudsku pristojbu na presudu

2. Allianz Hrvatska dioničko društvo za osiguranje, Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849 po odvjetniku Nikolici Brbori