Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-25/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Božidaru Horvatu, u pravnoj stvari tužiteljice KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Rožman, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rožman & Oredić iz Karlovca, protiv tuženika GĐ iz [adresa]. 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nevenka Mrčela, odvjetnica u Zagrebu, Smičiklasova 18, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Psp-14/2023-17 od 20. studenog 2024., 29. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Psp-14/2023-17 od 20. studenog 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da je tuženik GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 1. svibnja 2023. godine, za što je tužiteljica saznala istog dana, smetao tužiteljicu KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posjedu dijela dvorišta u [adresa], koji je na skici očevida označen točkama A-B-C-D-A, na način da je posjekao odnosno dao prosjeći tri stabla višnje, četiri grma jorgovana, šest grmova ruža, dva grma hortenzija, dva grma božura i jedan trs te uništio sve drugo cvijeće i zelenilo u cvijetnjaku tužiteljice, a nakon toga 2. svibnja 2023. godine taj dio dvorišta dao zaliti otrovom pa mu se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja i zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje, u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku HĐ iz [adresa]. 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 714,29 EUR sa zz kamatama tekućim od dana 20. studenog 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja i granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv tog rješenja žali se tuženik iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Predlaže da županijski sud usvoji žalbu i preinači prvostupanjsko rješenje, podredno donese rješenje kojim se ukida prvostupanjsko rješenje i predmet vraća na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je osnovana.

4. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), a na koju povredu sadržajem žalbe ukazuje tuženik.

5. Naime, prvostupanjski sud u pobijanom rješenju utvrđuje kako je tijekom postupka nesporno utvrđeno da tuženik nije bio u posjedu niti suposjedu prijepora, a navedeno utvrđenje temelji na činjenicama utvrđenim iskazom svjedoka UĐ, NĐ, ĆĐ te KĐŠ, koje iskaze je sud prihvatio te ocijenio vjerodostojnim, budući su navedeni svjedoci detaljno iskazivali i opisivali stanje stvari u odnosu na prijepor.

6. Međutim, prema ocjeni ovoga suda, tuženik u žalbi osnovano navodi kako se iz iskaza naprijed navedenih svjedoka ne može nesporno utvrditi da se tuženi nije nalazio u posjedu ili suposjedu prijepora, kao niti na koji način je izgledao prijepor u vrijeme kada tužiteljica tvrdi da je došlo do smetanja posjeda.

7. Nadalje, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja nije obrazložio iz kojih razloga je iskaz svjedoka CĐ koji je nesporno bio na prijeporu spornog dana ocijenio nevjerodostojnim. Isto tako, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja ne obrazlaže temeljem kojih činjenica proizlazi da se tuženik nije nalazio u posjedu odnosno suposjedu prijepora, jer prema ocjeni ovoga suda, iz iskaza naprijed navedenih svjedoka, u odnosu na koje iskaze prvostupanjski sud smatra da su vjerodostojni, ne proizlazi nesporno da se tuženik nije nalazio u suposjedu prijepora.

8. Također, tuženik u žalbi osnovano navodi kako prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja nije obrazložio iz kojih razloga ne prihvaća kao dokaz rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj KP-DO-330/2023 od 14. veljače 2024. koje rješenje je tuženik priložio uz spis, a iz kojeg rješenja nesporno proizlazi kako iz personalnih i materijalnih dokaza ne proizlazi da bi tužitelj zabranjenom supstancom zalio dvorište, te kako dvorište koje je u suvlasništvu nije pravno podijeljeno, a košenje raslinja se ne može smatrati uništenjem tuđe stvari budući je očito da se radi o suvlasničkom dijelu nekretnine.

9. Odredbom čl. 24. st. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP) propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanje faktične vlasti. Iz navedene odredbe ZVDSP proizlazi kako bi tužitelj imao pravo na zaštitu suposjeda jedino ukoliko bi ga tuženik potpuno isključio iz dotadašnjeg suposjeda ili mu bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti, a potpuno isključivanje iz dotadašnjeg suposjeda ili bitno ograničavanje dotadašnjeg načina izvršavanja faktične vlasti ocjenjuje se obzirom na cijelu stvar koja je u suposjedu, a ne na dio te stvari.

10. Prema tome, iz iskaza navedenih svjedoka koje prvostupanjski sud ocjenjuje vjerodostojnim ne proizlazi da je tužitelj nesporno bio u suposjedu prijepora, odnosno da tuženik nije bio u suposjedu istoga, kao što nesporno ne proizlazi niti da je tuženik na način kako se to utvrđuje u izreci pobijanog rješenja izvršio čin smetanja. Također, kako je naprijed navedeno, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja nije naveo niti razloge zbog kojih nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka CĐ kao niti iz kojih razloga nije cijenio činjenice utvrđene u navedenom rješenju Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu od 14. veljače 2024. godine. Prema ocjeni ovoga suda, da bi se u konkretnom slučaju moglo smatrati da je tuženik nesporno smetao tužitelja u suposjedu, kako to utvrđuje prvostupanjski sud u pobijanom rješenju, prvostupanjski sud mora nesporno utvrditi činjenicu posljednjeg mirnog posjeda kao i činjenicu je li se tuženik u vrijeme smetanja nalazio u suposjedu ili nije, te na koji način je nesporno izvršen eventualni čin smetanja, a o čemu, prema ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud u pobijanom rješenju nije iznio razloge.

11. S obzirom na navedeno, budući je izreka pobijanog rješenja proturječna njenim razlozima, odnosno budući rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, počinjena je bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju tuženik ukazuje u žalbi, tako da je trebalo temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje.

12. K je ukinuta odluka o glavnom zahtjevu, trebalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku, jer se radi o sporednom zahtjevu koji slijedi pravnu sudbinu glavnog zahtjeva.

13. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud, uzimajući u obzir sve navedeno u ovom rješenju, donijeti novu odluku čiji razlozi neće biti proturječni s izrekom odluke.

14. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci temeljem čl. 166. st. 3. ZPP.

U Velikoj Gorici 29. listopada 2025.

Sudac

Božidar Horvat