Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Pr-889/2023-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Luki Mardešiću odvjetniku iz Zagreba, Franje Račkog 9, protiv tuženika VIATOR&VEKTOR PROJEKTI d.o.o., OIB: 96740215145, Zagreb, Beethovenova ulica 3, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Valičeviću iz Zagreba, Ilica 36, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 13.10.2025. godine, u prisutnosti tužiteljice osobno, pun. tužiteljice i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 29. listopada 2025. godine,

presudio je

I. Nalaže se tuženiku VIATOR&VEKTOR PROJEKTI d.o.o., Zagreb, Beethovenova ulica 3, isplatiti tužiteljici AM, iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete iz štetnog događaja od 02.06.2022., iznos od neto 2.591,73 € (slovima: dvijetisućepetstodevedesetjedaneurosedamdesettricenta) sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 25.05.2023. do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku VIATOR&VEKTOR PROJEKTI d.o.o., Zagreb, Beethovenova ulica 3, isplatiti tužiteljici AM, iz [adresa], na ime naknade imovinske štete (tuđa pomoć) iz štetnog događaja od 02.06.2022., iznos od neto 32,00 € (slovima: tridesetdvaeura) sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja prvostupanjske presude tj. od 29.10.2025. do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.575,00 € sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude, tj. od 29. listopada 2025.g., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 15.06.2023. navodi da je dana 02.06.2022. doživjela ozljedu na radu kod tuženika na način da je na tužiteljicu prilikom obavljanja radnih zadataka naletio viličar kojim je upravljao PM. Poslodavac odgovara za štetu tužiteljice po načelu objektivne odgovornosti sukladno čl. 25. Zakona o zaštiti na radu. Tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede opisane i dijagnosticirane u medicinskoj dokumentaciji (natučenje desnog stopala). Uslijed navedenoga tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje, te traži naknadu s naslova neimovinske i imovinske štete. Tužiteljica se sa zahtjevom za naknadu štete obratila tuženiku u izvansudskom postupku, ali tuženik nije nadoknadio štetu koju je tužiteljica pretrpjela. Tužiteljica potražuje na ime pravične novčane naknade radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (bolovi, strah, smanjenje životne aktivnosti, naruženje) iznos od 1.950,00 €, a na ime naknade imovinske štete zbog potrebe za tuđom njegom i pomoći iznos od 50,00 € odnosno ukupno iznos od 2.000,00 €. Na iznos neimovinske štete potražuje zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku tj. od 25.05.2023. do isplate, dok na iznos neimovinske štete te na parnični trošak potražuje zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske presude.

2. Nakon provedenog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Zvonimiru Lovriću, kirurgu i traumatologu, na okolnost visine tužbenog zahtjeva, tužiteljica je podneskom od 17.06.2025. (str. 118-121spisa) postavila konačan tužbeni zahtjev na način da konačno potražuje s osnove neimovinske štete iznos od 2.591,73 € (bolovi 810,00 €, strah 700,00 €, smanjenje životne aktivnosti 230,00 €) i s osnove imovinske štete (tuđe pomoći) iznos od 32,00 € odnosno sveukupno 2.623,73 €. U ostalom dijelu vezanom za početak tijeka zateznih kamata za pojedine vidove štete i parnični trošak zahtjev tužiteljice je ostao neizmijenjen.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio u cijelosti osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva, te je naveo da ne postoji uzročno – posljedična veza između zdravstvenog stanja tužiteljice i radnji, odnosno eventualnih propusta tuženika. Tužiteljica je prilikom davanja pisane izjave od 06.06.2022. navela kako je viličar kojim je upravljao PM nagazio na njezino desno stopalo. Prethodno je, dana 02.06.2022. Opće bolnice Karlovac utvrđena bolnost desnog stopala, ali da RTG snimke distalnog desnog dijela desne potkoljenice, gležnja i stopala ne pokazuju znakove svježe koštane traume. Tužiteljici je preporučeno mirovanje, te je potom bila na kraćem bolovanju, nakon čega se vratila na posao i radila bez ikakvih smetnji. Navedeni događaj nije u uzročno – posljedičnoj vezi s drugim zdravstvenim okolnostima tužiteljice koji se u tužbi pokušavaju dovesti u vezu s tim događajem. Zdravstvene poteškoće s petom lijeve noge (dakle druge noge) i psihičke poteškoće, kao i stanje štitnjače nemaju nikakve veze s događajem od 02.06.2022.. slijedom navedenog tužbeni zahtjev je neosnovan jer zdravstvene okolnosti na kojima tužiteljica temelji svoj zahtjev nemaju veze s događajem od 02.06.2022.. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu parničnih troškova tuženiku sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

4. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u izjavu tužiteljice o nastanku ozljede na radu od 06.06.2022. (str. 5-6 spisa), u prijavu tuženika o ozljedi na radu tužiteljice HZZO-u (str. 7-10 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu (str. 11-23, 43-44, 48-53 spisa), u odštetni zahtjev tužiteljice od 25.05.2023. ( str. 24-25 spisa), u očitovanje tuženika od 06.06.2023. na odštetni zahtjev tužiteljice (str. 26-27 spisa), u fotografije stopala desne noge tužiteljice (str. 37-42 spisa), u presliku zdravstvenog kartona tužiteljice ( str. 55-85 spisa), proveden je dokaz medicinski vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Zvonimiru Lovriću, kirurgu i traumatologu (str. 96-97 spisa), saslušani su svjedoci PM (str. 113 spisa), ZM (str. 114-115 spisa), u uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika PM od 14.07.2020. (str. 130 spisa), proveden je dokaz usmenim očitovanjem vještaka dr. sc. Zvonimira Lovrića od 13.10.2025. (str. 139-140 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice AM kao stranke (str. 141 spisa), u kalkulator inflacije Državnog zavoda za statistiku RH za razdoblje od lipnja 2020. do travnja 2025. (str. 122 spisa), u podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj bruto plaći po zaposlenom u pravnim osobama RH za 2020. i 2024. godinu (str. 123-124 spisa), u promijenjene orijentacijske kriterije Vrhovnog suda RH (str. 125 spisa).

5. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

6. U čl. 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. U čl. 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

8. Predmet spora je zahtjev radnice AM, ovdje tužiteljice prema poslodavcu VIATOR&VEKTOR PROJEKTI d.o.o., ovdje tuženiku, za naknadom neimovinske i imovinske štete iz štetnog događaja od 02.06.2022..

9. Među strankama je sporna i odgovornost i visina tužbenog zahtjeva.

10. Tuženik tvrdi da ne postoji uzročno – posljedična veza između štetnog događaja od 02.06.2022. i štete odnosno ozljede za koju tužiteljica tvrdi da joj je nastala u štetnom događaju od 02.06.2022..

11. U čl. 111. st. 1. i 2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) navodi se da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Pravo na naknadu štete odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

12. U čl. 25. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) propisano je da se smatra, da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca potječu od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti, ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je štete nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koju poslodavac nije mogao utjecati niti izbjeći posljedice unatoč provedenoj zaštiti na radu.

13. Poslodavac se od odštetne odgovornosti može osloboditi odnosno potpuno ekskulpirati samo dokazivanjem kojeg od ekskulpacijskih razloga iz čl. 1067 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126,21, 114/22, 156/22, 155/23), dakle, ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, odnosno ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenog.

14. Da bi poslodavac odgovarao za štetu mora postojati pravno relevantna uzročno- posljedična veza između radnje ili propuštanja poslodavca i nastale štete. Pravno relevantni uzrok štete je onaj štetni događaj čijem redovnom učinku odgovara konkretna šteta.

15. Među strankama nije sporno da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Područna služba Karlovac predmetno ozljeđivanje tužiteljice priznalo ozljedom na radu, te da su joj priznata sva prava koja proizlaze iz priznate ozljede na radu.

16. Tužiteljica se ozlijedila tijekom svog radnog vremena. Tužiteljica se ozlijedila na radu, te u svezi s radom, te poslodavac tužiteljice – osiguran tuženika odgovara tužiteljici, kao radnici, za pretrpljenu ozljedu po kriteriju objektivne odgovornosti sukladno kogentnoj pravnoj normi i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) u kojoj se navodi da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Zadobivena ozljeda na radu tužiteljici je priznata kao ozljeda na radu od strane HZZO-a. Ozljeda tužiteljice ne bi bila priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu u slučaju da je do iste ozljede došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja tužiteljice na radnom mjestu ili pak u slučaju da je tužiteljica svojim ponašanjem na bilo koji način doprinijela nastanku štetnog događaja. Navedeno je regulirano čl. 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23). Obrazac prijave ozljede na radu ima dokaznu snagu javne isprave (str. 7-11 spisa), te po svojoj pravnoj naravi predstavlja pravomoćni upravni akt sukladno čl. 129. st. 1. naprijed navedenog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Poslodavac je dužan organizirati i provodit zaštitu na radu vodeći pri tome računa o prevenciji rizika, te o obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji, te sredstvima rada i radnom okolišu u kojem se odvijaju radni zadaci. Poslodavac mora organizirati i osigurati provedbu zaštite na radu na svim razinama radnog procesa i na način da se prevenira ozljeđivanje radnika prilikom obavljanja radnih zadataka. Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, organizaciji rada i u upravljanju radnim procesima pri čemu radnicima mora osigurati najveću moguću razinu zaštite na radu te je odgovoran za organiziranje i provedbu sustava zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima (čl. 3. st. 1. toč. 22., čl. 4. st.1., čl. 10. do 13., čl. 17. st.1. i 2. i čl. 18. i 19. naprijed navedenog Zakona o zaštiti na radu). U odgovoru na tužbu poslodavac nije isticao doprinos tužiteljice nastanku štete, niti njezinu isključivu odgovornost za nastanak štete, već je nakon provedenog medicinskog vještačenja, te nakon saslušanja svjedoka PM i ĐM istaknuo prigovor podijeljene odgovornosti navodeći da iz svjedočenja radnika PM proizlazi da je do štetnog događaja došlo uslijed neočekivane, i neoprezne radnje tužiteljice. Svjedok PM, bivši zaposlenik tuženika, iskazao je da je on 02.06.2022. bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu viličariste; da se štetni događaj zbio u jutarnjoj smjeni u skladištu (velika hala); tužiteljica je radila kao tzv. pikerka odnosno ona je na bijelu tehniku koju su slagali s viljuškarima skenerom skenirala barkodove koji su se nalazili na uređajima; njezino radno mjesto je bilo u skladištu; bio je predviđen jako uzak prostor za kretanje viljuškara; put nije bio označen na podu kao put za viljuškar; svjedok je prošao na viljuškaru pored tužiteljice, vidio ju je, odložio robu i krenuo vožnjom unazad; kada je došao pored tužiteljice, tužiteljica je "nakrenula" i noga joj je došla pod kotač viljuškara; puna puta su se on na viljuškaru i tužiteljica mimoišli, a da se ništa nije dogodilo, a ovaj puta se dogodilo. Svjedok je ponovio da je u skladištu nedostajalo mjesta za siguran prolaz viljuškara i radnika. Svjedok ZM, bivši zaposlenik tuženika iskazao je da je vidio štetni događaj; tužiteljica je skenirala bijelu tehniku koju je trebala skenirati; viličar kojim je upravljao PM nije bio prazan, već su na viličaru bili posloženi aparati koji su bili van gabarita viličara te su mu zaklanjali pogled; viličarist nije vozio prije štetnog događaja unazad, već unaprijed; kad viličar vozi unaprijed onda ne daje niti svjetlosne niti zvučne signale; viličar da je svjetlosne i zvučne signale samo kada vozi unazad; po mišljenju svjedoka viličarist PM uopće nije vidio tužiteljicu jer mu je pogled bio zaklonjen s hladnjacima ili perilicama rublja; viličar se pogoni na struju odnosno na baterije, pa kada vozi ne stvara buku; on stvara buku odnosno daje zvučne signale samo kada se kreće unazad; u tom skladištu prije štetnog događaja nisu bili ocrtani koridori odnosno trake predviđene za kretanje viličara, već je poslodavac dao da se to ocrta po podu nakon štetnog događaja; viličarist se kretao putem kojim uopće nije trebao ići; prolazio je pored tužiteljice; nije ju vidio, nije davao zvučni niti svjetlosni signal; put kojim se kretao nije bio predviđen za kretanje viličar, jer je on išao do svog cilja poprijeko da si skrati put, a ne regularnim putem okolo; kotač viličara je prešao preko dijela stopala desne noge tužiteljice odnosno preko malog prsta i prsta do malog prsta; tužiteljica je na nogama imala zaštitne cipele s metalnom kapicom, a da ih nije imala vjerojatno bi joj prsti bili odrezani ili zgnječeni; svjedok je vidio da ide viličar pun stvari, ali nije vidio tko upravlja viličarom, jer se viličarist nije vidio od stvari koje je vozio ispred sebe; viličarist je u trenutku štetnog događaja šepao odnosno nije mogao hodati jer se vratio s dužeg bolovanja koje je trajalo preko godinu dana jer je slomio oba nožna zgloba na obje noge; po mišljenju svjedoka viličarist PM nije bio sposoban za rad taj dan kada je upravljao viličarem; to se događalo iz razloga što je šef skladišta koji se zove ĆM bio viličaristin kum; tužiteljica ni sa čime nije doprinijela nastanku štetnog događaja; ona je radila svoj posao ispravno i korektno i nije mogla utjecati na to što se dogodilo; nitko nije nakon štetnog događaj pozvao hitnu pomoć, niti zaštitu na radu, niti policiju. Sud je prihvatio iskaz svjedoka ĐM kao vjerodostojan, životan i logičan. Navedeni svjedok je bio očevidac štetnog događaja i detaljno je opisao kako je do štetnog događaja došlo. Sud nije prihvatio iskaz PM iz razloga što nije bio logičan i uvjerljiv, te je bio u suprotnosti sa iskazom svjedoka očevica ĐM. Osim toga predmetna ozljeda tužiteljice ne bi bila priznata ozljedom na radu od strane HZZO-a da je postojao doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja. Slijedom navedenog, a s obzirom da tuženik nije predlagao provođenje eventualnih drugih dokaza u smislu vještačenja po vještaku za zaštitu na radu, te kako iz provedenih dokaza ne proizlazi niti isključiva, a niti djelomična odgovornost tužiteljice za nastanak štetnog događaja i štete, poslodavac, ovdje tuženik odgovoran je temeljem naprijed navedenih odredbi zakona nadoknaditi štetu koja je nastupila tužiteljici u štetnom događaju.

17. Medicinski vještak, dr. sc. Zvonimir Lovrić, kirurg i traumatolog, se u svom nalazu i mišljenju, a i usmeno na ročištu održanom 13.10.2025., očitovao da ozljede koje je tužiteljica zadobila dana 02.06.2022. (natučenje desnog stopala) su posljedica predmetnog štetnog događaja odnosno postoji uzročno – posljedična veza između štetnog događa i ozljeda koje je tužiteljica pretrpjela. Vještak se na prigovor tuženika, na nalaz i mišljenje, o navodu tuženika da ne postoji uzročno – posljedična veza između štetnog događaja i štete, očitovao usmeno na ročištu održanom 13.10.2025. navodeći da ranija stanja zdravlja tužiteljice opisane u zdravstvenom kartonu tužiteljice ne utječu na procjenu trajnih posljedica nastupjelih tužiteljici, procjenu trajanja straha. Činjenica da u štetnom događaju nije došlo do koštane traume, ali to ne znači da ne postoje trajne posljedice. Iz nalaza fizijatra u kojem se navodi da je desno stopalo inspekcijski potpuno uredno, odnosi se upravo na ono što se i ističe, a to je vanjski izglede. To ne znači da ne postoji funkcijski deficit. Vještakova procjena trajnih posljedica se zasniva na podacima iz priložene medicinske dokumentacije kao i na kliničkom pregledu tužiteljice. Postoji manje ograničenje funkcije prstiju stopalo u trajno bolno stanje, što može nastati kod ovakve ozljede jer se radilo o drobljenju stopala. Pri takvom mehanizmu ozljedu, može, a n mora doći do ozljeda kostiju, ali može doći do ozljeda mekih česti. Ranije ustanovljena stanja zdravlja ne utječu na sadašnje stanje stopala. Radiološka obrada od 05.12.2022. pokazuje uredan nalaz koštano – zglobnih struktura stopala. Na RTG snimkama se ne mogu vidjeti mekane strukture. Na upit je li predmetno ozljeđivanje imalo utjecaja na lijevu nogu tužiteljice, vještak je odgovorio da tužiteljica ima prolazne tegobe s lijevom nogom zbog preopterećivanja u svrhu poštede desne noge no posljedice nisu trajnog obilježja. Da nije bilo štetnog događaja tužiteljica ne bi imala opisane tegobe s desnim stopalom. Vještak je u cijelosti ostao kod svog osnovnog nalaza i mišljenja.

18. S obzirom na utvrđenu odgovornost poslodavca valjalo je tužbeni zahtjev cijeniti i s obzirom na visinu.

19. U čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) navodi se da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

20. Visinu pojedinih vidova neimovinske štete u ovom predmetu sud je utvrdio imajući pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sjednicama održanim 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., a kojim su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda od 29. studenoga 2002. godine na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) primjenjuju se u primjeni Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 I 29/18) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, a za obvezne odnose nastale nakon 01. siječnja 2006. godine i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima /05. Treba imati na umu da je od dana donošenja orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH iz 2020. godine prisutna inflacija, pa je sud dosuđene iznose promatrao i u tom smislu.

21. Kako bi se utvrdila visina tužbenog zahtjeva u konkretnom slučaju, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku – kirurgu i traumatologu dr. sc. Zvonimiru Lovriću (str. 96-97 spisa).

22. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka kirurga dr. sc. Zvonimira Lovrića (str. 96- 97 spisa), vidljivo je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu natučenje desnog stopala. Ozljede koje je tužiteljica zadobila su posljedica navedenog štetnog događaja. Liječena je konzervativno. Ozlijeđena se je držala uputa liječnika. Ranije stanje narušenoga zdravlja koje bi moglo utjecati na stupanj oštećenja: pregledom osobnog zdrav. kartona vidljivo je: kako je od 2009. godine imala problema s križima i posljedično bolovima u desnom stopalu, kako je 2016. bila na bolovanju pod šifrom F4l i određena terapija sedativima, kako je u veljači 2022. bila na kontrolnom pregledu psihijatra s Dg F43.2 /dakle prije predmetne ozljede/ i NE stoji tvrdnja psihijatra pri pregledu 30.01.2023. kako je tada bio prvi pregled psihijatra. Nekoliko posjeta liječniku s Dg F43.2 do 4.mjeseca 2022.. Liječenje je završeno - na bolovanju bila od 02.06. - 24.06.2022 zbog bolova desnog stopala. Kod tužiteljice je došlo do povrede prava osobnosti u sklopu koje: Trajne posljedice: Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi ozljede je zaostalo 1,5% trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti zbog trajnih tegoba pri oslanjanju na desno stopalo s trajnim bolovima povremenog javljanja, uz primjeren funkcijski nalaz. Liječi se u ambulanti za bol. Strah: takozvani primami strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja bio je kratkotrajan i intenzivan. Takozvani sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze, jačeg intenziteta I dan, srednjeg intenziteta kroz 5 dana i manjeg kroz još l0 dana. Pretrpila je takozvani kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme liječenja oko 14 dana. Fizička bol: jakog intenziteta trajanje I dan, srednjeg intenziteta oko 7 dana, te manjeg intenziteta još oko 28 dana. Bolovi povremenog javljanja u sklopu trajnih posljedica, te su tako procijenjeni. Tuđa pomoć i njega: tuđu pomoć je trebala po 2 sata dnevno kroz 4 dana Naruženje: priložene fotografije svježe nakon ozljede s vidljivim krvnim podljevima, Naruženja nema.

23. Na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka tužiteljica nije imala primjedbi.

24. Nalazu i mišljenju medicinskog vještaka dr. sc. Zvonimira Lovrića prigovarao je tuženik navodeći da iz nalaza i mišljenja proizlazi da su na zdravstveno stanje tužiteljice utjecale prethodne zdravstvene tegobe. Međutim, nije vidljivo u kojoj mjeri su prethodne zdravstvene teškoće utjecale na sadašnje zdravstveno stanje tužiteljice. Iz medicinske dokumentacije je vidljivo kako u štetnom događaju nije došlo do koštane traume, te da je nakon kratkotrajnog bolovanja utvrđeno da je kretanje noge tužiteljice bez poteškoća i uredno u svim smjerovima. Primjerice, u specijalističkom nalazu dr. MM, specijalistice fizikalne medicine i rehabilitacije od 01.09.2023., navodi se "desno stopalo je inspekcijski potpuno uredno". Također, sudski vještak je naveo kako ne stoji tvrdnja psihijatra pri pregledu od 30.01.2023. kako je tada bio prvi pregled psihijatra.

25. Na ročištu održanom 13.10.2025. medicinski vještak dr. sc. Zvonimir Lovrić se očitovao na prigovore tuženika navodeći da ranija stanja zdravlja tužiteljice opisane u zdravstvenom kartonu tužiteljice ne utječu na procjenu trajnih posljedica nastupjelih tužiteljici, procjenu trajanja straha. Činjenica da u štetnom događaju nije došlo do koštane traume, ali to ne znači da ne postoje trajne posljedice. Iz nalaza fizijatra u kojem se navodi da je desno stopalo inspekcijski potpuno uredno, odnosi se upravo na ono što se i ističe, a to je vanjski izglede. To ne znači da ne postoji funkcijski deficit. Vještakova procjena trajnih posljedica se zasniva na podacima iz priložene medicinske dokumentacije kao i na kliničkom pregledu tužiteljice. Postoji manje ograničenje funkcije prstiju stopalo u trajno bolno stanje, što može nastati kod ovakve ozljede jer se radilo o drobljenju stopala. Pri takvom mehanizmu ozljedu, može, a n mora doći do ozljeda kostiju, ali može doći do ozljeda mekih česti. Ranije ustanovljena stanja zdravlja ne utječu na sadašnje stanje stopala. Radiološka obrada od 05.12.2022. pokazuje uredan nalaz koštano – zglobnih struktura stopala. Na RTG snimkama se ne mogu vidjeti mekane strukture. Na upit je li predmetno ozljeđivanje imalo utjecaja na lijevu nogu tužiteljice, vještak je odgovorio da tužiteljica ima prolazne tegobe s lijevom nogom zbog preopterećivanja u svrhu poštede desne noge no posljedice nisu trajnog obilježja. Da nije bilo štetnog događaja tužiteljica ne bi imala opisane tegobe s desnim stopalom. Vještak je u cijelosti ostao kod svog osnovnog nalaza i mišljenja.

26. Nakon usmenog očitovanja medicinskog vještaka, tuženik nije imao daljnjih primjedbi.

27. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje i usmeno očitovanje sa ročišta od 13.10.2025. sudskog vještaka dr. sc. Zvonimira Lovrića kao valjanu podlogu za donošenje odluke u pogledu visine tužbenog zahtjeva. Nakon što se medicinski vještak očitovao na prigovore tuženika, tuženik nije imao daljnjih primjedbi.

28. Imajući u vidu trajanje i jačinu fizičkih bolova, te dob tužiteljice u vrijeme nastanka štetnog događaja (52 godine starosti) ovaj sud smatra da tužiteljici za taj vid neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u visini od zatraženih 810,00 €.

29. Imajući u vidu trajanje i jačinu straha kod tužiteljice, ovaj sud smatra da tužiteljici za taj vid neimovinske štete, temeljem naprijed navedene odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), pripada pravična novčana naknada u visini od zatraženih 700,00 €.

30. Tužiteljici je zaostalo trajno smanjenje opće životne aktivnosti (SŽA) u visini od 1,5%. Imajući u vidu postotak smanjenja životne aktivnosti, ovaj sud smatra da tužiteljici za taj vid neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 230,00 €.

31. Kod tužiteljice nije nastupilo naruženje.

32. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć po 2 sata dnevno kroz 4 dana, odnosno sveukupno 8 sati. tužiteljici su potrebnu pomoć prilikom oporavka od posljedica ozljeđivanja pružali članovi obitelji odnosno ukućani. Tužiteljica ima pravo na naknadu štete na ime tuđe pomoći i kada joj tuđu pomoć pružaju članovi obitelji što je ovdje slučaj. Ovaj sud smatra da tužiteljici na ime imovinske štete - tuđe pomoći, pripada konačno zatraženi iznos od 32 eura (8 sati x 4 eura/1h), odnosno smatra iznos od 4 € po jednom satu primjerenim iznosom imajući u vidu trenutnu sudsku praksu.

33. Slijedom naprijed navedenog tužiteljici bi pripadalo: na ime pretrpljenih fizičkih bolova 810,00 € eura; na ime pretrpljenog straha 700,00 eura; na ime smanjenja životne aktivnosti 230,00 €. Prema javno dostupnim podacima Državnog zavoda sa statistiku u razdoblju od lipnja 2020. do travnja 2025. stopa inflacije je iznosila 29,9%, dok je prosječna neto plaća u RH u 2020. godini iznosila 897,60 € (6.763,00 kuna), a u 2024. godini iznosi 1.318,00 €, što iznosi 68%, pa bi sukladno navedenom, kriterije iz 2020. trebalo povećati za 48,95 % (68% + 29,9% = 97,9%; 97,9% : 2 = 48,95%). Naime, zbroj dosuđenih iznosa po osnovi fizičkih bolova, straha, smanjenja životne aktivnosti, odnosno s osnove neimovinske štete iznosi 1.740,00 € uvećano za 48,95 % zbog stope inflacije iznosi konačno dosuđenih 2.591,73 € s osnove neimovinske štete. Kada se tom iznosu doda dosuđeni iznos imovinske štete (tuđa pomoć) u visini od 32,00 €, dobije se sveukupno dosuđeni iznos tužiteljici od 2.623,73 €. Dakle, orijentacijski kriteriji neimovinske štete usklađeni su sa stopom inflacije od trenutka donošenja tih kriterija pa do donošenja prvostupanjske presude, a sve sukladno orijentacijskim kriterijima sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH održane 05.03.2020. i 15.06.2020..

34. U čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) navodi se da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužiteljica na dosuđenu glavnicu neimovinske štete potražuje zatezne kamate od 25.05.2023., odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku. Navedeno je u skladu sa čl. 1103. ZOO, pa je na glavnicu dosuđena zatezna kamata koja teče od 17.07.2024. do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23). Na dosuđeni iznos imovinske štete, kao i na parnični trošak zatezne kamate teku od dana donošenje prvostupanjske presude pa do isplate.

35. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a koji propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. (čl. 155.st.1.ZPP-a).

36. Tužiteljicu je tijekom postupka zastupao odvjetnik koji je do zaključenja glavne rasprave postavio zahtjev za naknadom parničnog troška, odnosno potraživao je trošak prema troškovniku koji prileži spisu na listu 143.

37. Tuženik je obvezan naknaditi prouzročiti parnični trošak tužiteljici, jer je tužiteljica uspjela u sporu u cijelosti.

38. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Vrijednost predmeta spora iznosi 2.623,73 €. Tužiteljici je dosuđen trošak: sastava odštetnog zahtjeva u visini 100 bodova, sastava tužbe 100 bodova, za sastav podneska od 21.09.2023., 23.05.2024. i 14.07.2025., za svaki po 100 bodova; zastupanja na ročištima od 06.05.2024., 09.07.2024., 12.06.2025., 13.10.2025. za svako po 100 bodova; pristupa na ročište za objavu presude u visini od 50 bodova. To iznosi ukupno 950 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 1.900,00 eura. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 46 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 475,00 €. Tužiteljici je priznat trošak medicinskog vještačenja u visini od 200,00 € u cijelosti, jer je provođenje tog dokaza bilo neophodno za rješenje ove parnice. Sveukupno je tužiteljici priznat trošak ove parnice u iznosu od 2.575,00 €.

39. Tužiteljica je zatražila i zatezne kamate na parnični trošak. Temeljem čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12,25/13,93/14 i 55/16), takav zahtjev tužiteljice je osnovan, pa je sud na dosuđeni trošak postupka dosudio i zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 29.10.2025., pa do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), a pobliže je označena u izreci.

40. Tužiteljica je oslobođena od plaćanja sudske pristojbe temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23)

U Zagrebu, 29. listopada 2025.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Dostaviti:

- pun. tužitelja odvj. Luka Mardešić iz Zagreba

- pun. tuženika odvj. Tomislav Valičević iz Zagreba