Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1008/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Jasminke Pavković predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Tihane Cišper članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Frani Gavraniću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, sa sjedištem u [adresa], OIB: 16361613293, zastupani po punomoćniku Zoranu Badovincu, odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika trgovačkog društva Fracasso Ri d.o.o., OIB: 02744205849, sa sjedištem u [adresa] i trgovačkog društva Fracasso production d.o.o., OIB: 01770304334, sa sjedištem u [adresa], zastupani po punomoćniku Josipu Bitunjcu, odvjetniku u Slavonskom Brodu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika i umješača Fracasso Ri d.o.o. protiv presude Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Donjoj Stubici poslovni broj Pn- 50/2024-44 od 3. rujna 2025., u sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se žalba tuženika Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije i žalba umješača Fracasso Ri d.o.o. kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Donjoj Stubici poslovni broj Pn-50/2024-44 od 3. rujna 2025.

II. Odbijaju se zahtjevi tuženika i umješača za naknadu troška sastava žalbi, kao neosnovani.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 47.881,07 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 22. prosinca 2023. do isplate (st. I. izreke), naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 375,00 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućima na taj iznos od 23. veljače 2024. do isplate (st. II. izreke), te je naloženo tuženiku platiti tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 13.679,68 eura zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate (st. III. izreke, u presudi pogrešno označeno kao st. II. izreke).

2. Navedenu presudu žalbom pobija tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).

3. Umješač Fracasso Ri d.o.o. žalbom pobija navedenu presudu iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. ZPP.

4. Tuženik u odgovoru na žalbu umješača predlaže da ovaj sud prihvati žalbu umješača kao osnovanu, ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Suprotno žalbenim navodima tuženika sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, na koje ukazuje tuženik u žalbi, jer je činjenično stanje utvrdio prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

7. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 338. st. 4. ZPP, na koje ukazuje tuženik u žalbi, jer je u obrazloženju presude sud naveo koje je činjenice sud utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, te koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka.

8. Prvostupanjski sud nije počinio niti bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koje ukazuje tuženik i umješač u žalbi, jer pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

9. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi sud prvog stupnja počinio druge bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

10. Predmet ovog spora je naknada štete koju je pretrpio tužitelj kao vlasnik nekretnina kč. br. [katastarska čestica], kuća, poslovna zgrada, dvorište i livada u [adresa], površine 640 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i kč. br. [katastarska čestica], livada u [adresa], površine 1042 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], obje u k. o. [katastarska općina], jer je dana 13. prosinca 2023. došlo do izljeva veće količine oborinskih voda na nekretnine u vlasništvu tužitelja i to sa županijske ceste br.3007 u [adresa] kojim upravlja Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije (k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]). Tuženik, kao investitor, na toj lokaciji je investirao u izvođenje radova rušenja mosta u naselju Igrišće (km 0+387 (Dugi konec), a u okviru kojih radova je, nakon rušenja mosta, izrađen nasip radi prolaska automobila i drugih vozila. Izvođač radova je bilo trgovačko društvo FRACASSO RI d.o.o., [adresa]. Ispod tog nasipa su, radi odvodnje oborinskih voda, postavljene dvije cijevi promjera cca 70 cm, pri čemu jedna od tih cijevi nije na dan 13. prosinca 2023. bila u funkciji, odnosno, nije bila postavljena prema pravilima struke jer je bila podignuta u zrak, a niti širina tih cijevi nije bila adekvatna da bi u slučaju pojave obilnije količine oborina/padalina te cijevi mogle apsorbirati veću količinu vode i usmjeriti ju na mjesto na kojem ničija imovina, pa tako i imovina tužitelja, ne bi bila ugrožena. Zbog neodgovarajuće širine cijevi i stoga što jedna od tih cijevi nije bila u funkciji, sva odvodnja oborinskih voda odvijala se isključivo kroz jednu cijev koja zbog nedovoljnog kapaciteta nije mogla apsorbirati svu nakupljenu vodu i količinu padalina. Stoga je tužitelju, tog dana, zbog opisanog propusta u radovima, nastala šteta poplavom njegovih nekretnina tako da je poplavljena okućnica, prizemlje poslovnog objekta, prizemlje kuće, garaža, dva spremišta, smočnica, praonica rublja i kotlovnica, pri čemu je nakupljena količina vode dosegnula do 50 cm. Zbog hitnosti situacije i opsega štete, po zajedničkom nalogu/narudžbi tužitelja i FRACASSO RI d.o.o., stalna sudska vještakinja Branka Vudrag je u veljači 2024. izradila nalaz i mišljenje, u kojem je procijenjena šteta nastala na objektima i okućnici tužitelja u ukupnom iznosu od 47.881,07 eura (38.304,86 eur + PDV (25%) od 9.576,21 eura). No, izvođač radova Fracasso Ri d.o.o. je dopisom od 22. ožujka 2024. po primljenom odštetnome zahtjevu tužitelja, osporio taj vještački nalaz i mišljene u cijelosti te otklonio svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja, kao i iznos procijenjene štete.

11. Tuženik i umješač, kao naručitelj i izvođači radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova sukladno čl. 1108. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO).

12. Iz ugovora o građenju koji je zaključen između Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije kao naručitelja radova i društava Fracasso podruction d.o.o. i Fracasso Ri d.o.o., kao izvoditelja radova, dana 29. ožujka 2023., razvidno je da je tuženik bio naručitelj, a umješač izvoditelj radova sanacije mosta [adresa] na ŽC 3007, dakle radova zbog kojih je prema tvrdnjama tužitelja nastala predmetna šteta.

13. Prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da je za predmetni most dokumentacijom kojom je bila ugovorena sanacija, bilo je predviđeno potpuno zatvaranje prometa, ali da je pod zahtjevom općine, podizvoditelj radova Bisektrisek d.o.o. naručio izradu elaborata o privremenoj regulaciji prometa kojim je bila predviđena izgradnja bypassa, odnosno nasipa od šljunka preko kojeg bi tekao promet vozilima. Nadalje je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da tuženik nije dao suglasnost na elaborat o takvoj privremenoj regulaciji prometa, ali da su nadzorni inženjer, kao i predstavnici tuženika znali za postojanje privremenog mosta (bypassa) koji je temeljem tog elaborata izgrađen, preko kojeg se odvijao promet, a da je tome bilo tako proizlazi iz iskaza svjedoka ĆJ, nadzornog inženjera na sanaciji mosta i iskaza svjedoka GJ, upravitelja radova kod tuženika. Naime, nadzorni inženjer i upravitelj radova imali su saznanja o izgradnji bypassa, a kako se radi o osobama koje su predstavljale tuženika u poslovima izgradnje mosta, njihovo saznanje o spornom nasipu predstavlja i saznanje tuženika, koja je dakle, za izgradnju nasipa znao, odnosno morao znati.

14. Prema prometnom elaboratu privremene regulacije prometa za potrebe izvođenja radova na sanaciji mosta [adresa] na ŽC 3007 u km 0 + 387, iz travnja 2023., bila je predviđena privremena regulacija prometa koja bi se odvijala na način da se promet zatvori za sva vozila osim za vozila gradilišta i vozila stanara, ali je na inzistiranje Općine Jakovlje izrađen drugi prometni elaborat kojim je bila predviđena izgradnja bypassa, a prema iskazu svjedoka GJ, voditelja predmetnih radova, zaposlenika tuženika, tuženik nikada nije dao suglasnost za izgradnju bypassa, a prema čl. 22. Pravilnika o privremenoj regulaciji prometa („Narodne novine“ broj, 92/19) privremena regulacija prometa ne može se uspostaviti bez suglasnosti upravitelja ceste.

15. Međutim, u odnosu na štetu koju pretrpe treće osobe, u ovom konkretnom slučaju je to tužitelj, u vezi s izvođenjem tih radova, naručitelj i izvođač odgovaraju solidarno (čl. 1108. ZOO), što znači da neovisno o tome je li za nastalu štetu odgovoran tuženik kao naručitelj radova ili njihov izvođač, oni jednako odgovaraju tužitelju za pretrpljenu štetu. Ipak, treba reći da za propust u izgradnji privremenog nasipa postoji odgovornost naručitelja i izvođača radova. Naručitelja iz razloga jer je znao za izgradnju nasipa, odnosno morao znati, a nije zabranio njegovu uporabu, a izvođača jer je bez odobrene privremene regulacije prometa, koja je predviđala izgradnju bypassa, izgradio privremeni nasip, koji uz to nije bio izgrađen u skladu s pravilima struke, što je sve zajedno dovelo do poplavljivanja nekretnine tužitelja.

16. Prema nalazu i mišljenju građevinskog vještaka ZJ, ing. građ., čije je nalaz prvostupanjski sud prihvatio iz razloga koje prihvaća i ovaj sud, štetni događaj uzrokovan je prelijevanjem vode iz slivnog kanala radi uspora vodotoka, odnosno povišenja vodostaja vodotoka zbog nailaska na prepreku. Do uspora vode došlo je radi smanjenja protočnog profila odnosno površine protočnosti, jer je raniji most bio površine protočnosti 6,48 m2, a dvije cijevi (promjer cijevi je bio 80 cm) koje su postavljene u baypass površine protočnosti ukupno 1 m2. Profili propusnih cijevi određuju se prema količini protoka vode na konkretnom mjestu, a što se radi na temelju hidrauličkog proračuna, ali i laički se vidi da obzirom na uvodno naznačenu površinu propusta vode kroz postavljene cijevi u odnosu na inicijalni most, te cijevi su imale znatno manju propusnost tj. 5 x manji protok, pa nisu bile dovoljne.

17. Iz takvog nalaza i mišljenja izvodi se zaključak da je podizvoditelj radova društvo Bisektrisa d.o.o. odgovorno za nastalu štetu, odnosno za štetnu radnju podizvoditelja radova odgovora izvođač radova, a iz već navedenih razloga za nastalu je štetu odgovoran i tuženik kao naručitelj radova, odnosno, njihova je odgovornost solidarna.

18. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju nalaza i mišljenja građevinskog vještaka utvrdio da visina štete na nekretnini u vlasništvu tužitelja iznosi 47.881,07 EUR.

19. Građevinski je vještak odgovornost za štetu i njezinu visinu utvrdio na temelju podataka sadržanih u nalazu i mišljenju sudskog vještaka za arhitekturu i procjenu nekretnina, Branke Vudrag, iz veljače 2024., koji je nalaz izradio prema podacima koje je prikupio na mjestu štetnog događaja.

19.1. Uz nalaz i mišljenje Branke Vudrag, iz veljače 2024., priložene su fotografije poplavljene kuće tužitelja te privremenog nasipa, u odnosu na koji je utvrđeno da je zbog premale protočnosti nastupilo plavljenje nekretnine tužitelja, te je uz nalaz priložen i troškovnik koji se odnosi na potrebne radove sanacije nekretnina tužitelja.

19.2. Fotografije štetnog događaja te troškovnik koji se odnosi na potrebne građevinske radove za otklanjanje štete, predstavljaju dovoljan i vjerodostojan dokazni materijal, na temelju kojeg je građevinski vještak ZJ mogao pravilno utvrditi uzrok i visinu štete.

19.3. Suprotno žalbenim navodima tuženika i umješača, nalaz i mišljenje građevinskog vještaka sadrži obrazloženje jer je vještak za iznesene zaključke iznio uvjerljive razloge, posebno detaljno u usmenom očitovanju koje je dao na ročištu za glavnu raspravu održanom 17. srpnja 2025., koji iako se zasnivaju na nalazu i mišljenju vještaka Branke Vudrag, iz veljače 2024., time ne gube na vjerodostojnosti i uvjerljivosti, budući da su uz nalaz tog vještaka priložene brojne fotografije iz kojih je razvidno koji su dijelovi kuće tužitelja bili poplavljeni, i na koji je način bio izgrađen sporan nasip.

19.4. U odnosu na primjedbe tuženika iz žalbe da vještak ZJ u vrijeme izrade nalaza i mišljenja nije bio imenovani sudski vještak, treba reći da osoba koja vještači ne mora biti na popisu sudskih vještaka, već to može biti osoba koja ima potrebna stručna znanja kojima sud ne raspolaže. Osim toga, u vrijeme izrade pisanog očitovanja od **.**.2015., ZJ bio je imenovan stalnim sudskim vještakom rješenjem Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije 11. lipnja 2025.

20. Tužitelju pripada i pravo na naknadu troška za izradu nalaza i mišljenja vještaka Branke Vudrag, jer se radi o nalazu i mišljenju koje je korišteno u ovom predmetu kao pomoćni dokazni materijal (čl. 151. st. 1. ZPP).

21. S obzirom na sve navedeno, a s obzirom na to da je utvrđeno da je tuženik solidarno odgovoran za štetu zajedno sa izvođačem radova, koji su odgovorni za nastalu štetu temeljem čl. 1045. st. 1. ZOO, trebalo je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika i umješača kao neosnovane i potvrditi stavke I. i II. izreke pobijane presude.

22. Tužitelj je u cijelosti uspio u sporu, pa je prvostupanjski sud pravilno parnični trošak tužitelju dosudio temeljem čl. 154. st. 1. ZPP.

23. Tuženik i umješač nisu uspjeli u žalbenom postupku, pa je njihov zahtjev za naknadu troška sastava žalbe odbijen kao neosnovan.

24. Tuženik je odbijen sa zahtjevom za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu, jer se ne radi o trošku koji bi bio potreban za vođenje žalbenog postupka (čl. 155. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 29. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Jasminka Pavković