REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-3491/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, zastupanog po punomoćniku Senki Fazlić, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Danijelu Pribaniću, odvjetniku u Zagrebu, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, te prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, 29. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 13. listopada 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave – Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba, poslovnog broja: Ovrv-1121/2007 od 22. kolovoza 2007., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

zaključio je

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba, poslovnog broja: Ovrv-1121/2007 od 22. kolovoza 2007. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 13. listopada 2025. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - Rješenja o ovrsi, poslovnog broja: Ovrv-1121/2007 od 22. kolovoza 2007., javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba.

2. Ovršenik se u odnosu na prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred FINA-om poziva na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ). Tako ovršenik izjavljuje prigovor zastare ovršne isprave sukladno odredbi čl. 233. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO) koja propisuje da sve tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom, odlukom drugog nadležnog tijela javne vlasti ili javnobilježničkim aktom zastarijevaju za deset (10) godina, pa i one za koje je zakonom predviđen kraći rok. Prigovor zastare ovršenik izjavljuje i u pogledu zateznih kamata kao povremenih tražbina u smislu čl. 226. ZOO-a tj. kao tražbina koje zastarijevaju za tri (3) godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja, te izjavljuje i prigovor zastare prava iz kojega proistječu povremene tražbine, odnosno zatezne kamate, a koje pravo sukladno čl. 227. ZOO-a zastarijeva za pet (5) godina, računajući od dospjelosti najstarije neispunjene tražbine. I naposljetku, ovršenik navodi da je u zahtjevu za provedbu ovrhe, a radi ovrhovoditeljevog pokušaja stvaranja privida da tražbina nije zastarjela, kao datum ovršnosti i pravomoćnosti naveden dan 04. rujna 2017., a što ukazuje na protek roka dužeg od (10) deset godina nakon izdavanja javnobilježničke isprave od 22. kolovoza 2007.

U odnosu na prijedlog za odgodu od 13. listopada 2025. ovršenik ističe da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu i teško nadoknadivu štetu, jer bi mu bila ugrožena egzistencija i mogućnost uzdržavanja dvoje (2) maloljetne djece s obzirom da nema drugih izvora prihoda i da živi isključivo od svojih primanja, a koja su već opterećena obvezama po stambenom kreditu. Ovršenik u bitnom navodi da je ovrhovoditelj za istu tražbinu već pokrenuo ovrhu protiv njega, jer je dopisom od 29. siječnja 2025. naložio njegovom poslodavcu da provede ovrhu, te da je povodom ove izvansudske ovrhe pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom pred Općinskim sudom u Sesvetama, pod poslovnim brojem: P-468/2025. Naposljetku, ovršenik traži i naknadu troškova na ime sastava prijedloga u ukupnom iznosu od 375,00 EUR-a.

3. Prijedlozi ovršenika od 13. listopada 2025. dostavljeni su ovrhovoditelju 15. listopada 2025. na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podnescima od 21. i 22. listopada 2025. u cijelosti usprotivio navodima ovršenika, u bitnom navodeći da je radnjama prvobitnog vjerovnika došlo do prekida zastarnog roka, te da se kod naznačenog datuma pravomoćnosti i ovršnosti u zahtjevu za naplatu radi o očiglednoj omašci u pisanju, a što je moguće utvrditi i uvidom u rješenje o ovrsi na kojem je kao datum pravomoćnosti i ovršnosti naveden 04. rujna 2007. Dok u pogledu prigovora zastare zatezne kamate, ovrhovoditelj ističe da je FINA-i podnio na naplatu samo iznos glavnice od 5.074,77 EUR i dio troškova u iznosu od 192,66 EUR. Također, ovrhovoditelj osporava navod ovršenika da mu njegov poslodavac provodi ovrhu na plaći.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Prijedlogom od 13. listopada 2025. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

8. U odnosu na drugi uvjet, nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu sprječavanja nasilja, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a.

9. U prijedlogu ovršenik predlaže odgodu ovrhe, jer bi zbog blokade računa pretrpio nenadoknadivu i teško nadoknadivu štetu s obzirom da bi mu bila ugrožena egzistencija cijele obitelji. Nadalje, navodi da bi provedbom nove ovrhe trpio nenadoknadivu štetu, jer bi bio onemogućen u ostvarivanju svog ustavnog prava na pravično suđenje s obzirom da je već pokrenuo parnicu, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Međutim, ovršenik u svom prijedlogu ne navodi u čemu bi se šteta sastojala, zašto bi ista bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, kao što ničim nije dokazao da je odgoda nužna kako bi se spriječilo nasilje. Puko navođenje da bi provedbom ovrhe pretrpio teško nadoknadivu štetu nije dovoljno da bi sud odredio odgodu ovrhe već je isto potrebno učiniti vjerojatnim konkretnim dokazima. Nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Također, odgodom ovrhe zaplijenjena novčana sredstva i dalje bi ostala zaplijenjena sukladno odredbi čl. 65. st. 6. OZ-a, ali ne bi bila prenesena ovrhovoditelju, te ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa odgoda ne bi promijenila trenutnu materijalnu situaciju ovršenika, to jest nemogućnost raspolaganja zaplijenjenim novčanim sredstvima.

10. Slijedom ovršenikovih navoda, sud smatra da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, pa je sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ -a, a u vezi čl. 210. st.1. i 2. OZ -a, odbio ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

11. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

12. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlogom u ovom postupku, sud je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, odlučio kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.

13. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

14. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

15. Kako ovršenik ističe žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. točka 7. i 11.OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a) valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu, 29. listopada 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršeniku po pun. uz podneske ovrhovoditelja od 21. i 22. listopada 2025.

3. Spis