REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-1048/2023-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dario Partl, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnici TUL, dipl, iur., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. listopada 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja UU, odvjetničke vježbenice, i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 29. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 808,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos od 640,00 eura od 14. lipnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te na iznos od 168,00 eura tekućom od 29. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zakonsku zateznu kamatu koja teče na iznos od 860,00 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 14. lipnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do 24. listopada 2024. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao djelomično neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za iznos od 500,00 eura, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

IV. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, naknaditi tužitelju TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.465,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. listopada 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je kao zaposlenik PIK Vrbovca Plus d.o.o. zadobio ozljedu na radu prilikom manipuliranja stalažom s robom. Naime, tužitelju se, dok je vukao stalažu s robom, okliznula desna noga, a donja preča stalaže prikliještila mu je gležanj lijeve noge.

2. Poslodavac tužitelja bio je osiguran kod tuženika na temelju police osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima PIK Vrbovca Plus d.o.o., stoga je tuženik pasivno legitimiran.

3. Poslodavac odgovara radniku za štetu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi u situaciji ako šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. U konkretnom slučaju nije ispunjen ni jedan od naprijed navedenih uvjeta za oslobađanje od odgovornosti, budući je tužitelj svoj posao kada se ozlijedio obavljao na uobičajen način i pažljivo te je tužitelju predmetna ozljeda priznata kao ozljeda na radu.

4. Tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev 14.06.2023., a tuženik je tužitelju na ime naknade štete iz predmetnog štetnog događaja isplatio iznos od 860,00 eura.

5. Tužitelj se nakon ozljeđivanja javio u Centar za hitnu medicinu Opće bolnice Dr. Tomislava Barek u Koprivnici, gdje mu je dijagnosticirana ozljeda: contusio pedis sin. Obzirom na ozljede koja proizlaze iz medicinske dokumentacije, povrijeđeno je pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužitelja te je zbog zadobivenih ozljeda trpio intenzivne bolove i strah, morao je mirovati, a unatoč provedenom liječenju zaostali su bolni i ograničeni pokreti u lijevom gležnju te mu je smanjena životna aktivnost. Tužitelju je nakon ozljeđivanja bila potrebna tuđa pomoć i njega druge osobe za obavljanje svakodnevnih poslova.

6. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužitelj predlaže da mu na temelju naprijed navedenih osnova tuženik nadoknadi imovinsku i neimovinsku štetu u iznosi od 1.308,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od dana podnošenje odštetnog zahtjeva 14.06.2023. do isplate. Tužitelj smatra da mu zbog pretrpljenih fizičkih bolova pripada pravična novčana naknada od 1.100,00 eura, zbog pretrpljenog straha od 900,00 eura te naknada za tuđu pomoć i njegu od 168,00 eura (4,00 eura za jedan sat pomoći i njege), što iznosi zajedno 2.168,00 eura, a kada se taj iznos umanji za nesporno isplaćeni iznos naknade štete od 860,00 eura, dobije se iznos od 1.308,00 eura.

7. Nadalje, tužitelj potražuje zakonsku zateznu kamatu na nesporno isplaćeni iznos naknade štete od 860,00 eura od podnošenja odštetnog zahtjeva 14.06.2023. do isplate tog iznosa, 24.10.2024.

8. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja, kao i činjenicu da je PIK Vrbovec Plus d.o.o. u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja] kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, kao i zatraženi tijek zateznih kamatama te ističe prigovor doprinosa tužitelja nastanku štete. Tužitelj je radio kao pomoćni radnik u preradi, a dok je vukao stalažu, okliznula mu se desna noga te mu je donja prečka stalaže prikliještila gležanj lijeve noge. Međutim, tužitelj je zadobio ozljedu obavljajući uobičajene poslove za poslodavca, stoga proizlazi da nije primijenio dužnu pažnju pri obavljanju redovitog radnog zadatka, a iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da je tuženik poduzeo sve što je bilo potrebno da osigura uvjete za rad na siguran način. Uzrok ozljeđivanja je tužiteljev neoprez i odgovoran je za štetni događaj, a činjenica da mu je predmetna ozljeda priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu temelji se na iskazu tužitelja.

9. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva te navodi da je utvrdio i isplatio tužitelju naknadu štete u visini od 860,00 eura, čime je u cijelosti ispuno obvezu naknade štete prema tužitelju jer naprijed navedeni isplaćeni iznos naknade štete predstavlja primjerenu pravičnu naknadu i u skladu je s orijentacijskim kriterijima važećima u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva.

10. Osporava se i tijek zakonske zatezne kamate.

11. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

12. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (str. 4-13 i 42- 46 spisa), odštetni zahtjev (str. 20-26 spisa), prijavu o ozljedi na radu (str. 34-40 spisa), zdravstveni karton tužitelja (str. 60-72 spisa), te je proveo medicinsko vještačenje po vještaku kirurgu dr. Božidaru Šebečiću (str. 80-82 spisa).

13. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

14. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

15. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlenik PIK Vrbovec Plus d.o.o. u vrijeme kada se dogodio štetni događaj, odnosno ozljeda na radu koju je zadobio tužitelj, 05.04.2023. Nije sporna pasivna legitimacija tuženika, odnosno činjenica da je na dan štetnog događaja poslodavac tužitelja bio osiguran kod tuženika policom osiguranja broj [broj police osiguranja].

16. Nije sporno među strankama da je tuženik tužitelju u mirnom postupku na ime naknade štete iz predmetnog štetnog događaja isplatio iznos od 860,00 eura.

17. Među strankama je sporna visina naknade štete koju tužitelj potražuje, te je li tužitelj doprinijeo nastanku iste.

18. Vezano za utvrđivanje odgovornosti za nastanak štetnog događaja, sud je izvršio uvid u prijavu o ozljedi na radu, a u istoj se navodi da je do ozljeđivanja tužitelja došlo zbog uklještenja dijela njegova tijela, između pokretnih i nepokretnih predmeta.

19. Nije sporno među strankama da je predmetna ozljeda koju je tužitelj zadobio priznata kao ozljeda na radu.

20. Iz navoda iz tužbe proizlazi da se tužitelju okliznula desna noga dok je obavljao radni zadatak na način da je vukao stalažu, pri čemu mu je donja prečka stalaže prikliještila gležanj lijeve noge.

21. Tužitelj navodi u tužbi da je posao svog radnog mjesta, kada se ozlijedio, obavljao na uobičajen način, a isto navodi i tuženik u odgovoru na tužbu. Međutim, sama činjenica da je tužitelj svoj posao obavljao na uobičajen način ne znači da je u slučaju ako se tužitelj pri obavljanju tog posla ozlijedio postojala nepažnja na njegovoj strani. Iz navoda iz tužbe i iz prijave o ozljedi na radu ne proizlazi da bi tužitelj nekom svojom radnjom ili propustom doprinio nastanku štetnog događaja, ili da bi bio isključivo odgovoran za isti.

22. Tuženik navodi u odgovoru na tužbu da je tužitelj zbog nepažnje odgovoran za nastanak štetnog događaja, ali iz iz prijave o ozljedi na radu ne proizlazi da bi tužitelj postupao s nepažnjom kritične zgode, već proizlazi da je pri obavljanju posla, kada se ozlijedio, postupao na uobičajen način.

23. Odgovornost radnika za nastanak štetnog događaja je ekskulpaciji razlog koji oslobađa poslodavca od obveze naknade štete, ali je na poslodavcu, odnosno u konkretnom slučaju na osiguratelju da dokaže postojanje tog razloga, odnosno tuženik je dužan dokazati da je tužitelj odgovoran za nastanka štetnog događaja, ali iz prijave o ozljedi na radu to ne proizlazi.

24. Valja navesti da se tužitelj u tijeku postupka odrekao prava da bude saslušan kao stranka, a tuženik je odgovoru na tužbu predložio da se kao svjedok sasluša neposredni rukovoditelj tužitelja ŠU. Sud nije proveo dokaz saslušanjem ŠU, budući je iz prijave o ozljedi na radu utvrđeno da je neposredni rukovoditelj tužitelja GU, a kao očevidac štetnog događaja naveden je ĐU, a kao osoba koja je sastavila prijavu o ozljedi na radu IU. Niti jedna od ovih osoba nije od strane tuženika predložena kao svjedok, a predloženi svjedok ŠU nije navedena ni kao očevidac štetnog događaja, ni kao neposredni rukovoditelj tužitelja, pa ne proizlazi da bi iz njenog iskaza mogle biti utvrđene odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, slijedom čega sud nije provodio ovaj dokaz.

25. Slijedom navedenog, tuženik nije dokazao da je tužitelj odgovoran za nastanak štetnoga događaja ili da bi nekom svojom radnjom ili propustom doprinio nastanku istog.

26. U ovom postupku je provedeno medicinsko vještačenje po vještaku kirurgu dr. Božidaru Šebečiću. U nalazu i mišljenju vještak je utvrdio da je u štetnom događaju tužitelj zadobio natučenje lijevog stopala. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i opisu mehanizma nastanka ozljede u prijavi ozljede na radu, postoji uzročno- posljedična veza između štetnog događaja i navedene ozljede. Nakon ozljeđivanja, liječen je mirovanjem, lokalnom aplikacijom hladnih obloga i analgeticima. Zbog perzistiranja bolova, nakon 3 tjedna stavljena mu je longeta koju je nosio tjedan dana.

27. Zbog zadobivene ozljede kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu kod pregleda kod tužitelja nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti.

28. Tužitelj je zbog zadobivene ozljede i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 4 dana i manjeg intenziteta 5 tjedana kumulativno.

29. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) srednjeg intenziteta 3 dana i manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno.

30. Tuđa pomoć i njega mu je bila potrebna u opsegu 2 sata dnevno 2 tjedna te nadalje u opsegu 1 sat dnevno 2 tjedna za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

31. Liječenje tužitelja je završeno 31.05.2023. godine.

32. Na nalaz i mišljenje vještaka dr. Šebečića parnične stranke nisu imale primjedaba. Tužitelj se u podnesku od 20.06.2025. očitovao da ne prigovora nalazu i mišljenju vještaka, a tuženik se podneskom od 02.10.2025. očitovao da nema primjedbi na nalaz i mišljenje.

33. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke dr. Božidara Šebečića kao stručan i objektivan. Vještak je odgovorio na zadatak vještačenja na temelju medicinske dokumentacija koja prileži spisu i koju je analizirao, a parnične stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje.

34. Iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju (zadobio je natučenje lijevog stopala) došlo do povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje te težina povrede kao i okolnosti slučaja, sukladno čl. 1100 ZOO-a, opravdavaju zahtjev tužitelja za pravičnom novčanom naknadom.

35. Imajući u vidu gore navedeno, sud je utvrdio pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti, i to temeljem članka 1100., stavak 1. i 2. ZOO-a, cijeneći težinu povrede i okolnosti slučaja, kao i pravičnu novčanu naknadu za imovinsku štetu temeljem članka. 1095., stavak 1. ZOO-a, a sve u svezi s člankom 223. ZPP-a.

36. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke bolove, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova i lokalitet povrede (lijevo stopalo), kao i njezin karakter, sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu 800,00 eura.

37. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje straha, sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 700,00 eura, cijeneći to primjerenim iznosom.

38. Glede naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu napominje se da iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna ukupno 42 sati, pri čemu je tužitelj u tužbenom zahtjevu kojega predlaže usvojiti naveo da potražuje 4,00 eura za jedna sat pomoći i njege. Sud smatra iznos od 4,00 eura za jedan sat pomoći i njege primjerenim, pa mu slijedom navedenog na ime pomoći i njege pripada iznos od 168,00 eura.

39. Slijedom naprijed navedenog, ovaj sud smatra da tužitelju zbog povrede prava osobnosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.500,00 eura, te mu pripada i naknada imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 168,00 eura, što sveukupno iznosi 1.668,00 eura.

40. Obzirom je među strankama nesporno da je tuženik tužitelju u mirnom postupku isplatio na ime naknade štete iznos od 860,00 eura, proizlazi da mu je dužan naknaditi daljnju neimovinsku štetu od 640,00 eura, te imovinsku štetu od 168,00 eura.

41. Tužitelj je odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva za iznos od 500,00 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kao neosnovan.

42. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev je osnovan za iznos od 640,00 eur na ime naknade neimovinske štete te 168,00 eura na ime naknade imovinske štete.

43. Odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući je tužitelj završio s liječenjem, kako proizlazi iz nalaza i mišljenja 31.05.2023., a odštetni zahtjev podnesen je tuženiku 14.06.2023. to ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na neimovinsku štetu od 640,00 eura od podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 14.06.2023. Tužitelj ima pravo na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od presuđenja do isplate, budući je tek po dovršenju ovog parničnog postupka saznao za opseg i visinu te štete, slijedom čega na iznos od 168,00 eura zakonska zatezna kamata teče od 29.10.2025. do isplate.

44. Vezano za potraživanje zakonske zatezne kamate za nesporeno plaćeni iznos od 860,00 eura, tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 14.06.2023., budući je liječenje tužitelja završeno prije podnošenja odštetnog zahtjeva 31.05.2023. do dana isplate navedenog iznosa na ime naknade štete 24.10.2024., na temelju odredbe čl. 277. st. 1. ZOO-a.

45. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22).

46. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužitelju zastupanom po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to za: sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova OT (tbr. 32), sastav tužbe 100 bodova OT (tbr. 7/1), ročište 07.10.2024. 100 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 10.10.2024. kojim je dostavljen dokaz o plaćenom predujmu za vještačenje 25 bodova OT (tbr. 8/4), podnesak 16.10.2024. 25 bodova (tbr. 8/4), podnesak 20.06.2025. kojim se tužitelj očitovao na nalaz i mišljenje i specificirao tužbeni zahtjev o kojem je sud odlučivao, 100 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 02.10.2025. 100 bodova OT (tbr. 9/1), ročište za objavu presude 50 bodova OT (tbr. 9/3), dakle ukupno 600 bodova OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 1.200,00 eur. Tužitelj je u odnosu na pravni osnov uspio u ovoj parnici 100%, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva 62%, ukupno 162%, što podijeljeno s dva iznosi 81%, i to je omjer uspjeha tužitelja u ovoj parnici. Sukladno navedenom, priznat je i parnični trošak, odnosno 81% od 1.200,00 eur iznosi 972,00 eur, a uz obračunati PDV od 25% iznosi 1.215,00 eur.

47. Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za medicinsko vještačenje od 250,00 eur, obzirom je provedba ovog dokaza bila neophodna za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužitelju u ovoj pravnoj stvari iznosi 1.465,00 eur.

48. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 29. listopada 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćnici

2. Tuženiku