Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-700/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Lucije Lasić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Lidije Vojković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1) AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2) CĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3) RĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Vlado Vladika, odvjetnik iz Rijeke, protiv tuženika Telemach Hrvatska d.o.o. za telekomunikacijske usluge, Zagreb, Josipa Marohnića 1, OIB: 70133616033, kojeg zastupa punomoćnik Mislav Polić, odvjetnik iz Splita, radi zaštite od uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-852/2021-43 od 23. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-852/2021-43 od 23. siječnja 2023.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom je suđeno:
"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„1. Nalaže se tuženiku prestanak uznemiravanja prava (su)vlasništva 1. – 3. tužitelja na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zemljišno-knjižni odjel Rijeka, a koje uznemiravanje tuženik čini time što je postavio telekomunikacijsku i prateću opremu na navedenu nekretninu, slijedom čega se tuženiku nalaže uspostava prijašnjeg stanja na navedenoj nekretnini kakvo je bilo prije postavljanja telekomunikacijske i prateće opreme tj. da tu opremu ukloni uz saniranje svih promjena na predmetnoj zgradi (na zidovima, prostorijama, krovu i sl.) nastalih postavljanjem i uklanjanjem predmetne opreme, u roku 15 (petnaest) dana.
2. Zabranjuje se tuženiku svako daljnje, takvo ili slično, uznemiravanja prava (su)vlasništva 1. – 3- tužitelja na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zemljišno knjižni odjel Rijeka.
3. Nalaže se tuženiku da 1. – 3. tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka, zajedno s zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena u roku od 15 dana.“
II. Nalaže se tužiteljima isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.343,82 eura /10.125,00 kn ( fiksni tečaj konverzije: 1 eur = 7.53450 )sa zakonskim zateznim kamatama u visini određenoj čl .29. st. .2. ZOO-a koje teku od 23. siječnja 2023. g. pa do isplate sve u roku od 15 dana dok se za više zatraženi parnični trošak zahtjev tuženika odbija kao neosnovan.".
2. Protiv te presude žale se tužitelji, pobijajući prvostupanjsku presudu u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u nastavku ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tužiteljima.
3. Tuženik je dostavio odgovor na žalbu u kojem pobija žalbene navode tužitelja i predlaže da se žalba odbije kao neosnovana, te je zatražio trošak žalbenog postupka.
4. Žalba nije osnovana.
5. Nakon što je pobijana presuda ispitana u okviru ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. ZPP, ovaj je sud utvrdio kako u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje žalbeni sud pazi po služenoj dužnosti, a na neke druge konkretne povrede postupka žalitelji u žalbi ne upućuju.
6. Predmet spora je, kako proizlazi iz spisa, negatorna tužba (actio negatoria), kojim tužitelji od suda traže zaštitu od uznemiravanja svog prava suvlasništva nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja stanbenu zgradu na kojoj je uspostavljeno etažno vlasništvo.
7. Prvostupanjski je sud, kako proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, u provedenom postupku utvrdio:
- kako predmetna zgrada predstavlja stambeni niz sa dva ulaza sa odvojenim kućnim brojevima (6 i 8) koji čini arhitektonsku cjelinu,
- kako je predviđeno da objekt bude izveden zrcalno, odnosno da lijeva i desna polovina budu identične, a međusobno su odvojene diletacijom,
- kako ulazi 6 i 8 predstavljaju ulaze u odvojene cjeline, pri čemu je svaka cjelina organizirana zasebno, tako da suvlasnici (etažni vlasnici) svakog ulaza imaju odvojene međuvlasničke ugovore i svaki svog upravitelja zgrade,
- kako je tuženik, odnosno njegov pravni prednik Tele 2 d.o.o., 22. listopada 2020. sa suvlasnicama zgrade na adresi [adresa] (suvlasnicima ulaza 6), koje je zastupala predstavnica suvlasnika FĆ, sklopio ugovor o zakupu na 10 godina prostora u zgradi, i to dijela krova i dijela prostora stubišta u prizemlju veličine cca 10 m², namijenjenog smještaju telekomunikacijske opreme i antenskog stupa sa maskom, te mu je tim ugovorom omogućen pristup potreban za postavljanje, rad i održavanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, sukladno konstrukcijskim planovima,
- kako je tuženik, odnosno njegov pravni prednik, temeljem navedenog ugovora komunikacijsku infrastrukturu (telekomunikacijsku opremi i antenski stup) postavio unutar i na krovu odvojene cjeline na adresi [adresa].
8. Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda proizlaze i iz u postupku izvedenih dokaza, a tužitelji ih u binome žalbom ne osporavaju, pa ta utvrđenja kao pravilna prihvaća i ovaj sud. Međutim, tužitelji smatraju kako je za valjanost navedenog ugovora potrebna suglasnost svih suvlasnika predmetne zgrade (i ulaza 6 i ulaza 8), jer je krov zajednički za cijelu zgradu, a radi se o poslu izvanredne uprave.
9. Suprotno takvom pravnom shvaćanju tužitelja, prema stajalištu ovog suda pravilno je prvostupanjski sud krenuo od odredbe članka 86. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - u nastavku ZV), po kojem, između ostaog, iznajmljivanje i davanje u zakup zajedničkih dijelova zgrade, odnosno zasnivanje drugih pravnih odnosa vezanih za postavljanje, održavanje i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture i plaćanje naknade vlasnicima, predstavlja poslove redovite uprave cijelom nekretninom, za koje je po odredbi članka 40. stavaka 1. i 2. ZV potrebna suglasnost većine suvlasnika po suvlasničkim dijelovima.
10. Nadalje, kod utvrđenja kako ulazi 6 i 8 predstavljaju ulaze u odvojene cjeline predmetne nekretnine, pri čemu je svaka cjelina organizirana zasebno, tako da suvlasnici (etažni vlasnici) svakog ulaza imaju odvojene međuvlasničke ugovore i svaki svog upravitelja zgrade, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda kako je za valjanost spornog ugovora bila dostatna suglasnost većine suvlasnika po suvlasničkim dijelovima odvojene cjeline na adresi [adresa].
11. Takav zaključak prvostupanjskog suda, suprotno tvrdnji tužitelja, u skladu je sa člankom 42. ZV, po kojem suvlasnici mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje, a koja odluka predstavlja posao redovite uprave, pa je za istu dostatna suglasnost većine suvlasnika po suvlasničkim dijelovima. Da su suvlasnici podijelili izvršavanje vlasničkih ovlasti glede zgrade na odvojene cjeline ulaza 6 i ulaza 8. proizlazi iz činjenice da ti ulazi imaju različite predstavnike suvlasnika, te svaka cjelina ima svog, različitog upravitelja zgrade.
12. Na žalbene navode tužitelja, koji u žalbi ukazuju na stajalište vještaka po kojem je "krovna konstrukcija dio objekta koji je zajednički svim suvlasnicima", treba odgovoriti kako vještak građevinske struke ne može davati odgovore na pravna pitanja, te njegovo mišljenje ne dovodi u sumnju zaključak prvostupanjskog suda po kojem su suvlasnici cijelog objekta na opisani način, sklapanjem odvojenih međuvlasničkih ugovora, podijelili izvršavanje vlasničkih ovlasti nad zgradom na ulaze 6 i 8.
13. Slijedom navedenog, kako žalitelji ne osporavaju da se sa sklapanjem spornog ugovora suglasila natpolovična većina suvlasnika po suvlasničkim dijelovima odvojene cjeline na adresi [adresa], tuženik nije bespravno uznemirio tužitelje u njihovu suvlasništvu, pa nisu ispunjene pretpostavke za pružanje vlasničke zaštite iz članka 167. stavka 1. ZV.
14. Zbog navedenog, pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev.
15. Odluka o parničnom trošku pravilno je utemeljena na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP, a obračun troška koji je priznat tuženiku tužitelji žalbom nisu osporili.
16. Zbog toga je po odredbi članka 368. stavka 1. ZPP presuđeno kao u izreci pod I.
17. Zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka je odbijen jer taj trošak nije bio potreban u smislu članka 155. stavka 1. ZPP.
Split, 29. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
Marko Pribisalić
