Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-763/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri d.o.o., odvjetnicima u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-303/2021-43 od 11. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e:

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana potvrđuje se presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-303/2021-43 od 11. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Tuženik Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, dužan je isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Zagreb, OIB 84397956623, svotu od 44.059,28 kuna / sada 5.847,67 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 20. ožujka 2021. do isplate, sve po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, te platiti trošak parničnog postupka, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.398,17 eura sa zateznim kamatama od 12. rujna 2025. do isplate, po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III U preostalom dijelu, iznad dosuđenog, odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška, kao neosnovan."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu tužitelja kao osnovanu i preinači prvostupanjsku presudu, odnosno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu tužitelja nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022 i 155/23, dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Izreka presude je jasna i razumljiva i ne proturječi razlozima presude koji su jasni i logični, te odgovaraju stanju spisa. Dakle, ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima u presudi navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku. Naime, razlozi dani u obrazloženju pobijane presude su jasni logični i sasvim razumljivi, pa stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se poziva tužitelj.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao osiguravatelja mirovinskog osiguranja, da mu tuženik, kao osiguratelj štetnika u vezi sa prometnom nezgodom koja se dogodila 15. kolovoza 2018., a u kojoj je smrtno stradao tužiteljev osiguranik KB, naknadi štetu koju je pretrpio isplatama obiteljske mirovine KBČ KBČ i ČB – supruzi i djetetu pokojnog KB, u razdoblju od 16. kolovoza 2018. do 31. prosinca 2020. u iznosu od 44.059,28 kuna / sada 5.847,67 eura.

8. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude, te je na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

9. Tako je prvostupanjski sud utvrdio:

- da se dana 15. kolovoza 2018. dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali osiguranik tužitelja KB kao vozač motornog registarske oznake [registarska oznaka] i osiguranica tuženika OBČ kao vozač osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka],

- da je u trenutku prometne nezgode osiguranica tuženika imala s tuženikom zaključenu policu osiguranja od automobilske odgovornosti, slijedom čega nije sporna pasivna legitimacija tuženika,

- da je KB uslijed posljedica prometne nezgode zadobio teške tjelesne ozljede uslijed kojih je preminuo,

- da je rješenjem tužitelja od **.**.2018. KBČ, udovici pokojnog KB i njegovom djetetu ČB, priznato pravo na obiteljsku mirovinu počevši od 16. kolovoza 2018.,

- da je pravomoćnom presudom Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj K- 13/2019 od 23. listopada 2019. OBČ proglašena krivom za predmetnu prometnu nezgodu,

- da su nasljednici pokojnog KB pravomoćnom presudom i rješenjem Općinskog suda u Pazinu poslovni broj P-1104/2019 od 27. lipnja 2019. ostvarili pravo na naknadu štete prema ovdje tuženiku,

- da je među strankama sporna primjena materijalnog prava, odnosno sporno je primjenjuju li se u konkretnom slučaju odredbe članka 161. i članka 164. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18. i 102/19., dalje u tekstu: ZOMO), koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju odnosno u vrijeme izvršenih isplata obiteljske mirovine, po kojim odredbama bi tužitelj imao pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja na osnovi priznatog prava na obiteljsku mirovinu u punom iznosu, ili se primjenjuje članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje u tekstu: ZOOP).

10. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja, prvostupanjski sud je na utvrđene činjenice pravilno primijenio materijalno pravo iz članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23, dalje: ZOOP), kojim je propisano:

(1.) Društvo za osiguranje obavezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.

(2.) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovog članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznosi mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. (3.) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

(4.) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

11. Prema shvaćanju Vrhovnog suda RH u odluci broj Rev-x-388/18 od 25. kolovoza 2020. zauzeto je pravno shvaćanje prema kojem je za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mjerodavne mirovine, mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine. Ista pravna shvaćanja zauzeta su i u kasnijim odlukama Vrhovnog suda RH (Rev-5292/19 od 16. lipnja 2020., Rev- 12/2022 od 12. siječnja 2022., Rev-552/2022 od 17. svibnja 2022. i Rev-850/2022 od 25. listopada 2022.).

12. Temeljem naprijed utvrđenih činjenica i zauzetih stajališta Vrhovnog suda RH, suprotno žalbenim navodima tužitelja pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine, da se tada obveza tuženika određuje prema članku 27. stavak 2. i 3., u svezi sa člankom 4. ZOOP-a i ta obveza postoji samo ako postoji razlika između iznosa invalidske mirovine koja je isplaćuje i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu.

13. U tom smislu na tužitelju je teret dokazivanja visine tužbenog zahtjeva, odnosno da postoji razlika između iznosa obiteljske mirovine koju isplaćuje svom osiguraniku i pretpostavljenog iznosa mirovine koja bi bila isplaćena kada bi razlog isplate bila ozljeda na radu.

14. Kako tužitelj nesporno u konkretnom slučaju potražuje iznos obiteljske mirovine isplaćene zbog smrti pravnog prednika KBČ, udovici pokojnog KB i njegovom djetetu ČB, to nema eventualne razlike između isplaćene obiteljske mirovine i pretpostavljene invalidske mirovine za slučaj ozljede na radu, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud.

15. Nije sporno da je tužitelj u spis dostavio obračun isplaćenih mirovina, dakle, svih izvršenih isplata, a čime nije dokazao štetu koju bi mu eventualno bio dužan naknaditi tuženik u smislu odredbe članka 27. stavak 2. i 3., a u svezi sa stavkom 4. ZOOP-a.

16. Stoga, suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud na utvrđeno činjenično stanje primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, budući da iz provedenih dokaza, a sud je proveo sve predložene dokaze ne proizlazi da postoji razlika koja bi predstavljala tužiteljevu štetu.

17. Pravilna je i odluka o parničnom trošku, kako po osnovi tako i po visini, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23).

18. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (članak 368. stavak 1. ZPP-a).

U Gospiću, 29. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić