Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-333/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Noemi Butorac kao predsjednice vijeća, Emira Čustovića kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Kate Brajković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Sabljar odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika Grad Bakar, Bakar, Primorje 39, OIB 31708325678, kao pravni sljednik Mjesnog narodnog odbora Krasica, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj P-1583/2020- 40 od 16. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba se uvažava, te se ukida presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-1583/2020-40 od 16. veljače 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj IL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine označene u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], površine 96 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati te trpjeti da tužitelj na temelju ove presude po pravomoćnosti iste, izvrši upis prava vlasništva na navedenoj nekretnini u zemljišnim knjigama na svoje ime u 1/1 dijela.

II. Tuženik je dužan naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.739,52 € sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. veljače 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, sve u roku od 15 dana."

2. Tuženik je podnio žalbu protiv navedene presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu da presudu preinači tako da odbije tužitelja sa tužbenim zahtjevom i obveže ga na naknadu parničnog troška. Tuženik u žalbi ističe da tijekom postupka nije dokazano da se nekretnina nalazi na području Grada Bakra, držeći da je njegov prigovor promašene pasivne legitimacije osnovan. Pobijajući poštenje posjeda tužitelja prvostupanjski sud ponovo ukazuje na sadržaj dopisa tužitelja iz 2016. kojim mu se obratio sa zahtjevom za otkup nekretnine.

3. Žalba je pravovremena i dopuštena.

4. Tužitelj je odgovorio na žalbu.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje vlasništva na nekretnini označenoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], površine 96 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj tvrdi da je vlasništvo nekretnine stekao nasljeđivanjem i dosjelošću.

7. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- da je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao općenarodna imovina, organ upravljanja: Mjesni narodni odbor Krasica;

- da se predmetna nekretnina na dan stupanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu nalazila u granicama građevinskog područja;

- da je nekretnina većim dijelom omeđena suhozidima, osim u zapadnom dijelu gdje od spoja sa prometnicom (k. č. [katastarska čestica]) prolazi dijelom okućnice objekta koji se nalaze na dijelovima k. č. [katastarska čestica], a manjim dijelom nalazi se ispod dograđenog i legaliziranog objekta koji se nalazi većim dijelom na dijelovima k. č. [katastarska čestica];

- na nekretnini se nalazi dio kuće tužitelja koja je sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica], pretežiti dio pomoćnog objekta, a dio predstavlja vrt;

- da su kuću na predmetnim nekretninama, dakle i na dijelu sporne nekretnine, sagradili prednici tužitelja i da je ona korištena od strane članova njegove obitelji, pranone I, none ZL i majke ĆL, te da je ZL preminula 1955., a majka ĆL 1996. nakon čije smrti je obiteljsku kuću, dakle i predmetnu nekretninu nastavio koristiti tužitelj;

- da je nekretnina korištena u kontinuitetu od članova obitelji tužitelja, a nakon smrti majke nastavio je posjedovati tužitelj.

8. Primjenjujući na utvrđeno činjenično stanje odredbe članka 159. stavak 1. i 3. i članka 160. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV) prvostupanjski sud je zaključio da su tužitelj i njegovi prednici u posjedu predmetnih nekretnina preko 40 godina (posjed prabake počeo 30-tih godina prošlog stoljeća), te da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini.

9. Pošteni posjednik nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili Republike Hrvatske pravo vlasništva dosjelošću stječe protekom roka od 40 godina (članak 159. stavak 3. ZV-a).

10. Istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije prvostupanjski sud je otklonio jer je utvrdio da se nekretnina nalazila unutar granica građevinskog područja u vrijeme stupanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu, da je bila u režimu društvenog vlasništva s organom upravljanja Mjesni narodni odbor Krasica i da je kao takva pripala jedinici lokalne samouprave, tuženiku, s obzirom da se lokalitet Krasica nalazi se na području Grada Bakra, što tuženik nije osporavao. Nekretnine u društvenom vlasništvu a bile su poljoprivredno zemljište i nalazile su se unutar granica građevinskog područja na dan 24. srpnja 1991. su po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je bio na snazi 1991. ("Narodne novine", broj 34/91) pripale u vlasništvu jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze a ne Republici Hrvatskoj.

11. Razlozi na temelju kojih je prvostupanjski sud otklonio prigovor promašene pasivne legitimacije su prihvatljivi. Tijekom prvostupanjskog postupka a ni u žalbi tuženik ne precizira zbog čega smatra da predmetna nekretnina nije pripala u njegovo vlasništvo, dakle ne tvrdi da predio [adresa] gdje se nalazi nekretnina nije u sastavu grada [adresa], a da je u sastavu grada [adresa] proizlazi iz članka 4. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 86/06).

12. Međutim, zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj bio pošteni posjednik nekretnine se ne može prihvatiti prema stanju raspravne građe.

13. Tuženik je u spis dostavio dopis kojim mu se tužitelj obratio prije pokretanja postupka, a radi se o dopisu iz 2016. (l.s. 87.) u kojem tužitelj navodi "zainteresiran sam za otkup čestice označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s ciljem okrupnjavanja svoje okućnice. Molim da me obavijestite o načinu na koji bi mogao kupiti navedenu česticu, ukoliko je to moguće". Iz tog dopisa jasno proizlazi da tužitelj želi kupiti nekretninu, a onaj tko je stekao pravo vlasništva na drugi način ne traži da se nekretnina otkupi već traži da mu se izda isprava podobna za uknjižbu prava vlasništva, i pri tom nije siguran pa navodi "ukoliko ju je moguće otkupiti". Prvostupanjski sud nije podrobnije analizirao sadržaj dopisa, a on ozbiljno dovodi u pitanje poštenje posjeda tužitelja, a vlasništvo nekretnine dosjelošću može steći samo pošteni posjednik.

14. Međutim, tužitelj je u tužbi ustvrdio da je pravo vlasništva stekao nasljeđivanjem i dosjelošću, a izostala je ocjena suda o osnovanosti zahtjeva po ovom drugom osnovu, po nasljeđivanju, pa presuda ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Tužiteljevi prednici su mogli steći pravo vlasništva dosjelošću, jer se za njih predmnijeva da su pošteni posjednici, a iz spisa ne proizlazi da bi bili nepošteni posjednici, a tužitelj je mogao nasljeđivanjem steći pravo vlasništva predmetnih nekretnina. U nastavku postupka sud će utvrditi relevantne činjenice na temelju kojih će moći ocijeniti je li netko od tužiteljevih prednika stekao pravo vlasništva dosjelošću, te je li tužitelj njegov (njihov) nasljednik.

15. Kako odluka o parničnim troškovima ovisi o konačnom ishodu spora to je i točku II izreke pobijane presude kojom je odlučeno o troškovima postupka valjalo ukinuti.

16. Radi iznesenog temeljem odredbi članaka 369. stavak 1. i 370. ZPP-a riješeno je kao u izreci.

Dubrovnik, 29. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Noemi Butorac