Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Poslovni broj: Pp-4079/2024-19
Osijek
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Marijanović, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Predraga Uzelca, uz sudjelovanje zapisničarke Silvije Šarac, u prekršajnom postupku protiv 1. okr. pravne osobe Ugo-knjigovodstvo j.d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi IĐ, koje brani branitelj Hrvoje Miličević, odvjetnik u Županji, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23.), članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) i članka 150. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13., 137/13., 98/19. i 33/23.), pokrenutom na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I- 116-01/24-02/191, urbroj: 443-02-01-11-24-2 od 27. studenog 2024., nakon završene glavne i javne rasprave održane 24. listopada 2025. u prisutnosti zamjenika branitelja okrivljenika Gorana Raca, odvjetnika u Osijeku, a u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika i punomoćnika ovlaštenog tužitelja, uz javnu objavu presude 29. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I.
Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
1. okr. pravna osoba: UGO-KNJIGOVODSTVO j.d.o.o., sjedište u [adresa], OIB: 41893510649, prekršajno nekažnjavana
i 2. okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi IĐ, sin I, rođen **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], 204. Vukovarske brigade 48 29, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno kažnjavan,
OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE
I/ da kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u poslodavcu pravnoj osobi u slučaju kada ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku nisu radnicima ŠĐ, ŽĐ, EĐ, GĐ, VĐ i ĐĐ izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu što su bili u obvezi prema odredbi članka 14. stavka 3. Zakona o radu jer isti zakon regulira samo radni odnos koji se zasniva ugovorom o radu, a Zakonom o obveznim odnosima utvrđena je mogućnost zaključivanja ugovora o djelu, kao građansko pravno obveznog ugovora stranaka te poslodavac može za obavljanje određenog posla s izvođačem – fizičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa tj. kad se ne radi o poslovima koje s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, a obveza sklapanja ugovora o radu postoji kad radnik radi nesamostalno, isključivo osobno, po uputama poslodavca, prema radnom vremenu koje odredi poslodavac i na mjestu koje odredi poslodavac te da bi stoga poslodavci bili u obvezi za poslove sakupljanja žira s navedenim radnicima sklopiti ugovore o radu prije početka njihova rada 1. listopada 2024., a ne ugovore o djelu jer su navedene poslove imenovani radnici obavljali sa sredstvima poslodavca, u ime i za račun poslodavca i po nalogu poslodavca te na području na koje su upućeni od strane poslodavca pa da je poslodavac bio dužan s navedenim radnicima sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku, odnosno budući da ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku bio dužan radnicima najkasnije 1. listopada 2024. prije početka njihova rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, a što nije učinio,
pa da bi time postupili suprotno odredbi članka 14. stavka 3. Zakona o radu te da bi time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. istoga zakona,
II/ da kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu podatke o početku osiguranja za osiguranike ŠĐ, CĐ, EĐ, GĐ, VĐ i ĐĐ dostavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prema odredbi članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 1. listopada 2024., budući da su radnici započeli s radom toga dana,
pa da bi time postupili suprotno odredbi članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju te da bi time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. istoga zakona,
III/ da kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu u propisanom roku za radnike ŠĐ, CĐ, EĐ, GĐ, VĐ i ĐĐ dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje prema odredbi članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe, dakle osiguranja, a u ovom slučaju početka njihova rada 1. listopada 2024., a što su bili dužni učiniti do 9. listopada 2024.,
pa da bi time postupili suprotno odredbi članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te da bi time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 150. stavka 1. točke 3. i stavka 2. istoga zakona,
IV/ Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka u odnosu na ove prekršaje padaju na teret proračunskih sredstava suda.
II.
I/ Na temelju članka 183. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
1. okr. pravna osoba: UGO-KNJIGOVODSTVO j.d.o.o., sjedište u [adresa],
[adresa], OIB: 41893510649, prekršajno nekažnjavana
i
2. okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi IĐ, sin I, rođen **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], 204. Vukovarske brigade 48 29, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno kažnjavan,
k r i v i s u
što su u Osijeku kao poslodavci nakon isteka propisanog roka propisanog odredbom članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju prijavili podatke – dostavili podatke o početku osiguranja za osiguranike Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno kao poslodavci nisu prijavili podatke o početku osiguranja za osiguranike radnike RĐ, BĐ, ČĐ i JĐ nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada s prvim danom početka rada 1. listopada 2024., već su to učinili nakon isteka propisanog roka 21. listopada 2024. i za osiguranika radnika IĐ u [adresa] kao poslodavci nisu nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prijavili podatke o početku osiguranja najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dakle najkasnije 1. listopada 2024. prije njegova početka rada s prvim danom početka rada 1. listopada 2024., već su to učinili nakon isteka propisanog roka 25. listopada 2024.,
čime su postupili suprotno odredbi članka 112. stavak 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju te time počinili prekršaj kažnjiv odredbom članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. istoga zakona,
II/ pa se okrivljenicima za navedeni prekršaj temeljem citiranog članka navedenog zakona, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
- 1. okr. pravnoj osobi
NOVČANA KAZNA u iznosu od 360,00 eura (tri stotine šezdeset eura)
- 2. okr. odgovornoj osobi u pravnoj osobi
NOVČANA KAZNA u iznosu od 130,00 eura (jedna stotina trideset eura)
III/ Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u gore propisanom roku.
IV/ Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i 3. i stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni naknaditi paušalni trošak postupka ovoga suda svaki ponaosob u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja izdao je 27. studenog 2024. prekršajni nalog protiv 1. okr. pravne osobe Ugo-knjigovodstvo j.d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe IĐ zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu, članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i članka 150. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Na navedeni prekršajni nalog su okrivljenici putem branitelja pravovremeno uložili prigovor te je isti stavljen izvan snage i proveden je redovan postupak pred sudom.
2. U svojoj pisanoj obrani dostavljenoj zamolbenom Općinskom sudu u Vukovaru (stranica 62 spisa) predstavnik 1. okr. pravne osobe, a ujedno i 2. okr. odgovorna osoba IĐ, je naveo da ne želi iznositi obranu u ovome postupku niti odgovarati na postavljena pitanja.
3. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao IĐP, pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 5. studenog 2024. (stranica 12 do 15 spisa), zapisnik III. od 20. studenog 2024. (stranica 26 do 35 spisa), zapisnik (stranica 61 spisa), izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju (stranica 17 do 25, 36 do 57 spisa) i u izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa na ime okrivljenika od 24. listopada 2025.
4. Ispitana na ročištu održanom 24. listopada 2025. svjedokinja ŠĐP je iskazala da je u konkretnom slučaju provela inspekcijski nadzor nad poslovanjem pravne osobe Ugo knjigovodstvo j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa] gdje je odgovorna osoba IĐ te je provedenim inspekcijskim nadzorom utvrdila, odnosno predočeni su joj ugovori o djelu za radnike ŠĐ, CĐ, EĐ, GĐ, VĐ i ĐĐ, iako su okrivljenici s navedenim radnicima prije početka rada bili dužni sklopiti ugovor o radu ili im u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku bili dužni izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, a što nisu učinili. Navela je da je obveza sklapanja ugovora o radu postojala iz razloga jer su radnici kod okrivljenika kao poslodavaca radili nesamostalno, odnosno obavljali su poslove sakupljanja žira po uputama poslodavca, prema radnom vremenu koje je određivao poslodavac i na mjestu koje je određivao poslodavac, kao i sa sredstvima poslodavca, po njegovom nalogu te u ime i za račun poslodavca pa su okrivljenici kao poslodavci bili dužni s istim radnicima sklopiti ugovor o radu. Također je iskazala da okrivljenici kao poslodavci nisu za navedene radnike dostavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja podatke o početku osiguranja u propisanom roku, najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka njihova rada, a s kojim radom su isti započeli 1. listopada 2024. Isto tako je iskazala da je nadzorom utvrdila da okrivljenici kao poslodavci nisu u propisanom roku za navedene radnike dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i to u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe, dakle najkasnije do 9. listopada 2024., budući da su radnici započeli s radom 1. listopada 2024. Također je navela da je nadzorom utvrdila da su okrivljenici naknadno za određene radnike navedene u zapisniku o inspekcijskom nadzoru dostavili podatke o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i to prema datumima kako je to navedeno u zapisniku.
5. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 5. studenog 2024. (stranica 12 do 15 spisa) razvidno je da je nadzor obavila viša inspektorica rada ŠĐP te je na zapisnik ispitala 2. okr. odgovornu osobu IĐ u prisutnosti izabranog branitelja. Isti je tada uredno upozoren sukladno odredbama Prekršajnog zakona izjavio da se navedeno društvo bavi uslugom skupljanja šumskih asortimenata te su s naručiteljem posla trgovačkim društvom Euro žir dani d.o.o. Rajevo Selo sklopili ugovor o poslovnoj suradnji za obavljanje poslova sakupljanja sjemenskog materijala (žira) hrasta lužnjaka i kitnjaka i oni su izvršitelj usluge. Poslove sakupljanja žira obavljaju njihovi radnici, odnosno radnici Ugo- knjigovodstva j.d.o.o., u registriranim šumskim sjemenskim objektima u sezoni jesen 2024. na području Vinkovaca, Osijeka, Našica, Siska i Karlovca. Naveo je da se radnici sakupljaju na lokacijama za koje je prethodno dogovoreno po saznanju da ima žireva u većoj količini i da se tamo može organizirati skupljanje te je također naveo da po njegovoj obavijesti radnici koje rasporedi na lokacije dolaze svojim vozilima ili u svojoj organizaciji na mjesto koje je za taj dan određeno za sakupljanje žireva, a te poslove radnici su obavljali svakodnevno i to od 1. listopada do 31. listopada 2024. i skupili su ukupno 133 343 kg prema ugovorima o radu i ugovorima o djelu, a koje su prema sklopljenom ugovoru predali trgovačkom društvu Euro žir dani d.o.o. Rajevo Selo i to na dogovorenoj lokaciji u Sisku i Vinkovcima. Isto tako je naveo da su radnicima osigurali jumbo vreće u koje se skladište skupljeni žirevi. Naveo je također da je on odgovorna osoba u trgovačkom društvu Ugo-knjigovodstvo j.d.o.o. i da je odgovoran za prijam radnika u radni odnos i sve dalje vezano uz to, a također je naveo da trgovačko društvo zapošljava tri radnika na temelju sklopljenih ugovora o radu i svi su prijavljeni tijelima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Naveo je također da su za radnike RĐ, ČĐ, JĐ, FĐ i BĐ prijave tijelu obveznog mirovinskog osiguranja izvršene 21. listopada 2024. s danom stjecanja statusa osiguranika 1. listopada 2024. iz razloga jer nisu donijeli dokumentaciju potrebnu za prijavu nadležnim tijelima. Isto tako je naveo da su s ŠĐ, CĐ, ĐĐ, EĐ, GĐ i VĐ **.**.2024. sklopljeni ugovori o djelu za uslugu skupljanja žirova s ugovorenom naknadom 5 eura po satu te je ugovoreno da će radovi završiti najkasnije 31. listopada 2024. Isto tako je naveo da su 25. listopada 2024. po sklopljenim ugovorima o radu na određeno vrijeme zaposleni radnici ĆĐ, UĐ, TĐ, LĐ i MĐ za obavljanje poslova skupljanja žireva te su isti radnici s istim danom prijavljeni tijelima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Također je naveo da za obavljanje poslova skupljanja žireva nisu angažirali radnike po sklopljenim ugovorima o sezonskom radu za obavljanje privremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, već poslove od početka obavljaju radnici s kojima je zasnovan radni odnos i s kojima je sklopljen ugovor o djelu, a također nisu angažirali studente.
6. Iz materijalne dokumentacije, odnosno otpremnica (stranica 17 do 25 spisa) razvidno je postojanje poslovne suradnje između 1. okr. pravne osobe i trgovačkog društva Euro žir dani d.o.o. Rajevo Selo, a za koje društvo je društvo Ugo- knjigovodstvo j.d.o.o. obavljalo poslove sakupljanja žireva.
7. Iz materijalne dokumentacije, odnosno ispisa iz službenih evidencija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (stranica 36 do 51 spisa) vidljivi su podaci iz službenih evidencija HZMO-a za osobe ŠĐ, CĐ, EĐ, GĐ, VĐ, JĐ, ČĐ, RĐ, BĐ i IĐ.
8. Iz materijalne dokumentacije, odnosno ugovora o djelu (stranica 52 do 57 spisa), razvidno je da je 1. okr. pravna osoba, kao naručitelj, zastupana po 2. okr. odgovornoj osobi IĐ **.**.2024. zaključila s osobama VĐ, CĐ, EĐ, ŠĐ, ĐĐ i GĐ, kao izvršiteljima, ugovore o djelu kojima se izvršitelji obvezuju za naručitelja obaviti poslove usluge sakupljanja žira i to po cijeni od 5 eura po satu te se obvezuju posao izvršiti najkasnije do 31. listopada 2024. Također je u članku 6. svakoga od tih ugovora ugovoreno da naručitelj ima pravo nadzirati obavljanje posla i davati upute ne narušavajući prirodu posla, a izvršitelj je dužan naručitelju to omogućiti. Ako se tijekom obavljanja djela utvrdi da se izvršitelj ne drži uvjeta ugovora te da će obavljeno djelo imati nedostatke, naručitelj može upozoriti izvršitelja i odrediti mu primjereni rok u kojem će uskladiti svoj rad prema svojim obvezama. Ako do isteka roka izvršitelj ne postupi po zahtjevu naručitelja, naručitelj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Iz navedenih ugovora također je razvidno da su svaki od njih ugovorne stranke u znak prihvaćanja vlastoručno potpisale.
9. Materijalnu dokumentaciju koja prileže spisu sud cijeni u cijelosti vjerodostojnom iz razloga jer su navedeni zapisnici sačinjeni od strane za to ovlaštenih tijela i u propisanom obliku, navedeni ispisi su ispisi iz službenih evidencija za to ovlaštenih tijela, dok su navedene otpremnice i ugovori sačinjeni u propisanom obliku i uredno potpisani i ovjereni od osoba koje su stranke istih pa sud nije našao razloga sumnjati u istinitost i vjerodostojnost spisu priležeće materijalne dokumentacije, a isto tako tijekom postupka nitko nije dovodio u pitanje vjerodostojnost materijalnih dokaza u spisu niti je na iste stavljao primjedbi.
10. Također, vjerodostojan je i iskaz svjedokinje ŠĐP jer ista u svome iskazu govori o onome što je utvrdila provedenim inspekcijskim nadzorom te nema nikakvog interesa neistinito iskazivati i lažno teretiti okrivljenike koje od ranije ne poznaje, međutim u konkretnom slučaju za prekršaj iz točke 1. optužnog prijedloga, a na koji se onda vezuju i prekršaji iz točaka 2. i 3. optužnog prijedloga riječ je o čistom pravnom pitanju o kojemu je svjedokinja kao viša inspektorica rada iznijela svoje shvaćanje, koje je u suprotnosti sa shvaćanjem ovoga suda.
U odnosu na glavu I. izreke presude
11. Iz ugovora o djelu (stranica 52 do 57 spisa) razvidno je da je 1. okr. pravna osoba kao naručitelj zastupana po 2. okr. odgovornoj osobi IĐ **.**.2024. zaključila s osobama VĐ, CĐ, EĐ, ŠĐ, ĐĐ i GĐ kao izvršiteljima ugovore o djelu kojima se izvršitelji obvezuju za naručitelja obaviti poslove usluge sakupljanja žira i to po cijeni od 5 eura po satu te se obvezuju posao izvršiti najkasnije do 31. listopada 2024.
12. Odredbom članka 10. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23., u daljnjem tekstu: ZoR) propisano je da se radni odnos zasniva ugovorom o radu. Karakteristike ugovora o radu su: dobrovoljnost, obveza osobnog obavljanja rada, podređenost uputama poslodavca, naplatnost, ali i to da radnik poslove obavlja u propisanom radnom vremenu ili radnom vremenu koje pisanom odlukom odredi poslodavac. Odredbom stavka 2. istoga članka propisano je da ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako ne dokaže suprotno. Dakle, radi se o oborivoj presumpciji. Ugovorom o radu formira se odnos između radnika i poslodavca u pravilu na neodređeno vrijeme, a ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme (članak 11. ZoR-a). Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena i može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine (članak 12. stavci 1. i 2. ZoR-a). Dakle, radnopravni odnosi počivaju na ugovoru o radu kao specifičnom ugovoru o uređenju međusobnih prava i obveza iz radnog odnosa između radnika i poslodavca.
13. S druge strane, ugovor o djelu reguliran je odredbama članaka 590. do 619. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZOO). U članku 590. ZOO-a propisano je da se ugovorom o djelu izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakvog fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu naknadu za to. Karakteristike ugovora o djelu sukladno odredbama ZOO-a su sljedeće: 1. izvođač radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela, 2. izvođač u pravilu ne obavlja poslove u radnom vremenu, nego prema svojoj organizaciji, 3. izvođač posao obavlja osobno, ali ga može povjeriti i trećim osobama, 4. za obavljeni posao izvođač prima naknadu, najčešće po obavljenom poslu, odnosno po predaji djela i 5. izvođač posao u pravilu obavlja u prostoru kojeg sam odredi. Objekt obveze izvođača je rezultat rada, a ne sam proces izrade, takav odnos je kratkotrajan i karakterizira ga samostalnost izvođača radova, izvođač radova je obvezan izvršiti djelo kako je ugovoreno u ugovorenom ili razumnom roku. Naručiteljeva dužnost je nakon pregleda djela isplatiti izvođaču ugovorenu ili na drugi način određenu naknadu. Isto tako, za rad po ugovoru o djelu nije bitno je li ta osoba u radnom odnosu, nezaposlena ili umirovljenik, već da obavlja poslove koji imaju obilježja ugovora o djelu.
14. Slijedom navedenoga, razvidne su sličnosti, ali i razlike između ugovora o radu i ugovora o djelu. U konkretnom slučaju, po stavu ovoga suda, predmetni ugovori predstavljaju ugovore o djelu, a sve zbog naravi i prirode posla koji su izvođači obavljali za naručitelja (skupljanje žireva), kao i vremena u kojem su iste obavljali (kratak period od 1. listopada do 31. listopada 2024.) te načina na koji su navedene poslove obavljali, kao i pravima i obvezama ugovornih strana. Isto tako je ovdje za navesti i odredbe članka 247. i 249. ZOO-a. U članku 247. ZOO-a propisano je da je ugovor sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. U članku 249. ZOO- a propisano je da se volja za sklapanje ugovora može izjaviti riječima, uobičajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojega se sa sigurnošću može zaključiti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave te da se volja za sklapanje ugovora može izjaviti i pomoću različitih komunikacijskih sredstava, a izjava volje mora biti učinjena slobodno i ozbiljno. Predmetni ugovori o djelu izraz su slobodne volje ugovornih strana te su isti od ugovornih strana u znak prihvaćanja vlastoručno potpisani i predstavljaju pravu i stvarnu volju ugovornih strana. U slučaju kada ugovorne strane izričito ugovaraju da se ne ugovara radni odnos u smislu članka 10. ZoR-a, već izvedba određenog djela za određenu ugovorenu naknadu, to ovaj sud ne može svojom odlukom intervenirati i odrediti drugačije ugovorne odredbe jer bi se na taj način ograničila sloboda jedne od ugovornih strana, odnosno istoj bi se nametnula obveza suprotno slobodnoj volji koja toj strani pripada i koja je izražena u odredbama sklopljenog ugovora. U konkretnom slučaju pomnom analizom navedenih ugovora o djelu jasno je vidljivo da volja ugovornih strana nije bila zaključenje ugovora o radu, već ugovora o djelu. Predmet ugovora o radu je podređenost (subordinacija), nesamostalni rad i upravo to razgraničenje samostalnog od nesamostalnog rada uzrokuje primjenu različitih zakonskih odredbi. Dok se na samostalni rad primjenjuju odredbe građanskog i trgovačkog prava, na nesamostalni se rad primjenjuju odredbe radnog prava, a samo izuzetno u slučaju pravnih praznina odredbe obveznog prava. Stoga rad za drugoga, a ne za sebe, razlikuje radnika, koji obavlja nesamostalni rad, od samozaposlene osobe, koja obavlja samostalni rad.
15. Dovodeći u vezu ove bitne razlike između ugovora o radu i ugovora o djelu te uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, odnosno narav i vrstu rada, prirodu posla, način izvršavanja posla, kratak period u kojem se posao izvršavao, prava i obveze ugovornih strana, ugovorenu naknadu za izvršeni posao, kao i pravu i stvarnu volju ugovornih strana, predmetni ugovori između okrivljenika i navedenih osoba (stranica 52 do 57 spisa) predstavljaju ugovore o djelu te između ugovornih strana nije ugovaran radni odnos u smislu članka 10. ZoR-a. Predmetni ugovori su sklapani između naručitelja i izvođača za obavljanje povremenih poslova i za ugovorenu naknadu te su se o svim bitnim elementima ugovorne strane usuglasile i o dogovorenome sastavile pisane isprave, tj. ugovore o djelu, odnosno suglasile su se o svim bitnim sastojcima ugovora u smislu odredbe članka 247. ZOO-a. Da bi se određeni ugovori za obavljanje posla (ili djela) mogli smatrati ugovorom o radu trebale bi se ispuniti pretpostavke iz članka 10. stavka 2. ZoR-a, dakle morala bi biti riječ o određenoj naravi i vrsti ugovorenog rada s ovlastima poslodavca u vezi takvog rada zbog kojeg se inače zasniva radni odnos, a o čemu u konkretnom slučaju nije riječ.
16. Isto tako, činjenica da su izvršitelji rada dolazili na mjesto koje je odredio naručitelj obavljati ugovoreni posao s njegovim sredstvima rada (jumbo vreće u koje su se skladištili skupljeni žirevi, a koje na zapisnik inspektorici spominje 2. okr.), činjenica da je naručitelj rada imao pravo nadzirati obavljanje posla i davati upute te u slučaju nepridržavanja uvjeta ugovora pravo raskinuti ugovor, kao i činjenica da su okrivljenici na istim poslovima s istim obvezama imali i radnike s kojima su sklopili ugovor o radu i koji su imali sva prava zajamčena ugovorom o radu, ne dokazuju nešto suprotno shvaćanju da se uistinu radi o ugovorima o djelu jer sve navedene okolnosti glede ovlasti ugovornih strana mogu biti i obilježja rada po ugovorima o djelu u raznim modalitetima njihova ispunjenja i nisu vezane samo za ugovore o radu.
17. Za naglasiti je da bi u prekršajnom postupku trebalo biti nedvojbeno i sa izvjesnom sigurnošću utvrđeno da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, a što u ovom slučaju svakako nije riječ.
18. Zbog svega naprijed navedenog, ovaj sud smatra da su između okrivljenika s jedne strane i osoba ŠĐ, CĐ, EĐ, GĐ, VĐ i ĐĐ s druge strane bili sklopljeni ugovori o djelu, a ne ugovori o radu te da okrivljenici nisu istima bili u obvezi izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Slijedom svega navedenog, sud je okrivljenike sukladno članku 182. točki 3. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe za prekršaj iz točke 1. optužnog prijedloga jer tijekom postupka nije dokazano da bi isti počinili terećeni prekršaj.
19. Budući da sud smatra da između okrivljenika i navedenih osoba nije bio sklopljen ugovor o radu, to okrivljenici nisu bili u obvezi prijaviti navedene osobe na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje te se prekršaji iz točaka 2. i 3. optužnog prijedloga vezuju za počinjenje prekršaja iz točke 1. optužnog prijedloga, a budući da su okrivljenici oslobođeni za prekršaj iz točke 1. optužnog prijedloga, to ih je sud sukladno članku 182. točki 3. Prekršajnog zakona oslobodio i za prekršaje iz točaka 2. i 3. optužnog prijedloga pa je stoga odlučeno kao u glavi I. izreke ove presude.
U odnosu na glavu II. izreke presude
20. Iz materijalne dokumentacije, odnosno ispisa iz službenih evidencija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (stranica 47 do 51 spisa) sud je utvrdio da okrivljenici kao poslodavci nisu prijavili podatke o početku osiguranja za osiguranike radnike RĐ, BĐ, ČĐ i JĐ nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 1. listopada 2024., već su to učinili nakon isteka propisanog roka, odnosno 21. listopada 2024., a isto tako nisu prijavili podatke o početku osiguranja za osiguranika radnika IĐ nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 1. listopada 2024., već su to učinili nakon isteka propisanog roka, odnosno 25. listopada 2024. Isto to potvrdila je i svjedokinja ŠĐP u svome iskazu. Činjenice koje je inspektorici na zapisnik naveo 2. okr. IĐ da je do kašnjenja s prijavom došlo iz razloga jer radnici nisu donijeli dokumentaciju potrebnu za prijavu nadležnim tijelima nisu činjenice takvog značaja koje bi isključivale ili umanjivale prekršajnopravnu odgovornost okrivljenika jer su u njihovim radnjama u cijelosti ostvarena sva bitna obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret u točki 4. optužnog prijedloga. Okrivljenici su u odnosu na navedene radnike nepobitno imali status poslodavca te su iste te su iste radnike kao osiguranike bili dužni u zakonom propisanom roku prijaviti na mirovinsko osiguranje. Slijedom navedenog, sud je nedvojbeno i sa izvjesnom sigurnošću utvrdio da su okrivljenici počinili navedeni prekršaj u vrijeme, na mjestu i na način kako je to opisano u glavi II. izreke presude pa je stoga odlučeno kao u izreci.
21. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima za počinjeni prekršaj iz glave II. izreke presude sud je cijenio sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona. Otegotnih okolnosti na strani 1. okr. sud nije našao, dok je od olakotnih okolnosti cijenio njezinu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, kako to proizlazi iz izvatka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na stranici 100 do 101 spisa pa je sud uvažavajući težinu počinjenog prekršaja i stupanj prekršajne odgovornosti 1. okr. pravne osobe istoj uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona ublažio propisanu novčanu kaznu, odnosno istu je izrekao ispod propisanog posebnog minimuma za navedenu vrstu prekršaja, smatrajući da će se tako ublaženom novčanom kaznom prema 1. okr. ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije, a bit će ostvarena i pravednost kažnjavanja. Slijedom navedenog, a poštujući pravila za ublažavanje kazne propisana člankom 37. stavkom 3. točkom 1. i 2. u vezi s člankom 33. Prekršajnog zakona, sud je 1 okr. pravnoj osobi za navedeni prekršaj izrekao novčanu kaznu u iznosu od 360,00 eura. Izrečenom novčanom kaznom će se, po mišljenju ovoga suda, postići svrha kažnjavanja i djelovat će se na 1. okr. da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje, a također sud smatra da je izrečena novčana kazna razmjerna težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljene te da će izricanjem ovakve kazne biti ostvarena pravednost kažnjavanja. Na strani 2. okr. odgovorne osobe IĐ sud nije našao otegotnih okolnosti, dok je od olakotnih okolnosti sud cijenio njegovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost za prekršaje iz područja gospodarstva, kako to proizlazi iz izvatka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na stranici 102 do 103 spisa pa je sud uvažavajući težinu počinjenog prekršaja i stupanj prekršajne odgovornosti 2. okrivljene odgovoren osobe IĐ istome izrekao novčanu kaznu u propisanom posebnom minimumu za navedeni prekršaj, odnosno u iznosu od 130,00 eura. Izrečenom novčanom kaznom će se, po mišljenju ovoga suda, postići svrha kažnjavanja i djelovat će se na 2. okr. da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje, a također sud smatra da je izrečena novčana kazna razmjerna težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika te da će izricanjem ovakve kazne biti ostvarena pravednost kažnjavanja.
22. Sud je 1. okr. pravnu osobu Ugo-knjigovodstvo j.d.o.o. i 2. okr. odgovornu osobu u pravnoj osobi IĐ za prekršaj iz glave II. izreke obvezao na plaćanje paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka ovoga suda, koji iznos je primjeren složenosti i duljini trajanja postupka, dok u odnosu na prekršaje iz glave I. izreke presude troškovi prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda, budući da su okrivljenici oslobođeni od optužbe za navedene prekršaje.
Osijek, 29. listopada 2025.
Zapisničar
S U D A C
Silvija Šarac
Snježana Marijanović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.
DOSTAVITI:
1. 1. okr. i 2. okr.,
2. Branitelju,
3. Ovlaštenom tužitelju,
4. Arhivi.
