REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-161/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dario Partl, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Matiji Bartolu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 2. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Matije Bartola, odvjetnika, i punomoćnika tuženika ZL, zamjenice OGDO-a u Zagrebu, 29. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj, Republici Hrvatskoj, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 52634238587, isplatiti tužiteljici ŽL iz [adresa], IV. Požarinje, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1089,30 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 950,00 eura od 21. studenog 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, a od 30.prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a na iznos od 139,30 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice ŽL iz [adresa], IV. Požarinje, OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu za iznos od 310,70 eura, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te u dijelu koji se odnosi na tijek zakonske zatezne kamate, koja na iznos od 950,00 eura teče od 22. rujna 2023. do 20. studenog 2023. te na iznos od 139,30 eura od 22. rujna 2023. do 28. listopada 2025.

III. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 52634238587, da tužiteljici ŽL iz [adresa], IV. Požarinje, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.431,00 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. listopada 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je 21.09.2023. kao radnik kod poslodavca Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova RH, zadobila ozljedu na radu na način da se poskliznula i pala na stubama dok je čistila radni prostor.

2. Navedena ozljeda priznata je kao ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje rješenjem od 03.11.2023.

3. Za ozljedu na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i za nju poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

4. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila kontuziju prsnog koša i kontuziju kuka te je trpjela jake bolove i strah, a pored poduzetog liječenja kao posljedica ozljeđivanja smanjena joj je životna aktivnost. Tužiteljici je bila potrebna također tuđa pomoć i njega druge osobe.

5. Tužiteljica je u štetnom događaju pretrpjela imovinsku štetu te neimovinsku štetu, odnosno došlo je do povrede prava osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje.

6. Tužiteljica smatra da joj pripada naknada neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu te tužbenim zahtjevom potražuje iznos od 1.400,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 22.09.2023. do isplate.

7. Tužiteljica navodi da je 21.11.2023. uputila nadležnom Državnom odvjetništvu prijedlog za mirno rješenje spora, u skladu s čl. 186a Zakona o parničnom postupku, koji je zaprimljen 22.11.2023., a nadležno Državno odvjetništvo je dopisom od 19.01.2024. odbilo prijedlog tužiteljice.

8. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tužena navodi da nije sporno da se tužiteljica 21.09.2023. tijekom radnog vremena u Ministarstvu unutarnjih poslova, Vukovarska 33, prilikom čišćenja stuba, poskliznula i pala te je tom prilikom zadobila tjelesne ozljede. Iz prijave o ozljedi na radu od 10.10.2023. razvidno je da je tužiteljici priznata ozljeda na radu. Nadalje, iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da su prilikom štetnog događaj korištena osobna zaštitna sredstva te nije izvršen očevid od strane policije, niti je postupao inspektor zaštite na radu.

9. Tužena smatra da j tužiteljica vlastitom krivnjom prouzročila nastanka štetnog događaja jer se ozlijedila prilikom svakodnevnog obavljanja poslova radnog mjesta, stube nisu bile skliske, a tužiteljici je osigurana adekvatna obuća i odjeća.

10. Osporava se visina tužbenog zahtjeva.

11. Tužena predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

12. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: zahtjev za mirno rješenje spora i očitovanje nadležnog Državnog odvjetništva (str. 5-6 spisa), prijavu o ozljedi na radu (str. 12-14 spisa), izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (str. 16-17 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 18-22 spisa), zdravstveni karton pacijenta (str. 54-200 spisa), kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu, te je proveo dokaze saslušanjem svjedoka ŠL (str. 42-43 spisa), tužiteljice (str. 43 spisa), medicinskim vještačenjem po vještaku kirurgu dr. Predragu Paviću (str. 52-53 spisa), te saslušanjem vještaka dr. Pavića (str. 209-210 spisa).

13. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

14. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

15. Utvrđeno je uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora od 21. 11.. 2023. i očitovanje Općinskog građanskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 18. 1. 2024. da se prije pokretanja ovog parničnog postupka tužiteljica obratila Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu 21.11.2023. sa zahtjevom za mirno rješenje spora, vezano za potraživanje naknade štete, a zbog štetnog događaja koji je predmet ovog parničnog postupka. Nadalje je utvrđeno da je nadležno državno odvjetništvo očitovanjem od 19.01.2024. odbilo zahtjev za mirno rješenje spora uz obrazloženje da je do štetnog događaj došlo zbog isključive krivnje tužiteljice.

16. Iz naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica prije pokretanja ovog parničnog postupka postupila u skladu s obvezom propisanom u čl. 186a ZPP- a.

17. Među strankama nije sporno da je tužiteljica na radnom mjestu 21.09.2023. zadobila ozljedu na radu prilikom izvršenja radnog zadatka (čišćenja stuba) te da je o štetnom događaju sastavljena prijava o ozljedi na radu od 10.10.2023. iz koje je razvidno da joj je priznata ozljeda na radu.

18. Među strankama je sporna odgovornost za štetni događaj, obzirom tužena smatra da je tužiteljica vlastitom krivnjom prouzročila nastanak štetnog događaja te je sporna visina naknade štete koju potražuje tužiteljice.

19. Odredbom čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu propisano je da za ozljedu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i za nju poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

20. Poslodavac se može osloboditi odgovornosti za štetu koja je nastala u štetnom događaju, između ostalog, ukoliko dokaže da je radnik odgovoran za nastanak štetnog događaja, a tužena je, kako je navedeno, navela u odgovoru na tužbu da je štetni događaj nastao isključivom krivnjom tužiteljice.

21. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu utvrđeno je da se štetni događaj dogodio 21.09.2023. na lokaciji Vukovarska 33, kuhinja, te se u istoj navodi da je tužiteljica ozlijeđena za vrijeme rada te se štetni događaj dogodio na stubama između kuhinjskog prostora i prostora skladišta i garderobe tijekom radnog procesa čišćenja podova, po završetku rada kuhinje. Kao aktivnost u vrijeme ozljede navodi se brisanje stuba pomoću „partviša“, krpe i kante s vodom, a u rubrici poremećaj u radnom procesu navodi se kretanje po mokrim stubama u svrhu održavanja istih.

22. Iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da je tužiteljica izjavila da se čisteći radni prostor kuhinje u kojem se nalaze i stepenice, poskliznula i prilikom pada udarila desnom natkoljenicom i rebrima u rub stube.

23. Kao očevidac štetnog događaja navodi se ŠL.

24. Sud je saslušao ŠL kao svjedoka te je ista iskazala da radi kod tužene kao kuharica i vidjela je kako se tužiteljica ozlijedila, odnosno vidjela ju je kako pada, a pala je na stubama. Radi se o stubama koje iz prizemlja vode u kuhinju. Tužiteljica je bila licem okrenuta prema stubama, a pokraj nje je stajala kanta. Stube su bile mokre zbog pranja. Tužiteljica je na sebi imala cipele koje je dobila od poslodavca i koje imaju zaštitu od proklizavanja. Sve se odigralo pred kraj radnog vremena, a svjedok je bila udaljena možda 5 metara od tužiteljice. Stube na kojima je tužiteljica pala su od brušenog kulira, nisu u najboljem stanju i skliske su same po sebi te nemaju nikakvu posebnu protukliznu zaštitu. Kada je iskazala da su stube mokre, mislila je na to da su vlažne i skliske. Osim kante, uz tužiteljicu je bio i džoger, štap koji ima gumu s kojim se povlači voda. Stube se brišu i peru svakodnevno i po nekoliko puta, a čišćenje istih je u opisu radnog mjesta tužiteljice, i prije štetnog događaja više puta ih je čistila.

25. Tužiteljica je iskazala da je zaposlena kao pomoćni radnik u kuhinji i u poslove njenog radnog mjesta spada i čišćenje kuhinje i prostora koji uključuje i stube. Na kraju radnog vremena s čišćenjem je došla do podesta, imala je džoger i kantu s vodom, oprala je podest i prvu stubu, no kad je s druge stube htjela zakoračiti unatrag te uzela kantu vode u ruke, a džoger odložila, dogodilo se da se poskliznula. Poskliznula se na stubi koja još nije bila oprana ni mokra i pala potrbuške. Po njoj se prolila kanta vode koju je držala u ruci, a džoger nije pao. Na sebi je imala obuću i odjeću koju joj je osigurao poslodavac. Čistila je stube kritične zgode na uobičajeni način i svi su čistači postupali kao i ona. Stube nemaju protukliznu zaštitu, napravljene su od brušenog kulira i dosta su istrošene, odnosno izlizane hodanjem po njima.

26. Iz prijave o ozljedi na radu, iz iskaza svjedoka ŠL i tužiteljice, ne proizlazi da bi u konkretnom slučaju tužiteljica nekom svojom radnjom ili propustom prouzročila svoj pad, odnosno nastanak štetnog događaja. Tužiteljica je iskazala da je radnju pranja stuba obavljala na uobičajeni način, no ukazala je na činjenicu da se poskliznula na stubi koju još nije oprala, te navela da se njeno poskliznuće i pad dogodio kada je s druge stube htjela zakoraknuti unatrag, a dotad je oprala podest i prvu stubu te se poskliznula na toj stubi koja još nije bila oprana i nije bila mokra. Nadalje, i tužiteljica i svjedok ŠL navele su da su stube na kojima se tužiteljica poskliznula napravljene od brušenog kulira koji je, kako je navela svjedok ŠL, sklizak sam po sebi. Svjedok ŠL je iskazala da stube nisu u najboljem stanju, a tužiteljica je iskazala da su iste dosta istrošene, odnosno izlizane hodanjem. I svjedok i tužiteljica su iskazale da stube nemaju nikakvu posebnu protukliznu zaštitu.

27. Uzevši u obzir navedeno, odnosno iz iskaza tužiteljice utvrđenu činjenicu da se poskliznula na stubi koju još nije oprala i koja još zbog toga nije bila mokra te činjenicu utvrđenu iz iskaza tužiteljice i svjedoka ŠL da su stube istrošene i izlizane hodanjem, bez posebne protuklizne zaštite te od brušenog kulira, materijala koji je sklizak sam po sebi, proizlazi da uzrok nastanka štetnog događaja, odnosno pada tužiteljice je u takvom stanju stuba, a ne u nekoj radnji ili propustu tužiteljice, odnosno da nije posljedica nepažnje tužiteljice. Među strankama nesporna činjenica da je tužiteljica i prije predmetnog štetnog događaja čistila stube, odnosno da je do njenog ozljeđivanja došlo prilikom obavljanja poslova radnog mjesta koje tužiteljica svakodnevno obavlja, sama po sebi ne upućuje da bi poskliznuće tužiteljice i pad bio posljedica njene nepažnje, već iz iskaza svjedoka i tužiteljice proizlazi da je poskliznuće i pad tužiteljice na stubama posljedica stanja stuba, a koje su i svjedok i tužiteljica na jednak način opisale.

28. Napominje se da je iz iskaza tužiteljice i svjedoka ŠL utvrđeno da je tužiteljica u vrijeme nastanka štetnog događaja na sebi imala svu potrebnu zaštitnu obuću i odjeću koju joj je osigurao poslodavac, a koja uključuje i cipele koje su trebale štititi od klizanja.

29. Slijedom navedenog, nije utvrđeno da bi tužiteljica bila odgovorna za nastanak štetnog događaja, odnosno za svoj pad, ili da bi doprinijela nastanku istog.

30. Poradi utvrđivanja visine štete koju je tužiteljica pretrpjela u predmetnom štetnom događaju provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku kirurgu, dr. Predragu Paviću, koji je u nalazu i mišljenju od 02.06.2025. utvrdio da je u štetnom događaju 21. 09. 2023. tužiteljica zadobila natučenje desnoga prsišta i natkoljenice. Obavljen je inicijalni pregled i obrada po kirurgu, te fizijatrijski pregled. Po završetku liječenja, kod tužiteljice su zaostale subjektivne smetnje i uredan klinički status desnoga prsišta i desne natkoljenice. Tužiteljica je na klinički pregled donijela presliku zdravstvenoga kartona, koji datira od 22. 01. 2013. do 14. 03. 2025. godine. Detaljnim uvidom u zdravstveni karton, nisu nađeni pisani tragovi ozljeda ili drugog patološkog stanja prsnoga koša i desne natkoljenice u periodu prije ili nakon štetnoga događaja.

31. Bol jačega intenziteta trajala je 1 dan, srednje jakoga intenziteta trajala je 3 dana, slabijega intenziteta 2 tjedna.

32. Tzv. primarni strah (u trenutku ozljeđivanja i neposredne životne opasnosti) bio je kratkotrajan i intenzivan. Sekundarni strah (radi zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica) jačega intenziteta trajao je 1 dan, srednje jakoga intenziteta 3 dana, slabijega intenziteta 7 dana.

33. Kod tužiteljice nije došlo do smanjenja životne aktivnosti, zbog kojih bi trpjela duševne boli i morala ulagati pojačane napore u svakodnevnome životu.

34. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potrebna 2 sata dnevno tijekom prva 2 tjedna nakon ozljeđivanja, potom 1 sat dnevno narednih tjedan dana. Naruženosti nema.

35. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovore je imala tužiteljica, stoga je sud saslušao vještaka na ročištu 02.10.2025. Vještak je iskazao da je pri ocjeni trajanja i intenziteta bolova i straha te potrebe za tuđom njegom i pomoći uzeo u obzir proučenu kronologiju liječenja tužiteljice, vrstu ozljeda, a i dugogodišnje svoje iskustvo kao kliničara i sudsko-medicinskog vještaka. Napomenuo je kako se težina i intenzitet ocijenjene boli i straha uzima kumulativno, odnosno kumulativno se zbraja strah i bol, a ne vodeći pritom isključivo računa o duljini liječenja kao kriteriju. Pored toga, ocjena potrebe za tuđom pomoći također je adekvatno ocijenjena jer se radi o takvoj vrsti ozljede koja ne zahtijeva tuđu pomoć dulju od cca 3 tjedna. Liječenje tužiteljice je završeno 4. listopada 2023. na temelju dostupne medicinske dokumentacije. Predmetnom spisu ne prileži dokumentacija iz koje bi bilo vidljivo da je tužiteljica išla na fizikalne terapije.

36. Nakon očitovanja vještaka za istog nije bilo daljnjih pitanja.

37. Sud prihvaća u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka dr. Pavića kao stručan i objektivan. Vještak je nalaz i mišljenja sačinio u skladu sa zadatkom suda, na temelju spisu priležeće medicinske dokumentacije te je iscrpno i stručno odgovorio na primjedbe koje je tužiteljica imala na pisani nalaz i mišljenje, a koje je izložila u podnesku od 27.06.2025. Tužiteljica nije uspjela dovesti u sumnju stručnost i objektivnost nalaza i mišljenja te u vezi navedenog nije stavljala daljnje dokazne prijedloge, pa ni prijedlog za novim medicinskim vještačenjem.

38. Imajući u vidu gore navedeno, sud je utvrdio pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti, i to temeljem članka 1100., stavak 1. i 2. ZOO-a, cijeneći težinu povrede i okolnosti slučaja, kao i pravičnu novčanu naknadu za imovinsku štetu temeljem članka. 1095., stavak 1. ZOO-a, a sve u svezi s člankom 223. ZPP-a.

39. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke bolove, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova i lokalitet povrede (prsište i natkoljenica), kao i njezin karakter, sud smatra da za ovaj vid štete tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu 450,00 eura, cijeneći to primjerenim iznosom.

40. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje straha, sud smatra da za ovaj vid štete tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu od 400,00 eura, cijeneći to primjerenim iznosom

41. Glede naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu napominje se da iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna ukupno 35 sati, pri čemu tužiteljica navodi da potražuje 3,98 eura za sat pomoć i njege. Sud smatra da iznos od 3,98 eura predstavlja primjeren iznos za jedan sat pomoći i njege, a to pomnoženo sa 35 sati iznosi 139,30 eura.

42. Slijedom navedenog, na ime pravične novčane naknade neimovinske i imovinske štete tužiteljica osnovano potražuje iznos od 1089,30 eur, a tužbeni zahtjev je neosnovan za iznos od 310,70 eura.

43. Odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući je tužiteljica završila s liječenjem, kako proizlazi iz očitovanja vještaka na ročištu 02.10.2025., 04.10.2023., a odštetni zahtjev je podnesen 21.11.2023. to ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na neimovinsku štetu od podnošenja odštetnog zahtjeva 21.11.2023. do isplate, a ne od 22.09.2023., odnosno od nastanka štetnog događaja, stoga je tužiteljicu valjalo odbiti s dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na tijek zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu od 22.09.2023. do 20.11.2023.

44. Vezano za naknadu štete za tuđu pomoć i njegu valja navesti da se radi o šteti koja je utvrđena tek u ovom parničnom postupku po provedenom medicinskom vještačenju, stoga tužiteljica ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na imovinsku štetu od presuđenja, 29.10.2025. do isplate te ju je valjalo odbiti s dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na tijek zakonske zatezne kamate na imovinsku štetu od 22.09.2023. do 28.10.2025.

45. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO-a do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15), a od 1.1.2023. do isplate na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22).

46. Vezano za parnični trošak, tužiteljici, zastupanoj po punomoćniku odvjetniku, isti je priznat na temelju odredbe čl. 154. i 155 st. 1. ZPP-a, a u svezi s čl. 164. st. 1. istog Zakona, prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora (1.400,00 eura), sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljica je uspjela 100% u pogledu dokazivanja osnovanosti svog potraživanja, a u pogledu visine uspjela je u omjeru od 78%, što u zbroju iznosi 178%, a što podijeljeno s dva iznosi 89%. Tužiteljica je uspjela s tužbenim zahtjevom s 89% a tuženik je uspio sa 11%. Kada se omjer uspjeha tužiteljice ode 89% umanji s omjerom uspjeha tužene od 11% dobije se 78%. Tužiteljici je priznato: za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova OT (tbr. 32), za sastav tužbe 100 bodova OT (tbr. 7/1), podnesak od 15.07.2024. kojim se očitovala na odgovor na tužbu, 100 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 11.11.2024. 100 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 04.03.2025. 100 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak kojim je dostalvjen zdravstveni karton tužiteljice 25 bodova OT (tbr. 8/4), podnesak 27.06.2025. kojim se očitovala na nalaz i mišljenje vještaka 100 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 02.10.2025. 100 bodova OT (tbr. 9/1), što ukupno iznosi 725 bodova OT, što obračunato s paušalom od 2,00 eura za jedan bod iznosi 1.450,00 eur, što sukladno omjeru od 78% iznosi 1.131,00 eura.

47. Na navedeni iznos od 1.131,00 eura tužiteljici valja u parnični trošak priznati i iznos plaćenog predujma za medicinsko vještačenje od 250,00 eura te trošak za pristup vještaka na ročište 02.10.2025. od 50,00 eura, budući je provedba ovih dokaza bila neophodna za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak koji je priznat tužiteljici u ovoj pravnoj stvari iznosi 1.431,00 eura.

48. Tužiteljici je na dosuđeni parnični trošak priznata i kamata temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a koja teče od presuđenja do isplate temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 93/14 i 73/17) po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (" Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18).

49. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 29. listopada 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženoj po OGDO u Zagrebu