Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Pr-161/2023-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivici Čuturiću odvjetniku iz Zagreba, Trg Marka Marulića 13, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB: 261,87994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, zastupanog po punomoćnicima po zaposlenju, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 06.10.2025. godine, u prisutnosti pun. tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 29. listopada 2025. godine,

presudio je

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862 platiti tužitelju RP, [adresa], platiti iznos od 15.960,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 01.11.2022.god. pa do isplate, kao i nadoknaditi tužitelju i trošak parničnog postupka, također sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.",

kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 27.01.2023. navodi da je stradao na radnom mjestu dana 24.04.2021. u gorskoj jedinici Kalnik kao zaposlenik društva Hrvatske šume d.o.o. . Do nezgode je došlo za vrijeme redovnog rada, pri obavljanju sječe i izrade drveta motornom pilom. Prilikom vraćanja prema panju obojenog stabla javora po odstupnici, došlo je do izvaljivanja sušća klena koji se odlomio u četiri djela uslijed čega je tužitelj zadobio udarac dijelom sušća klena. Poslodavac tužitelja Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Branimira 1 je u vrijeme štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti za svoje djelatnike. Odgovornost tuženika za naknadu štete proizlazi iz čl. 7. st. 3. Zakona o radu/14, čl. 111. st. 1. Zakona o radu/14 i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu/14. Tužitelj je u nezgodi zadobio ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji. Tužitelj temeljem čl. 1095., te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima potražuje naknadu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć u iznosu od 5.972,53 €. Tužitelj se u mirnom postupku dana 31.10.2022., odštetnim zahtjevom obratio tuženiku, koji do dana podizanja tužbe tužitelju nije izvršio bilo kakvu nespornu isplatu. Tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će obvezati tuženika da tužitelju isplati na ime naknade neimovinske i imovinske štete iz štetnog događaja od 24.04.2021. ukupno 5.972,53 € sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku tj. od 01.11.2022. do isplate, te da obveže tuženika da tužitelju naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Nakon provedenog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dr. ĐPJ, tužitelj je podneskom od 27.08.2025. (str. 154-157 spisa) postavio konačan tužbeni zahtjev na način da na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć potražuje ukupno 15.960,00 € sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 01.11.2022. do isplate. Zahtjev za naknadom parničnog troška je ostao neizmijenjen.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao činjenicu da su Hrvatske šume u vrijeme štetnog događaja imale ugovoreno osiguranje od odgovornosti iz djelatnosti po polici br. [broj police]. Ističe se prigovor isključive odgovornosti tužitelja nastanku štetnog događaja jer se isti ozlijedio uslijed vlastite nepažnje te je u konkretnom slučaju šteta nastala radnjom koju osiguranik nije mogao otkloniti niti izbjeći, a temeljem priložene dokumentacije u spisu ne proizlazi niti propust osiguranika iz obavljanja djelatnosti. Iz priloženog Rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje klasa UP/I-502- 03/21-02/301 od 13.07.2021. godine proizlazi da je tužitelj poslove obavljao u suprotnosti s odredbom čl. 68 Zakona o zaštiti na radu kao i u suprotnosti sa odredbom čl. 20 Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu budući je do štete došlo uslijed skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnom mjestu. Uslijed navedenog, budući da je do nastanka štete došlo zbog nesavjesnog ponašanja tužitelja na radnom mjestu ( radnik nije radio na siguran način po uputama poslodavca) tužitelju nije niti priznata ozljeda na radu. Tuženik osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik prvenstveno predlaže pribavu spisa Inspektorata rada odnosno završni Zapisnik o inspekcijskom nadzoru klasa 116-02/21-45/43 od 16.06.2021. godine te provođenje vještačenja po vještaku zaštite na radu radi utvrđenja uzroka ozljeđivanja tužitelja, a radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i pravilne primjene materijalnog prava. Naime, prema čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. S krajnjom nepažnjom ili grubom nemarnošću postupa onaj radnik koji u svom radu ne upotrijebi ni onu pažnju koju bi upotrijebio prosječni čovjek (radnik). Iz dokumentacije priložene uz tužbu proizlazi kako je tužitelj prilikom obavljanja rada postupao protivno pravilima zaštite na radu, odnosno kako je šteta nastala isključivo njegovom krajnjom nepažnjom. Prosječan radnik sjekač, u istom položaju i sa istom razinom znanja i iskustva kao tužitelj postupio bi u skladu s pravilima struke te do navedene štete ne bi došlo. Nesporna je činjenica da je tužitelj prošao osposobljavanje za rad na siguran način te da je isti bio upoznat s pravilnom tehnikom rada. Propust tužitelja da primjeni dužnu pažnju, odnosno njegovo postupanje na rizičan i nepravilan način uzrokovalo je nastanak štetnog događaja, unatoč provedenoj zaštiti na radu od strane poslodavca, a što u skladu s navedenim predstavlja ostvarenje razloga isključenja odgovornosti osiguranika tuženika kao poslodavca u cijelosti. Osiguranik tuženik kao poslodavac ne može utjecati na samostalnu odluku radnika da postupa protivno pravilima rada, a čija je isključiva svrha sprječavanje nastanak ozljeda na radu, odnosno da omoguće sigurno obaranje stabala. Navedeno pravno shvaćanje zauzeo je i VSRH u svojim odlukama. Presuda VSRH Broj: Revr 88/2017-2 od 26.11.2019. u kojoj taj sud navodi: „Nižestupanjski sudovi su u konkretnom slučaju utvrdili da je do štete došlo isključivo zbog radnje samog tužitelja, koji nije poštivao propisan način rada, koji je imao osigurana sva zaštitna sredstva, te da je tuženik kao poslodavac proveo sve mjere zaštite na radu. Upravo je tužitelj odgovoran zbog toga što nije poduzeo mjere zaštite u pogledu korištenja pomične zaštitne ograda koja sprječava pad u dubinu i silazak s platforme/rampe, kao ni mogućnost prolaza preko bočnih stepenica, te da nije postojala nikakva potreba silaska s platforme kamiona na način kako je to učinio tužitelj u konkretnoj situaciji.“ Tuženik osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Slijedom svega navedenog tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

4. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb, Područna služba Varaždin, broj klasa: UP/I-502- 03/21-02/301 od 13.07.2021. (str. 5-7 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužitelja (str. 8-35, 57-58, 106, 124 spisa), proveden je dokaz saslušanjem tužitelja RP (str. 61-64 spisa), izvršen je uvid u Zapisnik Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zaštite na radu broj klasa: 116-02/21-45/43 od 16.06.2021. (str. 73-85 spisa), proveden je dokaz vještačenjem po vještaku za zaštitu na radu Ekspert d.o.o. (str. 95-100 spisa), proveden je dokaz usmenim očitovanjem vještaka za zaštitu na radu dipl. ing. Ivice Juričkog na ročištu održanom 04.06.2025. (str. 138-140 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku kirurgu dr. sc. Jakši Filipoviću – Čuguri (str. 148-149 spisa).

5. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

6. U čl. 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. U čl. 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete zbog povrede prava osobnosti za tjelesno i duševno zdravlje, te tuđu pomoć kao posljedicu ozljeđivanja na radu dana 24.04.2021..

9. Među strankama je sporna pravna osnovanost tužbe odnosno odgovornost.

10. Među strankama je sporna visina tužbenog zahtjeva.

11. Tuženik ne spori da su Hrvatske šume d.o.o., čiji je zaposlenik u trenutku štetnog događaja bio RP imale sa tuženikom ugovoreno osiguranje od odgovornosti iz djelatnosti po polici broj [broj police].

12. Tuženik ističe prigovor isključive odgovornosti tužitelja nastanku štetnog događaja, navodeći da se tužitelj u štetnom događaju ozlijedio zbog vlastite nepažnje, te da je šteta nastala radnjom koju osiguranik nije mogao otkloniti niti izbjeći. Tuženik tvrdi da nisu utvrđeni propusti na strani osiguranika tuženika, iz obavljanja djelatnosti.

13. U čl. 111. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) navodi se da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom.

14. U čl. 25. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), kojim se regulira odgovornost poslodavca za štetu na radu i u vezi s radom, propisano je da se smatra da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

15. Zadobivene ozljede tužitelja u štetnom događaju od 24.04.2021. nisu priznate ozljedom/ozljedama na radu. Rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb, Područna služba Varaždin, broj klasa: UP/I-502-03/21-02/301 od 13.07.2021. ovdje tužitelju ĐP nije priznata ozljeda pretrpljena dana 24.04.2021. pod dijagnozom i šifrom prema MKB-10 klasifikaciji: S32.7 i S22.4 kao ozljeda na radu. U obrazloženju navedenog rješenja navodi se da prema čl. 67. Zakona o zdravstvenom osiguranju ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnom mjestu, a do ozljede je došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog odnosno neodgovornog ponašanja tužitelja na radnom mjestu. U uputi o pravnom lijeku navedeno je da se žalba može podnijeti Direkciji HZMO. Navedeno rješenje dostavljeno je ovdje tužitelju RP i poslodavcu tužitelja, a osiguraniku tuženika tvrtki Hrvatske šume d.o.o.. Tužitelj nije dostavio dokaz da se na navedeno rješenje žalio, niti tvrdi tijekom postupka da je navedeno rješenje osporio.

16. Ozljede koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju od 24.04.2021. nisu tužitelju priznate kao ozljeda na radu s obzirom da je HZZO, prije donošenja tog rješenja utvrdio slijedeće činjenično stanje: iz priložene Prijave o ozljedi na radu proizlazi da je RP dana 24.04.2021. obavljao poslove sječe i izrade drveta motornom pilom. Prilikom vraćanja prema panju oborenog stabla javora po odstupnici, došlo je do izvaljivanja sušca klena koji se nalazio u zoni rušenja prije oborenog javora, odlomio se u četiri djela te je radnik zadobio udarac u predjelu leđa zadnjim dijelom sušca klena, promjera cca 26 cm i duljine cca 320 cm, što su potvrdili očevici VP i UP u svojim izjavama vezanim uz okolnosti nastanka predmetne ozljede. Iz priložene Prijave o ozljedi na radu, pod rednim brojem 38, kao uzrok ozljede navodi se izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu; u provođenju upravnog postupka Zaključkom od 10.05.2021. je od poslodavca zatražena dopuna na način da HZZO-u dostavi pisanu izjavu i presliku završnog zapisnika o inspekcijskom nadzoru vezano uz nastanak predmetne ozljede, što je isti i dostavio dana 17.06.2021.; uvidom u završni Zapisnik o inspekcijskom nadzoru broj klasa: 116-02/21-45/43 od 16.06.2021., u točki 16., navedeni su utvrđeni propusti radnika RP u primjeni mjera zaštite na radu što je za posljedicu imalo pad trulog stabla (sušca) na radnika i zadobivanje tjelesnih ozljeda istog.

17. Uvidom u završni Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zaštite na radu, broj klasa: 116-02/21-45/43 od 16.06.2021. (str. 73-85 spisa) utvrđeno je, između ostaloga, da je obavljen inspekcijski nadzor poslodavca "Hrvatske šume d.o.o." povodom ozljede radnika ĐP dana 24.04.2021.. Nadzor je izvršio viši inspektor rada za zaštitu na radu LP. Iz zapisnika proizlazi da je tužitelj RP bio osposobljen za rad na siguran način za obavljanje poslova šumski radnik – sjekač od 12.02.2006.; da je radno mjesto šumski radnik – sjekač radno mjesto s posebnim uvjetima rada; u pogledu vremena, mjesta i radova koji su obavljani neposredno prije ozljeđivanja, prema navodima ozlijeđenog radnika RP koji je radio u grupi sa radnikom CP i VP, te neposredno nadređenim UP utvrđeno je da je dana 24.04.2021., na lokaciji privremenog šumskog radilišta Uprave šuma Podružnica Koprivnica, Šumarije Ludbreg radnik RP zajedno s ekipom došao na lokaciju. Dolaskom na radilište radnici su od strane njima nadređenog radnika poslovođe UP dobili dnevnu listu početka rada koja se odnosi na provjeru da li su radnicima na raspolaganje stavljena osobna zaštitna sredstva i oprema, radnici su upoznati sa procjenom rizika, te opasnostima i štetnostima na mjestu rada, te s pravilima i mjerama zaštite na radu, sredstva rada su pregledana i ispravna, te su održavana prema uputama proizvođača i sigurna za upotrebu; nakon što su se radnici potpisali na listu početka rada otišli su na svoja radna mjesta u šumi, a prema ranije dobivenom rasporedu po sječnim linijama i u grupama po 3 radnika i to jedan sjekač, jedan kopčaš i jedan strojar, koji vrši sa strojem izvlačenje srušenih stabala; radnik RP je bio određen raditi poslove sjekača u grupi s radnikom PP koji je obavljao poslove strojara i CP koji je obavljao poslove kopčaša. Po izjavi RP oko 08:45 sati a nakon što je prethodno obavljao poslove sječe stabala i to iz smjera od puta u šumi prema stovarištu, došao je do stabla javora koje je bilo dužine između 22 do 25 metra, čiji je panj bio nepravilnog oblika, promjera 75 cm, koje je bilo doznačeno za obaranje; prema izjavi RP on je sve dobro pogledao oko stabla, pripremio si odstupnicu, očistio istu, te je pogledao okolo po krošnjama stabala da li ima kakvih suhih grana ili nešto drugo što bi ga moglo udariti ili ozlijediti. Zatim je odredio smjer obaranja stabla, te kako je izjavio u vidokrugu i smjeru obaranja stabla nije bilo sušaca ili trulih stabala koji bi predstavljali neku opasnost; izjavio je da mu nije bilo u fokusu suho i trulo stablo koje se nalazilo bočno od smjera obaranja stabla javora i to 6 metara od istog jer je smatrao da ne predstavlja neku opasnost, inače bi ga, kako je izjavio, posjekao. RP je pristupio obaranju stabla javora te se udaljio po odstupnici, nakon što je oborio stablo oko 10 metara od stabla; kad je stablo palo i kada su se krošnje smirile, RP je krenuo prema oborenom stablu kako bi obradio žilište; u tom trenutku kada je došao do udaljenosti od 2 metra od panja kojega je oborio odjednom je na njega palo trulo stablo (sušac) te ga je udarilo po leđima, skliznulo mu po leđima, nakon čega je radnik pao na leđa. Odmah su do njega dotrčali radnici CP i KP koji je bio na cesti gore te je sve vidio, a zatim i ostale kolege kako bi mu pružile prvu pomoć; pozvana je hitna medicinska pomoć te je ozlijeđenom radnik odvezen u Opću bolnicu Varaždin gdje je zadržan na liječenju do 03.05.2021.. Popis osobne zaštite za poslove kod kojih se mora upotrebljavati, utvrđeno je da su za radno mjesto šumskog radnika

– sjekača predviđena slijedeća osobna zaštitna sredstva: odijelo sa zaštitnom mrežicom, hlače sa zaštitnom mrežicom, pršnjak, radne cipele visoke – sjekačke, čizme cipele visoke – sjekačke, kaciga šumska, vizir PVC zaštitni, rukavice antivibracijske, rukavice zaštitne kožne, dereze. Na temelju izjave radnika koji je radio u grupi s ozlijeđenim i očevica RP je u vrijeme štetnog događaja koristio radno odijelo sa hlačama koje imaju zaštitnu mrežicu za sprečavanje porezivanja motornom pilom, zaštitne cipele s ojačanom kapicom, zaštitni šljem s vizirom i antifonima i zaštitne rukavice. Inspektoru je predočena prijava radilišta, elaborat privremenog šumskog radilišta i plan uređenja privremenog radilišta. Poslovođa u vrijeme štetnog događaja na šumskom radilištu je bio UP. Pod točkom 16 inspektor je naveo utvrđene propuste u primjeni mjera zaštite na radu: inspektor je utvrdio da ozlijeđeni radnik RP prilikom obavljanja poslova sječe stabla javora dužine između 22 do 25 metara, dana 24.04.2021. na privremenom šumskom radilištu Kalnik, nije navedene poslove obavljao dužnom pažnjom odnosno u skladu s znanjima i vještima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, te pravilima zaštite na radu, tj. čl. 15. i 19. Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu (NN 10/86, te pisanim uputama za rad na siguran način pri sječi i izradi drveta, a na način da je prije početka sječe stabla javora prethodno oborio susjedno trulo stablo (sušac) koje je prijetilo padom i koje se nalazilo na udaljenosti od 6 metara od stabla javora kojeg je radnik obarao. Takvo obavljanje naprijed navedenih poslova imalo je za posljedicu pad trulog stabla (sušca) na radnika i zadobivanje tjelesnih ozljeda istog. Čl. 15. Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu (NN 10/86) propisano je da smjer obaranja stabla određuje sjekač, uzimajući u obzir opasnosti koje mu prijete posebno u uvjetima guste sastojine, jako strmog ili stjenovitog terena, nagnutih, šupljih, djelomično sasušenih stabala i stabala sa jednostranom krošnjom, te da pri utvrđivanju smjera pada stabla sjekač mora uzeti u obzir težište stabla, mogućnost odstupanja u toku rušenja stabla, daljnju obradu oborenog stabla, uvjete privlačenja drvnih sortimenata i prirodne prepreke, dok je čl. 19. istog Pravilnika propisano da tokom rada u sjekačkoj liniji prije početka sječe pojedinog stabla moraju se prethodno oboriti susjedna trula stabla i stabla koja prijete padom na udaljenosti najmanje dvije visine stabla koje se obara. Isto tako pisanim uputama za rad na siguran način pri sječi i izradi drveta pod točkom 5.4 "otklanjanje potencijalnih opasnosti", između ostalog je navedeno da kada je sjekač pažljivo i dobro očistio radno mjesto, dovoljno široko oko žilišta da osigura rad na siguran način, radnik otklanja sve ostale opasnosti u zoni rušenja. Mora srušiti sva trula opasna i nesigurna stabla prije nego što pristupi rušenju oborenog stabla.

18. Provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za zaštitu na radu dipl. ing. Ivici Juričkom iz tvrtke Ekspert d.o.o. (str. 95-100 spisa), utvrđeno je da nema dokaza da bi poslodavac tužitelja postupao suprotno pravilima zaštite na radu i pravilima o zaštiti na radu u šumarstvu. Poslodavac Hrvatske šume d.o.o. je osposobio tužitelja za rad na siguran način, za poslove koje je isti obavljao u trenutku ozljeđivanja; utvrđeno je da je stradali radnik imao uvjete za obavljanje poslova s posebnim uvjetima koje je obavljao prilikom ozljeđivanja (radnik je bio stručno osposobljen za rukovatelja motornom pilom i bio je zdravstveno sposoban), dao je radniku na raspolaganje propisana osobna zaštitna sredstva, organizirao je posao na način da su se uz stradalog radnika nalazili i radnici koji su s njim činili radnu grupu, da je organizirao posao na način da je prije početka rada poslovođa UP ponovio s radnicima proceduru rada za taj dan, da je posao organiziran na način da je UP poslovođa, koji rukovodi sjekačkim grupama bio na radilištu. Vještak smatra da je tužitelj RP postupio suprotno pravilima o zaštiti na radu u šumarstvu jer je pristupio obaranju debla javora, a da prije toga nije uklonio suharak koji je bio udaljen oko 6 metara od javora kojeg je tužitelj obarao. Po mišljenju vještaka RP je trebao obavijestiti poslovođu UP da se uz označeno stablo koje je određeno za obaranje nalazi suho/trulo stablo kako bi isti odredio postupak obaranja suhog stabla. UP je prema Pravilniku o zaštiti na radu u šumarstvu trebao neposredno rukovoditi postupkom obaranja suhog/trulog stabla prije nego što je RP pristupio obaranju predmetnog javora. Tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto na kojem je radio u trenutku štetnog događaja. Za RP predočen je zapisnik o provjeri osposobljenosti radnika za rad na siguran način za obavljanje poslova šumski radnik

– sjekač od 12.02.2006. i Uvjerenje o osposobljenosti radnika za rad na siguran način za poslove i radne zadatke šumskog radnika sjekača izdano 12.02.2006.. Vještak smatra da poslodavac stradalog radnik ranije svojim postupcima pridonio nastanku štetnog događaja. Stradali radnik RP je pridonio nastanku štetnog događaj jer prije nego što je pristupio obaranju predmetnog javora trebao je sukladno čl. 29. Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu (NN 10/86) obavijestiti poslovođu UP da se uz označeno stablo koje je određeno za obaranje nalazi suho/trulo stablo. Tužitelj RP sukladno toč. 5.4 pisanih uputa za rad na siguran način pri sječi i izradi drveta, morao je otkloniti sve ostale opasnosti u zoni rušenja, srušiti sva trula opasna i nesigurna stabla prije nego što je pristupio rušenju stabla javora određenog za rušenje. Na ročištu održanom 04.06.2025. vještak dipl. ing. Ivica Jurički je na upit odgovorio da je upravo tužitelj trebao na radilištu na kojem je radio pronaći suha stabla, te ih oboriti prije no što je krenuo sa rušenjem odnosno obaranjem označenih stabala koja nisu bila suha. Na upit kako je vještak došao do utvrđenja da postoji susjedno trulo stablo, vještak je odgovorio da ako je trulo stablo palo na sjekača to znači da je bilo u njegovoj blizini i da nije bilo oboreno prije samog stabla. Vještak je u bitnome ostao kod svog ranijeg nalaza i mišljenja.

19. Tužitelj RP saslušan kao stranka na ročištu održanom 07.11.2023. (str. 61-63 spisa), iskazao je da je dvadesetak godina zaposlen u Hrvatskim šumama na radnom mjestu sjekača, da je bio osposobljen za rad na siguran način za obavljanje poslova sjekača, da su se na dan 24.04.2021. krošnje drveća na radilištu u šumi već ozelenile, da je prije štetnog događaja već oborio neka stabla, kada je oborio zadnje drvo gorskog javora, gledao je kako stablo pada, maknuo se 7 do 8 metara u stranu kako stablo ne bi palo na njega, gledao je u krošnje kako ga ne bi pogodila neka grana, kada su se krošnje smirile, a to je trajalo cca 30 sekundi, krenuo je kresati grane sa tog stabla i odjednom je osjetio udarac u kralježnicu, trupac koji mu je pao na leđa je bio s druge strane udubljenja, bio je suh i on je "iz čista mira" pao na tužitelja. Tužitelja je pogodilo cijelo to deblo, ostali sjekači bili su udaljeni od tužitelja otprilike 100 metara; kada pristupa sječenju stabla pravila su takva da treba, nakon što podreže drvo udaljiti se na suprotnu stranu najmanje 6 do 7 metara kako ga drvo ne bi ozlijedilo, što je on i učinio. Deblo koje ga je pogodilo po leđima tužitelj nije vidio; predmetna ozljeda mu nije priznata kao ozljeda na radu iz razloga što se smatra da je stablo koje ga je ozlijedilo trebao je prethodno odrezati, odstraniti tužitelj kako drvo ne bi palo na tužitelja.

20. Kao što je naprijed navedeno, a to je potvrdio i sam tužitelj u svom iskazu predmetno ozljeđivanje tužitelju HZZO nije priznao ozljedom na radu jer je smatralo da je do ozljeda tužitelja došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog odnosno neodgovornog ponašanja tužitelja na radnom mjestu.

21. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u nizu svojih odluka primjerice Rev-1404/2009 od 22.01.2013., Rev-196/2010 od 21.02.2012., zauzeo pravno shvaćanje da je sud vezan pravomoćnom odlukom donesenom u upravnom postupku kao prethodnom pitanju (čl. 12. st. 1. ZPP-a) i da stoga nema mogućnosti njezina preispitivanja u sudskom postupku. Parnični sud je vezan pravomoćnom odlukom upravnog tijela koja predstavlja prethodno pitanje u smislu čl. 12. st. 1. ZPP-a, a koje sud ne može preispitivati i kojim je isključivo vezan.

22. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Tuženik je tijekom postupka istaknuo prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastanak štete. Bez obzira na naprijed navedeno vezano za prethodno pitanje, ekskulpacijske razloge iz čl. 25. Zakona o zaštiti na radu treba dokazati tuženik. Tuženik je dokazao da je tužitelj u konkretnom slučaju postupao krajnjom nepažnjom odnosno da nije iskazao potrebnu pažnju koju bi svaka osoba prosječnih sposobnosti pokazala. Osim toga tužitelj je bio dugogodišnji radnik Hrvatskih šuma d.o.o. na radnom mjestu šumskog sjekača. Tužitelj RP je u konkretnom slučaju postupio suprotno pravilima o zaštiti na radu u šumarstvu jer je pristupio obaranju debla javora a da prije toga nije uklonio sušac koji je bio udaljen cca 6 metara od javora kojeg je tužitelj obarao. Evidentno je da tužitelj ili nije vidio suho stablo koje se nalazilo u blizini stabla koje je trebao posjeći, ili je olako držao da to suho stablo neće pasti na njega. Po mišljenju ovog suda da je tužitelj postupio u skladu s pravilima o zaštiti na radu u šumarstvu, prvo bi posjekao suho stablo koje ga je ozlijedilo, a nakon toga bi pristupio obaranju označenog drveta javora. Tužitelj to nije učinio, odnosno nije postupio u skladu s pravilima te je isključivo krivnjom tužitelja došlo do tužiteljevog ozljeđivanja odnosno nastanka štete tužitelju. Kao što je prethodno navedeno sukladno čl. 15. Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu (NN 10/86) upravo sjekač određuje smjer obaranja stabla, uzimajući u obzir opasnosti koje mu prijete posebno u uvjetima guste sastojine, jako strmog ili stjenovitog terena, nagnutih, šupljih, djelomično sasušenih stabala i stabala sa jednostranom krošnjom. Iako tužitelj pokušava svoju odgovornost prebaciti na poslovođu odnosno poslodavca evidentno je da je tužitelj u konkretnom slučaju postupao s krajnjom nepažnjom. Također, u čl. 19. istog Pravilnika propisano je da tokom rada u sjekačkoj liniji prije početka sječe pojedinog stabla moraju se prethodno oboriti susjedna trula stabla i stabla koja prijete padom na udaljenosti najmanje dvije visine stabla koje se obara. Tužitelj to nije učinio iako je bio dužan to učiniti. Na šumskom radilištu u timu u kojem je radio tužitelj nije bilo drugog sjekača već se tim sastojao od tužitelja koji je bio sjekač, CP koji je obavljao poslove kopčaša i PP koji je obavljao poslove strojara. Nije utvrđeno postojanje doprinosa poslodavca tužiteljevoj šteti odnosno nema dokaza da je poslodavac postupao suprotno pravilima zaštite na radu i pravilima o zaštiti na radu u šumarstvu.

23. Slijedom naprijed navedenog odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja kao pravno neosnovan.

24. Zbog svega naprijed navedenog sud nije posebno cijenio nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. sc. Jakše Filipovića – Čugure koji je vještačio na okolnost visine tužbenog zahtjeva.

25. Odluka o trošku temeljila bi se na čl. 154. st. 1. ZPP-a koji propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi prouzročene parnične troškove. Odluka o trošku temeljila bi se i na odredbi čl. 155. ZPP-a koji kaže da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.

26. Tuženik je uspio u sporu. Tuženika su tijekom postupka zastupali punomoćnici po zaposlenju koji nemaju pravo na troškove temeljene na Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). osim toga do zaključenja glavne rasprave tuženik nije postavio zahtjev za naknadom parničnog troška, za sud nije niti donosio odluku o parničnom trošku tuženika.

27. Tužitelj nema pravo na naknadu parničnog troška jer nije uspio u ovoj parnici.

U Zagrebu, 29. listopada 2025.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Dostaviti:

- pun. tužitelja odvj. Ivica Čuturić iz Zagreba

- tuženiku