Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: P-275/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Sisku OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja HJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Milica Nenadović Timarac i Marko Bebek, odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda iz Siska, S. i A. Radića 32, protiv tuženika JJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Milenko Jakšić, odvjetnik iz Siska, S. i A. Radića 44/I, radi trpljenja privremene uporabe zemljišta radi izvođenja radova, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 15. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 29. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik ŠJ je dužan trpjeti da tužitelj ĆJ radi izvođenja radova na svojoj nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 665/3, uporabi nekretninu tuženika upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čest. kat. br. 668, radi sanacije oštećenja desnog zida kuće, gledano sa ceste, i pomoćnih prostorija tužitelja koje se nalaze na međi sa čest. kat. br. 668 k. o. [katastarska općina], postavljanjem skele u širini od 2,5 metra i dužini od 19 metara te postavljanje oluka na pomoćnoj prostoriji radi odvoda oborinskih voda, u trajanju od 30 dana od dana početka radova, uz obvezu tužitelja da o danu početka radova izvijesti tuženika, sve pod prijetnjom ovrhe.

II. Tuženik ŠJ dužan je tužitelju ĆJ naknaditi troškove parničnog postupka u u iznosu od 1.441,70 eur, roku od 15 dana. r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja JJ ĆJ radi određivanja privremene koja glasi:

"Određuje se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine na način da predlagatelj osiguranja ĆJ radi izvođenja radova, uporabi nekretninu protivnika osiguranja ŠJ upisan zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica od 1144 m2, dvorište od 500 m2, gospodarska zgrada , u selu od 120m2, stambena zgrada, u selu od 95 m2, radi potrebne sanacije nekretnine i to postavljanjem građevinske skele u širini od 4 metra i dužine od 13 metara te pristup radnicima tužitelja radi izvođenja potrebnih radova počev od dana donošenja ove privremene mjera pa do drugačije odluke suda. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili drugačije odluke suda."

Obrazloženje

1.Tužitelj HJ podnio je ovom sudu tužbu protiv tuženika JJ, radi trpljenja privremene uporabe zemljišta radi izvođenja radova.

2. U tužbi tužitelj navodi da navodi da je tuženik JJ vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica od 1144 m2, dvorište od 500 m2, gospodarska zgrada , u selu od 120m2, stambena zgrada, u selu od 95 m2. Tužitelj je vlasnik susjedne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] oranica od 380 m2, dvorište od 500 m2, gospodarska zgrada u selu od 366 m2, stambena zgrada u selu od 77m2. Kuća tužitelja je tijekom potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju zadobila oštećenja u vidu pukotina na kući te je potrebno izvršiti radove na ojačavanju zidova, hidroizolacije kuće kao i pomoćnih objekata te postavljanje fasade u smislu čl. 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tužitelj je započeo pripremne radove, no isti su obustavljeni radi protivljenja tuženika. Desni zid kuće tužitelja gledano s ceste predstavlja među s nekretninom tuženika te tuženik ne dozvoljava ulazak u svoju nekretninu radi vršenja radova. Ističe se kako je katastarska međa drugačija od međe na terenu te je radi navedenog vođen postupak R1-43/20 ovog suda. Tužitelj pokušao s tuženikom mirnim putem dogovoriti izvođenje radova na način da se na dijelu nekretnine postavi skela i omogući se pristup radnicima radi izvršenja radova no tuženik je isto odbio. Zemljište tuženika će se po izvršenju radova biti vraćeno u prvobitno stanje , a tužitelj se obvezuje u slučaju nastanka eventualne materijalne štete koja bi nastupila na zemljištu tuženika isto naknaditi sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tužitelj je kao vlasnik dužan održavati svoju nekretninu i spriječiti bilo kakvu štetu koja bi mogla nastati za njegovu i susjednu nekretninu, a tuženik je dužan isto trpjeti. Kako tuženik ne dozvoljava privremenu uporabu svog zemljišta radi nužnog izvođenja radova na nekretnini tužitelja koja se na drugi način ne mogu obaviti osim pristupom na zemljište tuženika to tužitelj radi ostvarivanja susjedskih prava na uporabu tuđe nekretnine radi izvođenja radova i postavljanja oluka radi odvoda oborinskih voda. Tužitelj ujedno predlaže i određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine na način da predlagatelj osiguranja ĆJ radi izvođenja radova, uporabi nekretninu protivnika osiguranja ŠJ upisan zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica od 1144 m2, dvorište od 500 m2, gospodarska zgrada , u selu od 120m2, stambena zgrada, u selu od 95 m2, radi potrebne sanacije nekretnine i to postavljanjem građevinske skele u širini od 4 metra i dužine od 13 metara te pristup radnicima tužitelja radi izvođenja potrebnih radova počev od dana donošenja ove privremene mjera pa do drugačije odluke suda.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi i tužbenom zahtjevu i prijedlogu rješenja za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine koje je u tužbi postavio tužitelj. Glede tužbenog zahtjeva tužitelja da mu tuženik, po osnovi čl. 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV), dopusti izvođenje radova na nekretnini u vlasništvu tužitelja, uključujući tuženikovo trpljenje da tužitelj na njegovu nekretninu postavi građevinsku skelu, tuženik ističe da, riječima tužitelja, „desni zid kuće tužitelja gledano s ceste predstavlja među s nekretninom tuženika“. Stoga bi svako pojačavanje zidova, odnosno dodavanje bilo kakve izolacije i fasade na već postojeću površinu istih, predstavljalo nedopušteno zadiranje u posjed tuženika, što nije smisao odredbe čl. 107. ZV-a. To posebno stoga što je u sudskoj praksi prihvaćeno stajalište da vlasnik nije dužan trpjeti niti nekoliko milimetara ulaženja vlasnika susjedne nekretnine u njegov posjed (primjer: presuda Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-608/2022 od 14. veljače 2023. godine). Dodatno, prema sudskoj praksi, već samim „postavljanjem stiropor fasade koja zadire u krovište susjedne nekretnine je izvršeno smetanje posjeda posjednika te susjedne nekretnine“, a isto vrijedi i za istovrsno zadiranje u zračni prostor tuđeg posjeda (presuda Županijskog suda u Karlovcu posl. br. Gž-8/2022 od 10. siječnja 2022. godine). Tužitelj u tužbi pritom tek kratko ističe da su radovi na njegovoj kući potrebni zbog pukotina nastalih uslijed potresa iz 2020., te ničime ne precizira sadržaj i opseg radova koje planira izvesti i dimenzije proširenja svoje nekretnine koja bi istima bila učinjena, niti prilaže dokaze o tome tko bi bio izvođač predmetnih radova, što je bio dužan učiniti već u tužbi. Također, tužitelj navodi da je već započeo određene pripremne radove iako je još tada znao da nema privolu tuženika, stoga je, ovisno o naravi učinjenih pripremnih radova, potencijalno već izvršio smetanje posjeda tuženika. Nadalje, tužitelj ničime nije dokazao nužnost korištenja tuženikove nekretnine za obavljanje radova na svojoj nekretnini, kako u pogledu vrste radova, tako i pristupa radnika, odlaganja alata, materijala, otpada i cjelokupne površine nekretnine tuženika nužne za njihovo obavljanje, uključujući sve navedene faktore, a ne samo površinu građevinske skele koju želi postaviti na zemljište tuženika. Time je isključena mogućnost primjene, tj. pozivanja tužitelja na čl. 107. st. 1. ZV-a, jer isti propisuje da je „vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njenu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti“. Pritom tuženik napominje da tužitelj već godinama „usmjerava oborinske vode na nekretninu tuženika, što predstavlja neosnovano uznemiravanje nekretnine tuženika, odnosno posrednu štetnu imisiju“ (iz presude Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž-661/09 od 10. rujna 2009. godine). Osim toga, i čl. 113 ZV-a propisuje da je „vlasnik nekretnine, ovdje tužitelj, dužan poduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu“, što je tužitelj nesporno u mogućnosti izvesti, ali to odbija učiniti. U odnosu tužiteljev prijedlog donošenja rješenja o određivanju privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, tuženik se istom protivi jer tužitelj ničime nije dokazao hitnost izvođenja radova, niti potkrijepio svoje navode o uobičajenom vremenu izvođenja građevinskih radova postavljanja fasade. Tužitelj se poziva na štetu nastalu potresom do kojeg je došlo još prije četiri godine (koju također nije dokazao prilaganjem naljepnice, odnosno nalaza ovlaštenog građevinskog stručnjaka o nastaloj šteti ili bilo kakve slične adekvatne dokumentacije), stoga se postavlja pitanje zašto je tek sad, i to krajem kolovoza, neposredno prije rujna za koji tvrdi da je uobičajeno razdoblje izvođenja ovakvih radova, odlučio krenuti s izvođenjem građevinskih radova i podnijeti tužbu, budući da će sudski postupak trajati barem nekoliko mjeseci. Stoga, kako odredba čl. 346. Ovršnog zakona, o pretpostavkama za određivanje privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, propisuje da je za određivanje iste nužno da „predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, učini vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, te da učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti“, razvidno je da nisu ispunjeni uvjeti za donošenje takve privremene mjere, te da bi se istom nedopušteno zašlo u posjed tuženika. Osim toga, određivanjem takve mjere sud bi implicitno priznao tužbeni zahtjev tužitelja i njegovu tvrdnju o potrebi hitne intervencije na njegovoj nekretnini, jer je prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja konzumiran već samim zahtjevom da tuženik dopusti tužitelju izvođenja radova. Zaključno, tuženik smatra da su svi zahtjevi tužitelja potpuno neprihvatljivi, jer bi njihovim prihvaćanjem bilo povrijeđeno pravo koje mu je zajamčeno odredbom čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, po kojoj „svaka fizička osoba ima pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva, te se nitko ne smije lišiti svog vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava“, te odredbama čl. 3., čl. 16. i čl. 48. Ustava RH o nepovredivosti vlasništva, zabrani neopravdanog ograničenja vlasništva i jamstvu prava vlasništva. Slijedom navedenog, tuženik predlaže naslovnom sudu da odbije tužbu i tužbeni zahtjev, te odbije prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere, kao i obveže tužitelja da u potpunosti naknadi trošak parničnog postupka tuženiku.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u izvod iz katastarskog plana (str. 4 spisa), preslike fotografija (str. 5, 39 spisa), izvadak zemljišnih knjiga (str. 6-9 spisa), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta, provedeno je građevinsko vještačenje po vještakinji Davorki Kovačević-Končar, izveden je dokaz saslušanjem stranaka te je izvršen uvid u predmet ovog suda br. R1- 43/2020.

5. Tužitelj HJ iskazao je da je vlasnik kuće koja je sada starosti oko 40 godina, te istu kuću renovira pa je tako renovirao i tri zida u smislu da je stavio novu fasadu i to obavio je radove u vidu krpanja pukotina koje su bile i bojanjem nove fasade. Ostao je taj jedan zid kuće, prema nekretnini tuženika te je zamolio tuženika i to u tri navrata da mu dozvoli da postavi skelu na njegovo zemljište kako bi popravili fasadu i na tom zidu kuće, no tuženik je to odbio. Ističe da je njegov plan isključivo pokrpati pukotine na tom zidu ukoliko iste postoje što on niti ne može najbolje vidjeti, obzirom da je to moguće samo sa nekretnine tuženika, zatim postaviti hidro izolaciju u smislu takozvanog plastičnog štita debljine 2-3 mm i u konačnici obojati zid. Ističe da je sadašnja fasada koju će biti potrebno skinuti možda i deblja od one koja će biti nakon što se ti radovi obave. Uz tu kuću postoji i prostorija koja je ljetna kuhinja i koju oni također koriste za stambene potrebe, a nadovezuje se na kuću te je plan sve te radove obaviti i na zidu te prostorije. Misli da su ta kuća i navedeni objekt prema zemljištu tuženika od oko 13 m. Navodi da ne planira postavljati nikakve oluke na kući i na pomoćnim prostorijama. Ističe da bez postavljanja skele navedene radove na fasadi na tom zidu kuće ne može nikako napraviti, a radi se o kući koja ima dva do tri kata. Ističe da pod ojačanjem zidova koje je naveo u tužbi smatra saniranje pukotina, kako je prethodno naveo, a na koje se postavljaju mrežice koju su oko 1 mm debljine. Ističe da na tom zidu postoji oluk te on ne može sa sigurnošću navesti da li će izvođačima radova za obavljanje prethodno navedenih radova fasade biti potrebno da skinu oluke, no ukoliko će biti potrebno oni će se morati nakon obavljanja radova ponovno staviti. Nakon što mu je predočena preslika fotografije sa lista 5 spisa, ističe da se radi o zidu na koji se naslanja ograda na navedenoj fotografiji, a pomoćna prostorija se nadovezuje uz taj zid te nije vidljiva na istoj. Ističe da na tom dijelu zbog nakupine vode koje su vidljive dolazi do vlage u podrumskim prostorijama kuće. Hidro izolacija im je bitna i zbog grabe tuženika koja se nalazi otprilike 2 m od njihovog stambenog prostora, a u koju tuženik ispušta vode, iako ne zna točno kakve sve vode, pri čemu ističe da je zatvorio prozor koji gleda na tu stranu zbog mirisa otpadnih voda. U selu postoji vodovod, no kanalizacije nema, a njegove otpade vode također se slijevaju u grabu koja se nalazi na drugom dijelu zemljišta. Ističe da fasadu ima u planu raditi samo na zidu kuće i pomoćnim prostorijama gdje već sada postoji fasada, s time da postoje prema objektima tuženika i druge prostorije i to garaža, radiona, još jedna velika garaža i štala i na tim prostorijama nema fasade i on ju nema namjeru niti raditi. Ističe da ne može sa sigurnošću navesti koja je debljina fasade bila na zidovima na koje je stavio novu fasadu, a prije stavljanja te nove fasade. Nema namjeru postavljati stiropor niti bilo kakav drugi materijal kojim bi povećao dimenzije fasade i cijele kuće. Ističe da on nije majstor pa ne može točno navesti vrstu materijala koja će se za obavljanje radova koristiti. Ističe da ne može sa sigurnošću navesti koje je debljina fasade sada, a da može reći da je ona sada upravo zbog vode napuhana tako da ja zapravo uopće ne može shvatiti o kakvom volumenu tuženik govori.

6. Tuženik JJ u svom je iskazu naveo da je točno da je vlasnik susjednog zemljišta te da je na tom dijelu sud uredio među i njegovo zemljište je do zida kuće tužitelja i on na svoje zemljište ne da. Točno je da na tom zidu kojeg spominje tužitelj postoji fasada i to duže vrijeme, a on se ne može izjasniti koliko je oštećena. On nije majstor pa ne zna da li se fasada može na tom zidu napraviti, a bez da se postavi skela na njegovo zemljište. Na upit da li se protivi postavljanju skele zbog vrste radova fasade ili isključivo zbog same skele, iskazao je da njega njihovi radi ne zanimaju i da on na njihovo ne ide. Ističe da je točno da ga je tužitelj zamolio prije ove parnice da mu dozvoli postavljanje skele. Ističe da su njegove oborinske vode i njegova septička jama na njegovoj su strani.

7. Nakon održanog uviđaja na licu mjesta i provedenog građevinskog vještačenja tužitelj je na ročištu za glavnu raspravu održanom 15. rujna 2025. konačno precizirao tužbeni zahtjev na način da se naloži tuženiku da je dužan trpjeti da tužitelj radi izvođenja radova na svojoj nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 665/3, uporabi nekretninu tuženika upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čest. kat. br. 668, radi sanacije oštećenja desnog zida kuće, gledano sa ceste, i pomoćnih prostorija tužitelja koje se nalaze na međi sa čest. kat. br. 668 k. o. [katastarska općina], postavljanjem skele u širini od 2,5 metra i dužini od 19 metara te postavljanje oluka na pomoćnoj prostoriji radi odvoda oborinskih voda, u trajanju od 30 dana od dana početka radova, uz obvezu tužitelja da o danu početka radova izvijesti tuženika.

8. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cijelog postupka sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

9. Naime, temeljem iskaza tuženika za zaključiti je da nije sporno da je tuženik vlasnik susjednog zemljišta kao i da je na tom dijelu sud uredio među na način da je njegovo zemljište do zida kuće tužitelja.

10. Ujedno, iz predmeta ovog suda br. R1-43/22020, koji je vođen po prijedlogu predlagatelja JJ, protiv protustranke HJ, radi uređenja međe, proizlazi da je pravomoćnim rješenjem br. R1-43/2020-18 od 22. ožujka 2024. uređenja i obnovljena međa između nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od k. č. br. [katastarska čestica] u naravi u selu, oranica površine 4285 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi u selu, oranica u površini 1144 m2, dvorište površine 500 m2, gospodarska zgrada u selu površine 120 m2, stambena zgrada u selu 95 m2, ukupne površine 1859 m2, samovlasništvo predlagatelja i nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi u selu, oranica površine 2471 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi u selu, oranica površine 380 m2, dvorište površine 500 m2, gospodarska zgrada u selu površine 366 m2, stambena zgrada u selu 77 m2, ukupne površine 1323 m2, samovlasništvo protustranke, na način da međašna linija između navedenih nekretnina prolazi pravcem označenim na mjernoj skici vještaka Ivice Hapčić točkom D1,koju u naravi čini spoj betonskih temelja uličnih ograda predlagatelja i protustranke, točkom D2 koju u naravi čini lom ograde, točkom D3 koju u naravi čini lom ograde, točkom D4 koju u naravi čini lom ograde, točkom D5 koju u naravi čini lom na objektu protustranke, točkom D6 koju u naravi čini čelično-plastična međna oznaka i točkom D7 kao krajnjom točkom uređene međe koju u naravi predstavlja stablo šljive. Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da je točka D4 kuća protustranke (ovdje tužitelja), da se od točke D4 međa proteže po objektu protustranke u dužini od 11,22 m do loma na objektu i ta točka označena je kao točka D5, a nadalje se međa proteže pravocrtno od točke D5 u dužni od 53,35 m do točke D6 koju u naravi čini čelično-plastična međna oznaka udaljena 0,50 m od ćoška gospodarskog objekta protustranke.

11. Sporno je da li je za radove za koje tužitelj tvrdi da su potrebni za uporabu nekretnine u vlasništvu tužitelja (kuće i pomoćnih prostorija – sanacije oštećenja desnog zida kuće, gledano sa ceste, i pomoćnih prostorija tužitelja te postavljanje oluka na pomoćnoj prostoriji radi odvoda oborinskih voda) potrebno na nekretninu tuženika postaviti skelu, i to obzirom da međašnu linija nekretnina stranaka dijelom čini zid objekta tužitelja, na nekretnini tuženika, a ukoliko je to potrebno koje širine i dužine bi takva skela bila potrebna te o trajanju tih radova.

12. Odredbom čl. 107. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, u daljnjem tekstu: ZV) propisano je da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl. ako se to na drugi način ne može izvesti.

13. Radi utvrđenja da li je za radove potrebne za uporabu nekretnine tužitelja (kuće i pomoćnih prostorija) – ojačavanje zidova, hidroizolacija kuće i pomoćnih objekata te postavljanje fasade kao i oluka na kući i pomoćnoj prostoriji potrebno postaviti skelu (koje širine i dužine) te o trajanju tih radova održan je uviđaj na licu mjesta te je provedeno građevinsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji za područje građevinarstva i procjenu vrijednosti nekretnina Davorki Kovačević – Končar koja je u svom pismenom nalazu i mišljenju od 25. 3. 2025. navela da je radi zaštite stambene i pomoćne zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] potrebno izvesti radove sanacije uočenih oštećenja na vanjskim zidovima koji se nalaze na međi sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Da bi se radovi sanacije izveli neophodno je u skladu sa pravilima struke postaviti radnu skelu na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju je potrebno osigurati dio zemljišta u dužini od 19,0 m i širini od 2,50 m. Vrijeme trajanja radova koje je potrebno izvesti (montaža i demontaža skele, sanacija zidova i nadtemelja) procjenjuje na optimalni rok od 30 dana kako bi se izveli svi propisani koraci i vrijeme čekanja između istih uključujući i poček radova u slučaju loših vremenskih uvjeta.

14. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 15. rujna 2025. vještakinja Davorka Kovačević – Končar u cijelosti je ostala kod svog pismenog nalaza i mišljenja te je iskazala da su dužinom od 19 m obuhvaćene i stambena i pomoćna zgrada.

15. Stranke nisu imale prigovora nalazu i mišljenju vještakinje Davorke Kovačević – Končar te ga sud u cijelosti prihvaća kao stručan i obrazložen.

16. Dakle, utoliko što iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka, kojem stranke nisu imale prigovora, proizlazi da je radi zaštite stambene i pomoćne zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] potrebno izvesti radove sanacije uočenih oštećenja na vanjskim zidovima koji se nalaze na međi sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je za radove sanacije neophodno postaviti radnu skelu na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju je potrebno osigurati dio zemljišta u dužini od 19,0 m i širini od 2,50 m odnosno na nekretninu tuženika kao i da je optimalni rok trajanja radova koje je potrebno od 30 dana, valjalo je sukladno odredbi čl. 107. st. 1. ZV, udovoljiti tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti.

17. Radi stranaka valja istaknuti da je tužitelj, čim prestane potreba za uporabom nekretnine tuženika odnosno po isteku roka od 30 dana, nekretninu tuženika dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga, a eventualno počinjenju štetu nadoknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu (čl. 107. st. 2. ZV).

18. Dakle, protivljenje tuženika postavljanju skele nije utemeljeno jer je tužitelj njegovu nekretninu dužan dovesti u stanje u kojem se nalazila prije uporabe, a ukoliko tužitelj nakon izvršenja radova i uklanjanja skele povrijedi koje od susjedskih prava tuženika ili isti od strane tužitelja bude smetan u posjedovanju svoje nekretnine isti ima pravo u zasebnom postupku zahtijevati zaštitu svog prava. Iz navedenog razloga bespredmetno je pozivanje tuženika na povredu prava zajamčenog odredbom čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, po kojoj „svaka fizička osoba ima pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva, te se nitko ne smije lišiti svog vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava“, te ukazivanje na odredbe čl. 3., čl. 16. i čl. 48. Ustava RH o nepovredivosti vlasništva, zabrani neopravdanog ograničenja vlasništva i jamstvu prava vlasništva.

19. O naknadi za privremenu uporabu nekretnine tuženika sud nije odlučivao jer nije bila istaknutog zahtjeva tuženika (čl. 107. st. 3. ZV).

20. Nadalje, prijedlog tužitelja za određivanjem predložene privremene mjere nije osnovan.

21. Naime, odredba čl. 341.st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ) propisuje da predlagatelj mora u prijedlogu za određivanjem privremene mjere, uz mjere koju traži i vrijeme njezina trajanja, istaknuti i zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži i vrijeme njezina trajanja, činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

22. Utoliko što je izrekom ove presude u cijelosti konzumirana predložena privremena mjera valjalo je ocijeniti kako nema tražbine (niti je tužitelj sukladno odredbi čl. 341. st. 2. OZ u prijedlogu tražbinu naznačio) čije bi se osiguranje izdavanjem privremene mjere tražilo, te stoga što tužitelj u prijedlogu nije određeno naznačio niti vrijeme njezina trajanja pa je u odnosu na prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere odlučeno kao u izreci rješenja.

23. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

24. Ocjena je suda i da tužitelj nije učinio vjerojatnim okolnosti propisane odredbom čl. 346. st. 1. OZ, poglavito jer iz nalaza i mišljenja vještakinje Davorke Kovačevič-Končar ne proizlazi hitnost potrebe za radovima sanacije.

25. Odluka o troškovima postupka iz toč. II. izreke presude temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) odnosno obzirom da je tužitelj s tužbenim zahtjevom u sporu uspio u cijelosti tuženik mu je dužan nadoknaditi parnični trošak u cijelosti.

26. Tužitelju su sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznati troškovi za sastav tužbe u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 7. st.1.), za zastupanja na ročištima 11. 11. 2024., 16. 12. 2024. 24. 1. 2025. i 15. 9. 2020. u iznosu od 100,00 eur za svako (Tbr. 9. st.1.), za zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 9. st.3.), za sastav podneska od 26. 9. 2024. u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 8. st. 1.), PDV u iznosu od 162,50 eur, trošak uviđaja u iznosu od 123,48 eur, trošak građevinskog vještačenja u iznosu od 446,00 eur, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 eur, te na presudu u iznosu od 39,81 eur, ukupno 1.441,70 eur.

27. O troškovima tuženika u odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere sud nije odlučivao jer nije bilo istaknutog određenog zahtjeva tuženika (čl. 164. st. 1. ZPP).

28. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.

U Sisku, 29. listopada 2025.

Sutkinja

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku