Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Psp-31/2020-65

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Karlovcu po sucu Zrinki Ban, u parničnom postupku 1. tužiteljice ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po odvjetnicima iz ZOU Josip Janković i Burazin Burazin iz Karlovca, protiv 1. tužene UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženika HG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Đuri Maurmanu, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene 23. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljica Josipa Jankovića, odvjetnika u Zajedničkom odvjetničkom uredu Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca te 1. i 2. tuženika osobno uz punomoćnika Đuru Maurmana, odvjetnika u Zagrebu, 29. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. 1. tužena UG i 2. tuženik HG smetali su 1. tužiteljicu ĆG i 2. tužiteljicu ĐG u posjedu njihovih oranica zvane Trsišće u Maloj Jelsi koje su na skici očevida od 30. listopada 2024. označene točkama A-B-C-D-A, a koja skica je sastavni dio ovog rješenja time što je 1. tužena UG **.**.2020. pokosila dio oranica, nekoliko redova kukuruza u dužini od cca 30 m (38 koraka suca), a u širini od cca 3 m (6 koraka suca), a 2. tuženi HG u vremenskom periodu od 18. rujna do 22. rujna 2020. za što su tužiteljice saznale 22. rujna 2020. odstranio dio obrova oranica tužiteljica između točaka C-D u širini od cca 3 m (6 koraka suca), visine cca 1 m, iskopao kanal širine od cca 0,30 m, a dubine cca 0,30 m, a u dužini cca 30 m (38 koraka suca), a od dana 22. rujna 2020. do 12. listopada 2020. za što su tužiteljice saznale 12. listopada 2020. proširio iskopani kanal i to između točaka F-E-N-I-H-G-F, te na iskopani kanal postavio četiri cigle te iza toga u razdoblju od 02. ožujka do 17. ožujka 2022. za što su tužiteljice saznale dana 17. ožujka 2022. u odnosu na iskopani kanal ušao u posjed zemljišta 1. i 2. tužiteljica prema svojoj kući te sa tog dijela zemljišta skinuo i odvezao dio zemljišta tužiteljica u visini od 0 do cca 0,30 m te skinuti dio zemljišta odvezao na zemljište 1. i 2. tuženika sve označeno na skici suda točkama F-G-H-I-D-A-F, te su na taj način 1. i 2. tuženici smetali 1. i 2. tužiteljice u posjedu dijela njihovih oranica prisvajajući si dijelove oranica 1. i 2. tužiteljica pa im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i predaja u posjed zauzetih dijelova oranica 1. i 2. tužiteljica slobodno od osoba i stvari.

II. Nalaže se 1. tuženoj UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženom HG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da solidarno naknade 1. tužiteljici ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljici ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.387,28 EUR, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 29. listopada 2025. pa do isplate na valutu EUR po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi navode kako se nalaze u posjedu oranica zvane Tržišće u Maloj Jelsi koju su koristile prema svojim gospodarskim potrebama, time da se na tim česticama nalazi kukuruz. Navode kako je dana 29. kolovoza 2020. 1. tužena UG pokosila dio njihove nekretnine, nekoliko redova kukuruza u dužini od oko 30 metara, a u širini od oko 3 metra prisvajajući si na taj način posjed dijela njihove nekretnine. Nadalje navode kako je tuženi 2. HG u vremenskom periodu od 18. rujna do 22. rujna 2020. odstranio dio obrova čestica tužiteljica u dužini od oko 3 metra, visine oko 1 metar te u pokošenoj dužini kukuruza od oko 30 metara po prvo tuženoj, iskopao kanal širine od oko 0,30 metara, a dubine oko 0,30 metara, prisvajajući si na taj način dio njihovih čestica zvanih Tržišće.

1.1. Podneskom od 14. listopada 2020. tužiteljice su proširile tužbeni zahtjev navodeći kako je 2. tuženi HG u razdoblju od 22. rujna 2020. pa do 12. listopada 2020. proširio iskopani kanal i to uz cestu na širinu od 1 metar, a na kraju obrova proširio kanal na 2,10 metara, prisvajajući si na taj način dio njihovih čestica, a na iskopani kanal postavio četiri cigle.

1.2. Podneskom od 22. ožujka 2022. tužiteljice su proširile tužbeni zahtjev navodeći kako je 2. tuženi HG u razdoblju od 2. ožujka 2022. pa do 17. ožujka 2022. u odnosu na iskopani kanal ušao u posjed zemljišta tužiteljica prema svojoj kući u širini od oko 2 metra, a u dužini od oko 20 metara te sa tog dijela nekretnine skinuo i odvezao s njihove čestice dio zemljišta u površini od 0 do 0,30 metara te skinuti dio zemljišta odvezao na zemljište tuženih te na taj način smetao tužiteljice u posjedu dijela njihovog zemljišta.

2. U odgovoru na tužbu tuženici navode kako oni nisu počinili čin smetanja naveden u tužbi, ističući kako su upravo oni u neprekinutom, poštenom i mirnom suposjedu predmetne nekretnine i posjeduju je na način da istom prolaze, provoze i održavaju put širine 3 metra, dužine oko 30 metara te kanal širine 2,1 metar. Ističu stoga prigovor promašene pasivne legitimacije te opreza radi stavljaju prigovor prekluzije. Predlažu da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev.

3. Tijekom postupka, tužiteljice su navele kako sporni prijepor u naravi predstavlja vrt kojeg one, kao sestre, nakon majčine smrti 2010. godine nastavljaju obrađivati, saditi poljoprivredne kulture i održavati. Na istome nikada nije postojao put niti kanal. Navode kako se vrt, odnosno prijepor na istom mjestu i u istoj površini ore, sadi i obrađuje svake godine i tako već više od 40 godina te nema osnove da 1. i 2. tuženi koji su se na Malu Jelsu nedavno doselili bez pristanka i znanja tužitelja nešto mijenjaju.

3.1. Tijekom postupka, 1. tužena je navela kako na terenu između njih i tužiteljica nema zvanično utvrđenih međa i ograda, ali su konfiguracija terena i dogovor dvojice braće s roditeljima 1974. godine doveli do formiranja dviju okućnica na tri katastarske čestice, na dva susjedna brijega. Prijepor se nalazi između njihovog posjeda, odnosno između posjeda tužiteljica i tuženika. Radi se o relativno ravnom platou između dva brijega, sedlo, koje su roditelji 1. tužene koristili za prolaz stoke i zaprežnih kola na susjedne parcele koje su obrađivali. To je bio i najkraći put za ljude i stoku prema [adresa] za mještane susjednog sela. Navodi i kako se prijepor nikada nije orao, već je to bila ledina i utabana staza, konjski put. Ističe i kako nije točan navod tužiteljica da su se tuženici na Malu Jelsu nedavno doselili obzirom je ona tu rođena i odrasla je u kući svojih roditelja, a tužiteljicama je bila zamjenska mama dok su živjele u njihovoj kući. Na toj adresi 1. tužena ima prijavu boravka i živi zadnjih desetak godina.

3.2. Tijekom postupka, 2. tuženik je naveo kako je on u obitelji JG prisutan od 1973. godine, a da je u braku sa 1. tuženom od 1977. godine. Navodi kako su prije tri godine (misleći na 2018. godinu) u sklopu priprema za mirni život u mirovini započeli niz aktivnosti na okućnici i kući k.b. 35 D, ponajprije na rješavanju odvodnje oborinskih voda s krova kuće u kojoj žive on i supruga, ovdje 1. tužena, i dvorišne zgrade koju koriste. Navodi kako je u tu svrhu na okućnici iskopao kanal dužine 30ak metara, dubine preko 1 metar u koji je postavio cijevi i proveo kišnicu do cisterni u vrtu, u svrhu navodnjavanja. 2. tuženik nadalje navodi kako neke od tih kanala i radova spominju i tužiteljice u tužbi navodeći da je on od 18. rujna do 22. rujna odstranio dio obrova na dužini od 3 metra, visine 1 metar na njihovim oranicama zvanim Tržišće. Pretpostavlja da su mislile na oranicu Tržišće kč. br. [katastarska čestica] i oranicu Tršiša kč. br. [katastarska čestica], koje su u suvlasništvu i suposjedu s njegovom suprugom UG. Nije mu jasno na što su tužiteljice mislile koristeći arhaični izraz obrov, ali jedino što je slično obrovu i kanalu tih dimenzija se ne nalazi ˝na oranicama Tržišće˝, već na čestici Velika Ledina kč. br. [katastarska čestica] koja je u posjedu njegove supruge UG, ovdje 1. tužene, tako da taj obrov ne može biti predmet tužbe. 2. tuženik nadalje navodi kako tužiteljice dalje navode da je on prisvojio dio njihovih čestica zvanih Tržišće kopajući kanal dužine 30 metara, širine 0,3 metra i dubine 0,3 metra na trasi koju je njegova supruga prethodno pokosila time da je prema navodima tužiteljica ona pokosila tri reda kukuruza. Navodi kako nije točno da je prisvojio dio njihovih čestica, već je samo počeo s radovima čišćenja i ravnanja terena kako bi imali pristup čestici 1286 koja se nalazi niže. Pri tome je planirao postaviti drenažu na dijelu kojeg oni uživaju, kako bi oborinske vode proveo do cisterne koje se nalaze na čestici 1286. U odnosu na navod tužiteljica kako je on proširio iskopani kanal uz cestu na širinu od 1 metar, 2. tuženik navodi kako to nije točno jer je on uklonio nanos zemlje i pijesak sa ruba asfalta ceste, a to se ne nalazi na utuženim česticama, već na zelenoj površini uz asfaltiranu cestu koju tuženi redovito kose i održavaju.

4. Ističe se kako su se 1. i 2. tuženici na ročištu od 7. srpnja 2021. protivili preinaci i proširenju tužbenog zahtjeva od strane 1. i 2. tužiteljica, no sud je rješenjem na ročištu održanom 7. srpnja 2021. isto dopustio.

4.1. Odredbom članka 191. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (˝Narodne novine˝, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019, 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP) propisano je kako je preinaka tužbe promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti. Stavkom 3. propisano je da tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

4.2. Obzirom su nakon pokretanja postupka 1. i 2. tuženici, prema tvrdnjama 1. i 2. tužiteljica nastavili sa radnjama kojima se njima smeta posjed predmetne nekretnine, iste su mogle preinačiti tužbeni zahtjev na način da traže od suda da sud utvrdi i ta dodatna smetanja.

5. Nakon provedenog očevida na licu mjesta tužiteljice su podneskom od 20. svibnja 2025. specificirale tužbeni zahtjev sukladno skici očevida i utvrđenom činjeničnom stanju prilikom očevida održanog 30. listopada 2024. na način da predlažu da sud donese rješenje kojim će utvrditi kako su 1. i 2. tuženici smetali 1. i 2. tužiteljice u posjedu njihovih oranica koje su na skici očevida od 30. listopada 2024. označene točkama A-B-C-D-A, a koja skica je sastavni dio ovog rješenja, time što je UG dana 29. kolovoza 2020. pokosila dio oranica, nekoliko redova kukuruza u dužini od cca 30 m (38 koraka suca), a u širini od cca 3 m (6 koraka suca), a tuženi HG u vremenskom periodu od 18. rujna do 22. rujna 2020. za što su tužiteljice saznale 22. rujna 2020. odstranio dio obrova oranica tužiteljica između točaka C-D u širini od cca 3m (6 koraka suca), visine cca 1 m, iskopao kanal širine od cca 0,30 m, a dubine cca 0,30m, a u dužini cca 30 m (38 koraka suca), a od dana 22. rujna 2020. do 12. listopada 2020. za što su tužiteljice saznale 12. listopada 2020. proširio iskopani kanal i to između točaka F-E-N-I-H-G-F, te na iskopani kanal postavio četiri cigle te iza toga u razdoblju od 02. ožujka do 17. ožujka 2022. za što su tužiteljice saznale dana 17. ožujka 2022. u odnosu na iskopani kanal ušao u posjed zemljišta tužiteljica prema svojoj kući te sa tog dijela zemljišta skinuo i odvezao dio zemljišta tužiteljica u visini od 0 do cca 0,30 m te skinuti dio zemljišta odvezao na zemljište tuženih sve označeno u skici suda od 30. listopada 2022. označeno točkama F-G-H-I-D-A-F, te na taj način smetali tužiteljice u posjedu dijela njihovih oranica prisvajajući si oboje tuženih dijelove oranica tužiteljica te zatražili od suda da im se zabrani svako takvo ili slično smetanje kao i naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i predaja u posjed zauzetih dijelova oranica slobodno od osoba i stvari, uz naknadu parničnih troškova.

6. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u fotografije (list 47-48, 51-52, 73-82, 84-85, 93-96, 103-108, 109-111, 118-119) i kaznenu prijavu (list 56 spisa). Proveden je i očevid na licu mjesta te je sudac sačinio skicu lica mjesta dana 30. listopada 2024. (list 184 spisa) te je tijekom postupka proveden i dokaz saslušanjem svjedoka ČG (list 178 spisa), FG (list 178-179 spisa), ŽG (list 179-180 spisa), EG (list 180 spisa), CG (list 180-181 spisa), KG (list 181 spisa), TG (list 181-182 spisa), IG (list 182-183 spisa) i ŠG (list 199-200 spisa) i stranaka 1. tužiteljice ĆG (list 196 spisa),

2. tužiteljice ĐG (list 197 spisa), 1. tužene UG (list 202-203 spisa) i 2. tuženika HG (list 204-205 spisa).

7. Tužbeni zahtjev specificiran podneskom od 20. svibnja 2025. (list 193-194 spisa) je osnovan.

8. Među strankama nije sporno da prijepor predstavlja dio zemljišta na skici lica mjesta od 30. listopada 2024. označen slovima A-B-C-D.

9. Među strankama je sporno tko je bio u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, odnosno prijepora te ukoliko se utvrdi da su to bile 1. i 2. tužiteljica, jesu li one bile smetane od strane 1. i 2. tuženika te jesu li one zatražile posjedovnu zaštitu od suda u roku propisanom zakonom, obzirom su 1. i 2. tuženici opreza radi istaknuli i prigovor prekluzije te je sporan i prigovor promašene pasivne legitimacije koji su istaknuli 1. i 2. tuženici.

9.1. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije koji su istaknuli 1. i 2. tuženici ističe se kako isti nije osnovan obzirom su 1. i 2. tužiteljice tužbu radi smetanja posjeda podnijele protiv osoba, ovdje 1. i 2. tuženika, za koje tvrde da su im smetali posjed obavljanjem određenih radnji na nekretninama koje su bile u njihovom posjedu prije čina smetanja, a sami 1. i 2. tuženici ne osporavaju navedene radnje, već samo ističu kako su oni bili u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine te stoga nisu mogli smetati 1. i 2. tužiteljice u njihovom posjedu.

10. Uvidom u kaznenu prijavu (list 56 spisa) sud je utvrdio kako je protiv 2. tuženika HG od strane ĐG, ovdje 2. tužiteljice, Policijskoj upravi Karlovačkoj, Policijskoj postaji Karlovac, podnesena kaznena prijava da je isti počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. Kaznenog zakona na način što je isti 28. svibnja 2021. oko 7,15 sati u [adresa], na zemljišnoj parceli vlasništva ĐG došao sa svojom suprugom UG, ovdje 1. tuženom, pri čemu je HG motornom pilom rezao grane na stablu trešnje u vlasništvu ĐG koje se dana 27. svibnja 2021., uslijed nevremena, iščupalo iz zemlje i palo u njezin vrt. Kada je ona upozorila HG da ostavi njezino stablo trešnje i da se makne sa njezinog zemljišta i ne gazi po njezinim usjevima kukuruza, HG se držeći upaljenu motornu pilu okrenuo prema ĐG i istom zamahnuo u njezinom smjeru te se tom prilikom od iste nalazio udaljen oko 1-2 metra.

11. Sud je proveo očevid na licu mjesta te je na istome sačinio skicu lica mjesta (list 184 spisa) i naznačio prijepor prema kazivanjima stranaka, kao i utužena smetnja.

11.1. Stranke na skicu lica mjesta nisu imale primjedbi.

11.2. Tužiteljice su nakon dostave skice lica mjesta specificirale svoj tužbeni zahtjev kako je i navedeno u točki 5. ovog obrazloženja te u ovom postupku utužile smetanje sukladno istoj.

12. Tijekom postupka, sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka ČG (list 178 spisa), FG (list 178-179 spisa), ŽG (list 179-180 spisa), EG (list 180 spisa), CG (list 180-181 spisa), KG (list 181 spisa), TG (list 181-182 spisa), IG (list 182-183 spisa) i ŠG (list 199-200 spisa).

13. Svjedok ČG u svom iskazu navodi kako njegova saznanja potječu iz činjenice što on živi u kući koja se nalazi u blizini prijepora. Otkad zna za sebe zna da je 2. tužiteljica održavala prijepor koji je na skici lica mjesta označen slovima A2-B-C- C2-A2. Tužiteljice su to održavale na način da su kosile, bilo je orano. Navodi da je on osobno orao po nalogu 2. tužiteljice i to zadnji puta prije jedno 3-4 godine, ali da je orao i prije toga, s time da su naizmjenično orali NG, DG i on, ovisno o tome kada je tko mogao. Svjedok nadalje navodi kako je vidio da je prije jedno 3-4 godine 1. tužena posjekla tužiteljicama kukuruzu i to na dijelu koji su one uživale, ali ne zna je li tada bilo kakvog drugog smetanja. Navodi da od tada više nije orao. Svjedok nadalje navodi i kako se trešnja nalazila na mjestu koje je sud točkom označio slovom R, da se ograda nalazila u ravnini betonskog stupa ograde pa prema dolje gledano od smjera ceste s time da se ne sjeća do kuda je točno ograda išla, ali misli da do polovice dužine na skici lica mjesta označena slovima A-D. Svjedok u svom iskazu navodi kako je on vidio kada je 2. tuženik iskopao jarak koji se vidi na licu mjesta jer to tako prije nije izgledalo, nego je sve do trešnje koju je pokazao bilo ravno. Ne sjeća se kada je to 2. tuženik iskopao, pred otprilike 3-4 godine, a do tada do kada je on to iskopao navedeno je uživala 2. tužiteljica. Obzirom da on radi kao radnik u Heinekenu, na terenu, u sve tri smjene, navodi da je tako mogao vidjeti 2. tuženika kako kopa po dijelu čestice koje su uživale tužiteljice jer je 2. tuženik to radio više puta u proljeće i u jesen. Svjedok navodi kako je i njegova majka iz svoje kuće mogla vidjeti što tuženik radi te da njegova majka ima dobro pamćenje i istinoljubiva je. Navodi i kako je 2. tuženik kopao samo ono što je sada vidljivo na licu mjesta.

13.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno, detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja. Iz njegova iskaza proizlazi kako je sporni prijepor on po nalogu 2. tužiteljice orao zajedno sa ŽG i FG te je isti vidio, obzirom da živi u kući koja je u blizini prijepora, kako je 1. tužena posjekla tužiteljicama kukuruzu na dijelu koji su one uživale, a da je 2. tuženik iskopao jarak koji se vidio na licu mjesta.

14. Svjedok DG u svom iskazu navodi kako je on susjed sa strankama te od tuda potječu njegova saznanja. On zna da je sporni prijepor i to prijepor koji je na skici lica mjesta označen slovima A2-B-C-C2-A2 uživala i održavala majka tužiteljica, a nakon njezine smrti tužiteljice. To mu je poznato zato jer je on taj sporni prijepor, pa sve do kuće tužiteljica, orao i to po njihovom nalogu. Navodi kako je on zadnji puta orao pred jedno pet godina, ne zna točno, možda i četiri, a zna da su orali i drugi susjedi i to ČG, NG i KG. Navodi kako je on do suda orao, a onda više nije htio. Uvijek je orao u proljeće. On cijelo vrijeme vidi da na prijeporu rade tužiteljice ali ne zna, niti ne ulazi u stvari između njih, odnosno je li tko tu kome zabranio da radi i slično. Nadalje navodi kako je on vidio da su tuženici na prijeporu srušili trešnju, da su na istome nešto radili, ali nije se interesirao niti ulazio u te njihove stvari. Ne zna je li to bilo po dogovoru ili kako. U svom iskazu svjedok je naveo i kako se na licu mjesta nalazila ograda koja je bila vezana na stup betonske ograde te koja je gledano od ceste išla prema dolje i to do polovice dužine na skici lica mjesta označene slovima A-D. On je vidio da su tuženici na prijeporu nešto radili i prije je to izgledalo drugačije nego sada jer kao što je već rekao, on je orao navedeni prijepor, a sada je tu trava. Navodi kako na prijeporu nije postojalo udubljenje koje je bilo vidljivo na očevidu a radi se o liniji na skici lica mjesta označenoj slovima E-B, već je to bila jedna oranica. Tužiteljice, a prije toga i njihova mama, čistile su i održavale prijepor kako je to označeno na skici lica mjesta u cijeloj dužini od točke A do dolje. Zna da su tuženici imali patke i kokoši iza ograde. Zna kako su tuženici kopali po prijeporu, ali se ne sjeća i ne može reći kada je to bilo, niti u koje doba godine, niti u koliko navrata. Otkad nema trešnje, on nije vidio nikakve voćke da su bile posađene.

14.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno, detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja. Iz njegova iskaza proizlazi kako je sporni prijepor on po nalogu tužiteljica orao zajedno sa ŽG, FG i KG te je isti vidio 1. i 2. tuženike da na prijeporu nešto rade, a isti je naveo i kako prijepor ranije nije izgledao kao što je izgledao kada se došlo na lice mjesta 30. listopada 2024.

15. Svjedok NG u svom iskazu navodi kako njegova saznanja potječu iz činjenice da živi u blizini prijepora te tim putem prolazi i vidi tko je sporni prijepor obrađivao. Zna da tužiteljice kose prijepor koji je na skici lica mjesta označen točkama B-C, A1-B, B-C, C-C1 i C1-A1. On je prema nalogu 2. tužiteljice navedeno i orao prije više godina. U trenutku smetanja posjeda, odnosno u tom spornom razdoblju, zna da su navedeni prijepor kosile tužiteljice, a on je za njih prije stalno orao. Uz njega, prijepor su orali i drugi susjedi i to ČG i DG. Ne zna što je bilo posađeno prije, zna da su bile posađene neke stare trešnje, kao i da je trešnja bila posađena izvan crvene linije na skici lica mjesta označene slovima A-D te da se oralo do te trešnje. On je prijepor orao još sa ocem, ne može se sjetiti kada je to bilo, ali zna da je počeo još prije nego što je bilo autoputa. Navodi kako je prije nego što je bilo autoputa orao sa konjima, a nakon toga je dva puta orao sa IMT 39 traktorom. Svjedok ponovno navodi kako je on orao od mjesta koje je na skici lica mjesta označeno točkom A1 prema kući tužitelja pa sve dolje do na skici lica mjesta označeno slovom C1. U trenutku smetanja posjeda, prijepor je uživala 2. tužiteljica ĐG te je ona isto kosila.

15.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno, detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja. Iz njegova iskaza, kao i iz iskaza svjedoka ČG i FG proizlazi kako je sporni prijepor on po nalogu 2. tužiteljice orao, a uz njega su orali i drugi susjedi i to ČG i DG, a da su sam prijepor kosile i tužiteljice.

16. Svjedokinja EG u svom iskazu navodi kako njezina saznanja potječu iz činjenice da se njezina kuća nalazi nedaleko od prijepora te iz dvorišta vidi sporni prijepor. Zna da su tužiteljice obrađivale prijepor koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B-C-D-A. Ne zna do kada su one to točne održavale i uživale, ali zna da sada to ne održavaju te da prije to nije izgledalo kao što izgleda danas, a zašto to one ne održavaju na način kako su to prije održavale, ne zna. Zna da su tužiteljice prestale to obrađivati kada su tuženici taj prijepor prekopali i napravili put, ali ne zna kada je točno put napravljen jer se nije zanimala za isto, a misli da unazad godinu i pol do dvije. O samom činu smetanja ne može ništa reći te o tome ništa ne zna. Navodi kako su prijepor tužiteljice obrađivale dok tuženici nisu došli, ne može točno reći kada je to bilo, ali misli prije pet-šest godina, s time da je 1. tužena dolazila kod majke budući je ona bila stara i bolesna. Zna da je prijepor ranije oran konjima, a kasnije traktorima te da su navedeno orali BG, KG i Maradin ČG. Na prijeporu su majka tužiteljica dok je bila živa, a kasnije i one sadile krumpir, kukuruz, mahune, mrkvu, peršin. Navodi i kako sada tužiteljice obrađuju samo dio od svoje kuće do prijepora.

16.1. Cijeneći iskaz svjedokinje sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedokinja iskazivala jasno, detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja. Iz njezina iskaza proizlazi kako su 1. i 2. tužiteljica obrađivale, održavale i uživale sporni prijepor sve dok 1. i 2. tuženici nisu prijepor prekopali i napravili put, a da je i prijepor bio oran od strane ŽG, KG i ČG.

17. Svjedokinja CG u svom iskazu navodi kako se njezina kuća nalazi u blizini prijepora te od tuda potječu njezina saznanja. U spornom vremenu ona zna da su navedeni prijepor i to prijepor koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B-C- D-A kosile i orale tužiteljice. Zna da su za oranje bili zaduženi NG, AG i ČG. Prije se oralo i uz pomoć konja, a ona je to sve i vidjela obzirom je tamo 46 godina. Ne zna do kada su točno tužiteljice mirno uživale sporni prijepor te ne zna kada su tuženici iste i smetali u navedenom uživanju, obzirom joj se tužiteljice nisu niti žalile na sporno smetanje. Ne može točno reći niti od kada je njima trajao taj mirni posjed. U svom iskazu svjedokinja je izjavila kako sa svog balkona vidi sporni prijepor te je tako i gledala što se točno događalo, no nakon što ju je punomoćnik tuženika pitao da pokaže gdje je točno njezina kuća i balkon, svjedokinja je odgovorila kako se ipak njezina kuća i balkon ne vide te da ona prijepor ne vidi iz kuće, ali ga vidi kada tuda prolazi, kada ide po kestene u šumu te da ima zemlju koju pokazuje sudu i sa koje se vidi prijepor. Tu zemlju je prije održavao njezin suprug, koji je umro prije pet godina, a sada je ista zarasla. Ne sjeća se, niti ne zna kada je svjedok NG zadnji puta orao te koliko puta je orao, samo zna da je orao, a zna da su nalog za oranje dale tužiteljice. Ne zna tko je posjekao trešnju, zna da je trešnju skršio vjetar, a tko ju je odnio ne zna.

17.1. Cijeneći iskaz svjedokinje sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedokinja iskazivala jasno, detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja. Iz njezina iskaza proizlazi kako su prijepor kosile i orale tužiteljice, a da su za oranje bili zaduženi NG, AG i ČG.

18. Svjedok KG u svom iskazu navodi kako je on prijepor koji je skici lica mjesta označen slovima A1-B-C-C1-A1 orao. Navodi kako se na prijeporu nalazila trešnja do koje se oralo. On je orao sa konjima prije 25 godina, a zna da su nakon njega sa traktorima orali NG, ČG i DG. Orao je po nalogu majke tužiteljica, a zna da su tužiteljice navedeni prijepor uživale i nitko ih nije smetao, ali ne zna do kada. Svjedok navodi kako on ne zna kakvi su bili odnosi između stranaka te ne zna zašto su tužiteljice to prestale uživati, samo zna da oni svoje sporove rješavaju na sudu. Nadalje navodi kako je u ravnini stupa betonske ograde prema dolje gledano iz smjera ceste bila ograda za koju ne zna do kuda je točno išla, misli da je išla do kraja obrova koji je na skici lica mjesta označen slovom D. On je prije dvije godine vidio da je 1. tužena kosila sporni prijepor te se tu i kopalo, a kopao je 2. tuženik.

18.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno, detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja. Iz njegova iskaza, kao i iz iskaza svih do sad saslušanih svjedoka čije iskaze je ovaj sud i prihvatio proizlazi kako su tužiteljice prijepor uživale te da je on prijepor orao po nalogu majke tužiteljica, a kasnije su to orali i NG, ČG i DG te da tužiteljice nitko nije smetao u uživanju prijepora. Iz njegova iskaza nadalje proizlazi i kako je on vidio da je 1. tužena prijepor kosila prije jedno dvije godine, a da je 2. tuženik na prijeporu nešto kopao.

19. Svjedok TG u svom iskazu navodi kako navedeni prijepor predstavlja njegovu djedovinu, on je tu odrastao te od tuda potječu njegova saznanja. Navodi kako su tužiteljice u sporno vrijeme uživale i bile u posjedu dijela nekretnine oko svoje kuće te gledano od njihove kuće sve do linije koja je na skici lica mjesta označena slovima B-C. Tuženici su u sporno vrijeme uživali predmetni prijepor koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B-C-D-A, a on to zna jer je tu dolazio kod 1. tužene. Tako kao što je naveo sigurno je bilo unazad 10 i više godina. Svjedok navodi kako su kraj linije B- C označene na skici lica mjesta bile trešnje, koje su bile od tuženika. Svjedok navodi i kako prijepor nije bio oran, već su tužiteljice orale samo svoj dio i to onaj od kuće pa do linije B-C. Njemu se nitko nije požalio da je netko nekoga smetao ili uznemiravao u vršenju posjeda. Ne zna da li je na licu mjesta bila kakva ograda i gdje je ona bila postavljena. Navodi i da je trešnja koja je pala, pala na dio od tužiteljica, ali da su drva od te trešnje išla tuženima.

19.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud isti nije prihvatio obzirom je njegov iskaz u suprotnosti sa iskazima svih drugih saslušanih svjedoka. Također, iz njegova iskaza proizlazi kako su prijepor unazad 10 i više godina uživali 1. i 2. tuženici, kao i da prijepor nije bio oran, a iz fotografija koje se nalaze u spisu, a osobito iz fotografija na listu 75 i 77 spisa vidljivo je kako je prijepor sukladno iskazima saslušanih svjedoka i to ČG, FG, ŽG, EG, CG i KG bio oran te se zaključuje kako je do postavljene ograde 1. i 2. tuženika isti predstavljao jednu cjelinu sa dijelom nekretnine do prijepora koji su nesporno održavale, uživale i orale tužiteljice, a uživaju i danas.

20. Svjedok IG u svom iskazu navodi kako je on susjed sa strankama te živi u blizini prijepora i od tuda ima saznanja. Zna da su tužiteljice uživale i radile na zemlji oko kuće te gledano od kuće prema prijeporu sve do linije koja je na skici lica mjesta označena slovima B-C. Tuženici su uživali i bili u posjedu spornog prijepora koji se dalje nastavlja do njihove kuće. Navodi kako je njega još majka 1. tužene davno tražila da joj napravi ogradu koja je postavljena kao i sada te je ista od stupa betonske ograde koji se nalazi na skici lica mjesta išla prema dolje gledano od smjera ceste u dužini od oko 9 metara. Bila su tri drvena stupa i na njima žica. Tužiteljice su svoj dio orale i obrađivale, a tuženici su održavali sporni prijepor i kroz njega prolazili te su i tim putem davno, prije 20 i više godina, odvozili gnoj. Svjedok nadalje navodi kako su tuženici taj svoj dio cijelo vrijeme održavali te da su prije godinu do dvije na tom prijeporu nešto kopali i ravnali kako bi mogli sa kolima i drvima ući unutra. Tuženici su put radili na prijeporu i to u širini koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B. Svjedok je u svom iskazu naveo i da dok je majka 1. tužene bila živa, a ista je umrla prije 5 godina, prijepor nije bio tako pokošen, ali ga je ona održavala. Navodi i da je 1. tužena dolazila u posjete svojoj majci, ali ne zna tko je to točno kosio. Svjedok je naveo i kako su na prijeporu bile dvije trešnje i to jedna u blizini linije B-C na samom uglu više prema točki C skice lica mjesta, a druga je bila bliže kući tuženika, odnosno na mjestu koje je na skici lica mjesta označena slovom O. 20.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud isti nije prihvatio obzirom je njegov iskaz u suprotnosti sa iskazima svjedoka čije iskaze je sud prihvatio u cijelosti i koji svjedoci su iskazivali na temelju svojih neposrednih saznanja.

21. Svjedok GG u svom iskazu navodi kako je njemu poznato mjesto prijepora obzirom je on prolazio po putu, a koji put je prolazio negdje kroz sredinu prijepora naznačenog na skici lica mjesta (list 189 spisa). Zna da je taj put prolazio kroz sredinu prijepora negdje još prije 50-ak godina jer je on, kao i drugi ljudi, tim putem prolazio kada bi išao na [adresa] na autobusnu stanicu. Zna da je na tom dijelu bila i neka trešnja, a osim toga njemu ništa drugo nije poznato te ne zna tko je navedeni prijepor uživao te čije je to zemljište. Svjedok je u svom iskazu naveo i kako je on na licu mjesta bio tek prije dvije godine, možda i više, ne može se točno sjetiti te je tada vidio da tamo nema puta koji je bio prije 50 godina te je pitao osobu koju je tamo zatekao, a za što se ispostavilo da je tuženik u ovom predmetu, da što je sa putom koji je tu bio prije 50 godina, na što mu je isti odgovorio kako on vodi spor te da bi on njemu mogao biti svjedok u predmetu da posvjedoči da zna da je tu bio put. Svjedok se nije mogao sjetiti koliko je put bio širok te je li isti bio našodran ili nije, obzirom da je od tada prošlo više od 50 godina, ali sjeća se kako je postojao put koji je bio usječen te je tim putem prolazila i stoka. Ne sjeća se jesu li tim putem prolazila kola, on zna da oni sa kolima nisu išli i da je on išao pješke.

21.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud zaključuje kako isti ima neka saznanja o prijeporu od prije više od pedeset godina, a da nema nikakvih saznanja od kasnije, a da tužiteljice u tužbi navode kako one prijepor osobno i putem svojih prednika održavaju i oru unazad četrdeset godina.

22. Tijekom postupka, sud je proveo i dokaz saslušanjem 1. tužiteljice ĆG (list 196 spisa), 2. tužiteljice ĐG (list 197 spisa), 1. tužene UG (list 202-203 spisa) i 2. tuženika HG (list 204-205 spisa).

23. 1. tužiteljica ĆG u svom iskazu navodi kako je zemljište koje je predmet spora ona, a uključujući i njezine prednike, kontinuirano obrađivala unatrag 50 godina te ih do čina smetanja kako je to i navedeno u tužbi nikada nitko u tome nije smetao. To zemljište je ranije obrađivala njihova majka, a nakon smrti majke, ona i sestra, na način da su isto orali te je na istome bio posađen i kukuruz, krumpir, paprika, paradajz, krastavci, mahune, grah, mrkva, peršin, rotkvice, bamija, a i razne druge kulture. To zemljište se u početku oralo konjima, a kasnije uz pomoć traktora i pluga te su sve te radove po nalozima nje i njezine sestre, ovdje 2. tužiteljice, vršili ČG, DG, NG i KG. Navodi kako su one uživale i obrađivale cijelu nekretninu kako je to na skici lica mjesta označeno slovima A-B-C-D- A. Ističe kako ih do tada nikada nitko u tome nije smetao, niti im to branio sve do 29. kolovoza 2020. kada je UG pokosila dio nekretnine i nekoliko redova kukuruza u dužini od oko 30 metara, a širine oko 3 metra. Zatim je HG u razdoblju od 18. rujna do 22. rujna 2020. odstranio dio obrova u dužini od oko 3 metra (cca. 6 koraka suca), visine od oko 1 metar te u pokošenoj dužini kukuruza od oko 30 metara, a isto tako iskopao je i kanal širine od oko 0,30 metara i dubine od oko 0,30 metara, a dužine cca. 30 metara. Nadalje, u razdoblju od 22. rujna do **.**.2020. HG je proširio iskopani kanal i to uz cestu na širinu od 1 metar, a na kraju obrova na 2,10 metara te je u iskopani kanal postavio četiri cigle. Također je u razdoblju od 2. ožujka do 17. ožujka 2022. tuženik HG ušao u posjed zemljišta prema svojoj kući te sa tog dijela zemljišta skinuo i odvezao dio njihovog zemljišta na svoje zemljište. Dio zemljišta koje je odvezao bio je u visini od cca. 0 do 0,30 metara. Ne zna zašto su to tuženici napravili. Oni nju, a koliko zna i njezinu sestru, nikada prije toga nisu upozorili da će nešto raditi na tom zemljištu, niti im na bilo koji način dali do znanja da oni smatraju kako polažu neko pravo na taj dio zemljišta. Kada se dogodio prvi čin smetanja, 1. tužiteljica navodi kako su tuženike ona i sestra upozorili da prestanu raditi to što su naumili, no oni nisu prestajali te su nastavili sa daljnjim činovima smetanja te su stoga njih dvije morale podići ovu tužbu kako bi se zaštitili od smetanja tuženih. Navodi i kako se iz dostavljenih fotografija i videa u spisu može vidjeti kako je i njezina sestra, ovdje 2. tužiteljica, upozoravala 1. tuženu da prestane sa svojim postupanjima, a iz samih fotografija koje su dostavljene vidi se kako su one tu zemlju obrađivale i uživale te su vidljivi i činovi smetanja samih tuženika. 1. tužiteljica je u svom iskazu navela i kako do smrti majke 1. tužene UG i to SG, a koja je pokopana 2. siječnja 2019., nikada nije bilo problema te ih nitko nikada nije smetao u posjedu predmetne nekretnine, a problemi su počeli nakon smrti majke 1. tužene jer je tada 2. tuženi HG doselio iz Zagreba kod svoje supruge, ovdje 1. tužene, koja je nešto ranije već počela živjeti na toj adresi.

24. 2. tužiteljica ĐG je u svom iskazu navela kako je suglasna sa iskazom 1. tužiteljice te i ona iskazuje na način kako je to sve navela i 1. tužiteljica ĆG, ističući kako ona cijelo vrijeme, odnosno cijeli svoj život živi na predmetnoj adresi te je ona konstantno svojoj majci pomagala u obrađivanju predmetnog dijela zemljišta, a koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B-C-D-A. Navodi kako je ona uz majku obrađivala zemljište konstantno sve do njezine smrti 2010., a u tome im je pomagala i ovdje 1. tužiteljica, a koja je tada živjela u [adresa], a nakon toga su ona i njezina sestra, ovdje 1. tužiteljica nastavile zajedno obrađivati to zemljište. Navodi i kako se sa traktorima i plugom orao dio do trešnje, a koji je na skici lica mjesta označen slovima A1-B-C-C1-A1, a onda ovaj preostali dio koji se nije mogao orati traktorom, jer su smetale trešnja i ograda, je ona ručno kosila sa kosom, a kasnije trimerom, a što je vidljivo i na dostavljenim fotografijama (list 74 spisa). Navodi kako je vidljivo da je cijeli taj dio izoran, a sa strane je obrov uredno pokošen, a na fotografiji je vidljiv i put koji ide od kuće tuženih prema drugom zemljištu, odnosno zemljištu tuženih te stoga nije točno niti kako to navode tuženi da oni nisu imali prilazni put do svoje parcele te da su morali prolaziti kroz njihovo.

24.1. Cijeneći iskaz 1. i 2. tužiteljica sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je njihov iskaz potvrđen iskazima svjedoka i to ČG, FG, ŽG, EG, CG i KG, kao i fotografijama koje se nalaze u spisu.

25. 1. tužena UG u svom iskazu navodi kako je taj prijepor cijelo vrijeme uživala njezina obitelj, zadnje je uživala njezina mama, a nakon nje ona. Taj prijepor je ustvari bio dio okućnice i on se održavao samo košnjom, na njemu se nikada nije ništa sadilo niti se isti orao ili kopao. Navodi kako je taj prijepor održavala ona sa svojim suprugom. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva iz kojega proizlazi kako je ona u kolovozu 2020. pokosila dio nekretnine i nekoliko redova kukuruza, 1. tužena ističe kako uopće ne spori da je taj prijepor kosila, ali nije kosila tog datuma koji je naveden u tužbi jer je to bila subota kada je ona bila u Zagrebu, ali u odnosu na navod da je ona pokosila i nekoliko redova kukuruza, 1. tužena navodi kako na tom dijelu prijepora uopće nije bio posađen kukuruz, a kada bi i bio, u 8. mjesecu je kukuruz u punoj vegetaciji te bi na toj dužini bilo sigurno oko 100 stabljika kukuruza koje je ona navodno pokosila te bi se to sigurno i vidjelo. Navodi da se na fotografijama koje su dostavljene u spis od strane tužiteljica vidi da ona kosi po prijeporu, ali vidi se i kako je iza nje "travnati tepih". U odnosu na fotografije koje su u spisu i koje su dostavljene od strane tužiteljica, ista je navela kako je iz njih vidljivo da zapravo sam prijepora nikada nije obrađivan, već je obrađivano samo do prijepora odnosno do linije B-C prikazane na skici lica mjesta. Koliko ima saznanja, njezinom suprugu nikada nitko nije prigovarao niti ga smetao dok je on izvodio radove na proširenju kanala, a može reći ni da njoj do podnošenja ove tužbe nikada nitko nije branio niti je smetao u održavanju tog prijepora. Navodi kako je njezin suprug kanal kopao u razdoblju od 2018. do 2020. godine s time da napominje kako je tijekom postupka prikazano da je on u par dana iskopao toliko zemlje odnosno oko 100,00 m3 što je zapravo nemoguće da jedna osoba toliko zemlje iskopa u par dana. Navodi i kako je ograda, odnosno tih pet drvenih kolaca koji su povezani žicom postavljeni još prije 2000. godine, ali ne može se sjetiti kada, ali sigurno prije smrti njezine majke koja je umrla 2018. i to s ciljem da se ograde kokoši koje su oni imali obzirom je u blizini šuma, a i vrt tužiteljica, pa da te kokoši ne rade nikome štetu. 1. tužena u svom iskazu navodi i kako su oni imali krave te su gnoj vozili preko prijepora, dolje na svoju česticu te je i zbog toga morala biti čvrsta zemlja i nije se to smjelo orati. Travu sa prijepora su nekada palili, a nekada koristili za "malč" odnosno ta se trava stavljala pod biljke. Prije nego što je njezin suprug, ovdje 2. tuženik, počeo kopati kanal, bilo je vidljivo lagano udubljenje između oranice tužiteljica te ovog samog prijepora.

26. 2. tuženik HG u svom iskazu navodi kako je radove za koje ga se tuži on počeo izvoditi 2018. godine i to sa ciljem da oborinske vode od kuće i od dvorišne zgrade sa cijevima sprovede do vrta kroz kanale. Navodi kako je on prilikom izvođenja tih radova naletio na korijen od stoljetne trešnje za koje se vidjelo da je bila vrlo kvalitetna i pokušao je proći ispod te trešnje, ali nije mogao te je onda tu stao. Zbog toga je onda napravio drvenu konstrukciju preko prijepora kako bi vodu sproveo do cisterni na vrtu. To je tako stajalo cijelu 2019. godinu, a 2020. godine kada je počela korona je došao za stalno u [adresa] i to negdje u travnju i tada je ponovno započeo s radovima da sruši trešnju, prokopa kanal kroz prijepor i to kroz liniju B-C-D-A na 5 metara od točke D-C prema točci A i B. Navodi kako on nije prošao točno kroz sredinu prijepora, već je prošao jedno 25 metra od linije A-B paralelno sa tom linijom kroz prijepor te je tu postavio cijevi i zatrpao. Iz iskaza 2. tuženika proizlazi kako u posjedu tog prijepora tužiteljice nisu nikada bile, već je bila majka njegove supruge koja se zvala JG, a kasnije onda njegova supruga, ovdje 1. tužena i on. Taj prijepor su održavali on i supruga s time da je on radio neke grube radove, a ona one finije pa je tako on kosio, orezivao voćke i slično. Tužiteljice nikada nisu bile u posjedu tog prijepora. Navodi i kako se taj prijepor nikada nije orao te je to oduvijek bila livada, odnosno ledina, budući je taj prijepor služio za prolaz kola sa gnojivom. Navodi i kako se na njihovom zemljištu, uz kuću, nalazila štala u kojoj je majka 1. tužene dok je bila živa imala životinje, a oni su, kako bi spriječili da Barine kokoši idu na oranicu, odnosno taj prijepor, postavili drvene stupove i to pet drvenih stupova u ravnini linije koja je na skici lica mjesta naznačena slovima A-D i to nekako do polovice te linije odnosno jedno petnaestak metara, a sve to prema kući tuženih. Na tim drvenim stupovima bila je žičana mreža. U odnosu na fotografije iz podneska od 10. veljače 2022. koji su dostavile tužiteljice, 2. tuženik je naveo kako je na istima vidljivo kako prijepor nikada nije oran te da su tužiteljice orale samo do prijepora. Tuženik navodi i kako je na fotografiji iz 2018. godine vidljiv taj njegov most kojim je premostio prijepor i doveo vodu do cisterne. Na fotografiji iz 2016. godine vidi se i njegova punica JG koja prolazi kroz prijepor i da prijepor nije oran. Nadalje, u odnosu na fotografije sa lista 81 spisa isti je naveo kako je na fotografijama vidljivo da se radi o širenju kanala za koje je on i optužen, a vidljivo je i kako u tom dijelu nije bio posađen nikakav kukuruz već je on kanal radio do tog kukuruza te koliko se sjeća, fotografija je nastala u ljeto 2020. U odnosu na fotografiju sa lista 84 spisa isti je naveo kako je iz fotografije vidljivo da je crvena linija zapravo linija B-C iz skice lica mjesta te da je do linije oranica, a iza linije livada. Na slici je vidljivo i pet drvenih stupova za koje je ranije rečeno da su stavljeni kako bi spriječili prolaz kokošima na ledinu. U odnosu na fotografiju sa lista 111 spisa isti je naveo kako je iz fotografije vidljivo da je do prijepora, odnosno do linije B-C od strane kuće tužiteljica bilo orano, dok sam prijepor nije bio oran, već je na istome samo trava. U svom iskazu, 2. tuženik je naveo i da kada je on izvodio te radove oko iskopavanja kanala, a koje radove je izvodio uz liniji B-C prema svojoj kući, da su tužiteljice vidjele da on izvodi te svoje radove, ali nikada mu tome nisu prigovorile niti su ga u tome smetale, a ti radovi započeli su još u proljeće 2020. godine. Tužiteljice su obrađivale svoju zemlju te su stoga vidjele njega da on radi svoje.

26.1. Cijeneći iskaz 1. i 2. tuženika sud isti nije prihvatio obzirom njihov iskaz nije potvrđen iskazima niti jednog svjedoka čiji je iskaz sud prihvatio. 1. i 2. tuženici zapravo nisu sporili da su oni radili radnje na prijeporu zbog kojih se i vodi ovaj postupak, no isti su isticali kako su se oni nalazili u posljednjem mirnom posjedu prijepora te da su oni zapravo radove vršili na svojemu.

26.2. U odnosu na utuženo smetanje od strane 1. tužene da je ona pokosila dio oranice, odnosno prijepor te nekoliko redova kukuruza, a za koje je 1. tužena izjavila kako nije kosila tog datuma koji je naveden u tužbi jer je to bila subota kada je ona bila u Zagrebu, kao i da nije kosila niti kukuruz, ističe se kako je na fotografiji na listu 94 spisa vidljivo da ona sa ručnom kosom kosi između kukuruza te da je kukuruz bio posađen u neposrednoj blizini žičane ograde 1. i 2. tuženika, odnosno da je isti bio posađen gotovo na cijelom prijeporu obzirom prijepor predstavlja dio od kanala koji je bio vidljiv na licu mjesta i koji je na skici lica mjesta (list 184 spisa) bio označen točkama B-C pa sve do betonskog stupa od ograde 1. i 2. tuženika, odnosno do postavljene ograde (stup ograde označen točkom A na skici lica mjesta), a da širina prijepora iznosi 6 koraka suca (cca 3 metra) i označeno je skici lica mjesta točkama B-A. Ističe se i kako je 1. tužena samo osporila da je kosila 29. kolovoza 2020. jer je tada bila u Zagrebu, no ista nije navedeno ničime dokazala, a tužiteljice su u svom iskazu, kao i tijekom postupka detaljno i jasno navele i obrazložile datume kada su sporna smetanja bila vršena od strane 1. i 2. tuženika.

26.3. U odnosu na utuženo smetanje od strane 2. tuženika da je isti u vremenskom periodu od 18. rujna do 22. rujna 2020. za što su tužiteljice saznale 22. rujna 2020. odstranio dio obrova oranica između točaka C-D u širini od cca 3 m (6 koraka suca), visine cca 1 m, iskopao kanal širine od cca 0,30 m, a dubine cca 0,30 m, a u dužini cca 30 m (38 koraka suca), a od dana 22. rujna 2020. do 12. listopada 2020. za što su tužiteljice saznale 12. listopada 2020. proširio iskopani kanal i to između točaka F-E- N-I-H-G-F te na iskopani kanal postavio četiri cigle te iza toga u razdoblju od 02. ožujka do 17. ožujka 2022. za što su tužiteljice saznale dana 17. ožujka 2022. u odnosu na iskopani kanal ušao u posjed zemljišta 1. i 2. tužiteljica prema svojoj kući te sa tog dijela zemljišta skinuo i odvezao dio zemljišta tužiteljica u visini od 0 do cca 0,30 m te skinuti dio zemljišta odvezao na zemljište 1. i 2. tuženika sve označeno na skici suda točkama F-G-H-I-D-A-F, a za što je 2. tuženik izjavio kako je on radove za koje ga se tuži počeo izvoditi 2018. godine i to sa ciljem da oborinske vode od kuće i od dvorišne zgrade sa cijevima sprovede do vrta kroz kanale te da je onda napravio drvenu konstrukciju preko prijepora kako bi vodu sproveo do cisterni na vrtu. Navodi kako je to tako stajalo onda cijelu 2019. godinu te da je u travnju 2020. nastavio sa započetim radovima rušenja trešnje i prokopa kanala kroz prijepor. Ističe se kako niti 2. tuženik nije sporio da je vršio utužene radnje na prijeporu, ali je kao i 1. tužena istaknuo da radovi nisu vršeni u vrijeme kako je to navedeno u tužbi, pritom ne navodeći točno vrijeme kada su svi ti radovi vršeni te ističući kako je i on radove vršio na prijeporu koji je u posjedu njega i njegove supruge, ovdje 1. tužene. U odnosu na navode 2. tuženika kako je na fotografijama dostavljenim uz podnesak od 10. veljače 2022. vidljivo kako prijepor nikada nije oran te da su tužiteljice orale samo do prijepora, ističe se kako nije u pravu 2. tuženik obzirom je iz fotografija na listu 73, 75, 76 spisa vidljivo da je zemlja obrađivana gotovo do betonskog stupa i žičane ograde, a prijepor ustvari predstavlja dio zemljišta gledano prema cesti i to od betonskog stupa pa prema lijevo u dužini od 6 koraka suca te da zapravo oranica tužiteljica zajedno sa prijeporom predstavlja jednu cjelinu. Nadalje, u odnosu na navod 2. tuženika kako se na fotografiji iz 2016. godine (list 74 spisa) vidi njegova punica JG koja prolazi kroz prijepor i da prijepor nije oran, ističe se kako na navedenoj fotografiji nije vidljiv prijepor, odnosno da taj put ne predstavlja prijepor. Također, 2. tuženik nije sporio da je na fotografijama sa lista 81 spisa vidljivo širenje kanala za koje je on optužen, ali je naveo kako je kanal išao uz kukuruz tužiteljica te da na tom dijelu nije bilo njihova kukuruza.

27. Odredbom članka 21. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (˝Narodne novine˝, broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. – dalje: ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, dok je stavkom 4. propisano kako se pravo na zaštitu posjeda ostvaruje u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

28. Odredbom članka 22. stavkom 1. ZV-a propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavkom 2. istog članka propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

29. Dakle, u parnicama radi smetanja posjeda utvrđuje se faktično stanje, odnosno tko je faktično bio u posjedu, tko je faktično počinio smetanje posjeda i nalazi li se počinitelj smetanja i dalje u faktičnom posjedu.

30. Tužiteljice su u tužbi, a isto tako i tijekom postupka navele kako su za sporno smetanje saznale 29. kolovoza 2020. kada je 1. tužena UG pokosila prijepor i nekoliko redova kukuruza te 22. rujna 2020. kada je 1. tuženik u razdoblju od 18. rujna do 22. rujna 2020. odstranio dio obrova i iskopao kanal na prijeporu. Iako su 1. i 2. tuženici istaknuli prigovor prekluzije navodeći kako radovi nisu vršeni tada, ističe se kako oni nisu dostavili nikakav dokaz kojima bi pokrijepili svoje navode, a ovaj sud je nakon provedenog cjelokupnog postupka iskaze tužiteljica u cijelosti prihvatio. Obzirom je tužba radi smetanja posjeda u ovom postupku podnesena 23. rujna 2020. ovaj sud utvrđuje kako je ista podnesena u zakonskom prekluzivnom roku te da stoga nije osnovan prigovor prekluzije koji su istaknuli 1. i 2. tuženici.

31. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio kako su 1. tužiteljica ĆG i 2. tužiteljica ĐG bile u posljednjem mirnom posjedu nekretnine, odnosno prijepora na skici lica mjesta od 30. listopada 2024. označenog točkama A-B-C-D-A te su isto tužiteljice koristile za svoje gospodarske potrebe, tako da su prijepor kosile, orale te na njemu sadile poljoprivredne kulture. Iz fotografija koje se nalaze u spisu, a posebice iz fotografija sa lista 73, 75 i 76 spisa vidljivo je da je zemlja obrađivana gotovo do betonskog stupa i žičane ograde, pri čemu se ističe da prijepor predstavlja dio zemljišta gledano prema cesti i to od betonskog stupa pa prema lijevo u dužini od 6 koraka suca, odnosno da je prijepor bio zajedno sa nespornim dijelom oranice tužiteljica jedna cjelina, a isto su potvrdili i saslušani svjedoci ČG, DG, NG i KG koji su u svojim iskazima naveli kako su oni po nalogu tužiteljica orali sporni prijepor te EG i CG koje su navele kako znaju da je prijepor bio oran po saslušanim svjedocima te da su one vidjele i znaju da su u posjedu prijepora bile tužiteljice.

31.1. Slijedom toga, ovaj sud zaključuje kako su do utuženog smetanja i to ponajprije do 29. kolovoza 2020. kada je 1. tužena UG pokosila dio prijepora i nekoliko redova kukuruza, pa se na to nadalje nastavilo smetanje od strane 2. tuženika HG koji je u razdoblju od 18. rujna do 22. rujna 2020. odstranio dio obrova te iskopao i kanal širine od oko 0,30 metara i dubine od oko 0,30 metara, a dužine cca. 30 metara te isti kasnije u razdoblju od 22. rujna do 12. listopada 2020. i proširio te u iskopani kanal postavio četiri cigle, a kasnije u razdoblju od 2. ožujka do 17. ožujka 2022. sa dijela zemljišta skinuo i odvezao dio zemljišta tužiteljica na svoje zemljište, a sve kako je to i opisano u točki 5. ovog obrazloženja, 1. i 2. tužiteljice bile u posljednjem mirnom posjedu prijepora.

32. Obzirom na navedeno, ovaj sud zaključuje kako su 1. tužena UG i 2. tuženi HG postupali samovlasno te smetali 1. tužiteljicu ĆG i 2. tužiteljicu ĐG u njihovom posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, radi čega je osnovano i opravdano 1. i 2. tužiteljicama u ovom parničnom postupku pružiti zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju te zabraniti 1. i 2. tuženima svako takvo ili slično smetanje, kao i naložiti istima uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i predaju prijepora u posjed 1. i 2. tužiteljicama.

33. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke.

34. Trošak 1. i 2. tužiteljica sastoji se od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to trošak jednokratne nagrade u iznosu od 500,00 EUR, sukladno Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (˝Narodne novine˝ broj: 138/2023. – dalje: Tarife/23), uvećan za 10% sukladno Tbr. 40. t. 1. Tarife/23 za zastupanje dvije osobe u iznosu od 50,00 EUR, a koji trošak obuhvaća sastav tužbe te pristup na ročišta od 7. srpnja 2021., 1. ožujka 2022. i 30. listopada 2024. (četiri radnje), zatim za sastav podnesaka od 14. listopada 2020. i 22. ožujka 2022. u iznosu od 100,00 EUR za svako, sukladno Tbr. 7. t. 2. Tarife/23, trošak izbivanja iz kancelarije za dane 13. svibnja 2022. i 30. listopada 2024., a koji je valjalo priznati samo kao trošak puta na mjesto očevida u trajanju do 1 sat za svaki dan i to u iznosu od 50,00 EUR za svako, sukladno Tbr. 49. Tarife/23, a ne u taženom iznosu za 2 sata, odnosno 5 sati, trošak zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR, sukladno Tbr. 9. t. 3. Tarife/23, a koji trošak valja uvećati za PDV po stopi od 25% u iznosu od 237,50 EUR. Tužitelju je nadalje priznat trošak prijevoza na očevide na dane 13. svibnja 2022. i 30. listopada 2024. u iznosu od 10,60 EUR za svako, sukladno Tbr. 50. Tarife/23 (20 km x 0,53 EUR), trošak plaćenih predujmova za izlazak sudske komisije na očevide 13. svibnja 2022. i 30. listopada 2024. u iznosu od 49,48 EUR za svako, a ne u traženom iznosu od 200,00 EUR za svako, obzirom tužiteljice nisu bile pozivane na plaćanje predujmova u traženom iznosu niti spisu prileži dokaz u uplati istih u tom iznosu, zatim trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR, trošak pristojbe na rješenje u iznosu od 26,54 EUR te trošak pristojbe na prijedlog za određivanje privremene mjere i rješenje u iznosu od 26,54 EUR, pa ukupni trošak ovog parničnog postupka iznosi 1.387,28 EUR, a na koji trošak je tužiteljicama dosuđena pripadajuća zatezna kamata koja teče od dana donošenja rješenja i to od 29. listopada 2025. pa do isplate, slijedom čega je na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke.

34.1. Tužiteljicama nije priznat zatraženi trošak sastava prijedloga za određivanje privremene mjere od 14. listopada 2020. obzirom im je već ranije priznat sastav podneska od 14. listopada 2020. u kojemu je bio sadržan i prijedlog za proširenje tužbe.

35. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Karlovcu 29. listopada 2025.

Sudac: Zrinka Ban

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa odluke koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu odluke uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava odluke obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu odluke (čl. 335 st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis odluke stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9. ZPP sud će istaknuti odluku na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje odluka mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje sud će odluku dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave odluke (čl. 335 st. 11. ZPP).

Žalba se putem ovog suda podnosi županijskom sudu, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

Dostavljeno:

1. Zajednički odvjetnički ured Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca

2. Đuro Maurman, odvjetnik u Zagrebu