Republika Hrvatska
Općinski sud u
Karlovcu Trg
hrvatskih branitelja 1
47000 Karlovac
Poslovni broj: 11 Pr-110/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu, po sucu Tomislavu Maras, u pravnoj stvari tužiteljice EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (pravna sljednica iza ZU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]) zastupana po punomoćnici Marini Konrad, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Rački i kolege j.t.d. Zagreb, Oreškovićeva ulica 6 D/1, Pisarnica u Slavonskom Brodu, Augusta Cesarca 5 protiv tužene REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac, radi isplate, nakon održanog ročišta za glavnu i javnu raspravu dana 22. rujna 2025. godine, u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene dana 29. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I.
Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714, isplatiti tužitelju EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad koji je ostvario prednik tužitelja MU, za utuženo razdoblje od 1. siječnja 2013. do 1. lipnja 2014. iznos od 112,16 EUR bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:
- za travanj 2014. na iznos od 20,39 EUR počev od 16. svibnja 2013.g. do isplate
- za svibanj 2014. na iznos od 91,77 EUR počev od 16. lipnja 2013.g. do isplate
po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015.g. do 31. prosinca 2022.g. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće, u roku od 8 dana.
II.
Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714 isplatiti tužiteljici EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor koji je ostvario prednik tužitelja MU, za utuženo razdoblje od dana 1. siječnja 2013. do 1. lipnja 2014. iznos od 1.780,66 EUR bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:
- za siječanj 2013. na iznos od 13,27 EUR počev od 16. veljače 2013. do isplate
- za prosinac 2013. na iznos od 543,78 EUR počev od 16. siječnja 2014. do isplate
- za siječanj 2014. na iznos od 1.223,62 EUR počev od 16. veljače 2014. do isplate
po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015.g. do 31. prosinca 2022.g. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće, u roku od 8 dana.
III.
Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 – za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714, isplatiti tužiteljici EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike neisplaćenog terenskog dodatka koji je ostvario prednik tužitelja MU, za utuženo razdoblje od dana 1. siječnja 2013. do 1. lipnja 2014. iznos od 248,86 EUR bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi::
- za travanj 2014. na iznos od 59,73 EUR počev od 16. svibnja 2014. do isplate
- za svibanj 2014. na iznos od 189,13 EUR počev od 16. lipnja 2014. do isplate
po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015.g. do 31. prosinca 2022.g. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće, u roku od 15 dana.
IV.
Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 – za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714 isplatiti tužiteljici EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka isplatom iznosa od 2.691,89 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja tj. 29. listopada 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
O b r a z l o ž e n j e
1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je zaposlenik kod Republike Hrvatske – Ministarstva obrane, Zagreb, Trg kralja P. Krešimira IV br. 1, kao pripadnik Hrvatske kopnene vojske, sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu.
2. Tužitelj je kao djelatna vojna osoba u vremenskom razdoblju od 01.01.2013.g. do dana podnošenja tužbe 28.06.2018.g. imao pravo na uvećanu plaću i dodatke na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu te stražarsku službu, dežurstvo i požarnu dužnost. Također, tužitelj je sukladno propisima (Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru i Pravilniku) imao pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.
3. Tužena nije u skladu s propisima isplaćivala dio plaće i dodatke na plaću, pa je tužitelj zbog neisplaćenih dijelova plaća i dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (obavljanje počasnih straži na pogrebima i sav ostali rad na terenu) te stražarsku službu, dežurstvo i požarnu dužnost, u svojim materijalnim pravima s osnova vojne službe u OS RH u utuženom razdoblju uskraćeni za iznos od 3.000,00 kn bruto.
4. Također, tužena u razdoblju od 01.01.2013.g.do dana podnošenja tužbe 28.06.2018.g. nije isplaćivala naknadu plaće za godišnji odmor sukladno propisima (Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom) u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca već mu je isplaćivana naknada koja je znatno manja od one koja pripada tužitelju. Zbog neplaćanja naknade plaće za godišnji odmor u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, sukladno propisima, tužitelji smatraju da je svaki od njih oštećen za iznos od 500,00 kn godišnje, odnosno za ukupan bruto iznos od 2.500,00 kn.
5. Tužitelj zadržava pravo da nakon provedenog financijsko- knjigovodstvenog vještačenja detaljnije uredi pojedine mjesečne iznose koji se trebaju isplatiti i datume njihovih dospijeća, zajedno sa tijekom zakonskih zateznih kamata za iste.
6. Tužitelj je sukladno članku 186.a Zakona o parničnom postupku Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu podnio zahtjev za mirno rješenje spora. O istom zahtjevu Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu se nije očitovalo.
7. Slijedom navedenog, predlaže se sudu da nakon zakazane i provedene rasprave, sukladno čl. 186.b Zakona o parničnom postupku donese presuda kao u izreci.
8. U odgovoru na tužbu tuženik stavlja prigovor zastare.
9. Prema praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske već je utvrđeno da se straža i dežurstvo ne smatra prekovremenim radom nakon donošenja Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba ,službenika i namještenika (NN-118/09), a to je 01.listopada 2009., a presudama županijskih sudova zauzet je stav da nakon donošenja Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN-33/14, 41/14 i 53/14) i Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika i (NN-54/14) ,a to je 01.lipnja 2014. ne postoji osnova za dosudu razlike godišnjeg odmora i dodataka za prekovremeni rad na terenu.
10. Tužitelj dostavlja općenitu tužbu, identičnu kao i za ostalih stotine tužitelja. Tužitelj ne navodi koje poslove je prekovremeno radio i kada.
11. U utuženom razdoblju na snazi je bilo više propisa.U razdoblju do 1.lipnja 2014. primjenjivao se Zakon o oružanim snagama RH (NN-33/02) i Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN-50/08) i Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN-118/09) i Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (»Narodne novine« broj 140/02, 68/11).
12. Na tužitelja su se u utuženim periodu primjenjivali podzakonski akti koji su doneseni temeljem Zakona o službi u OS RH glede radnog vremena, isplate plaće i dodataka na plaću u utuženom razdoblju, a to su Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće i Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (NN br. 118/09).
13. Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba ,službenika i namještenika (NN-118/09) propisan je raspored tjednog i dnevnog radnog vremenu OS RH ,te pravo na uvećanu plaću za rad noću, blagdanom , subotom, nedjeljom, rad u smjenama, turnusima, te prekovremeni rad, dežurstva i stražarska služba. Ovom se Odlukom propisuje raspored tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: OS RH), pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, mogućnost rada u smjenama, turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad te dežurstvo i stražarska služba.
14. Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN-50/08) detaljno su propisana sva prava vezana za isplatu plaće i dodataka na plaću djelatnih vojnih osoba. Tužitelj je obavljao straže i dežurstva što se ne smatra prekovremenim radom sukladno čl.V. i VIII. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba ,službenika i namještenika.(NN-118/12).Tom Odlukom t.XII. određeno je da je isplata novčane naknade omogućena kad djelatnik nije koristo preraspodjelu radnog vremena.
15. Dana 26.lipnja 2013. stupio je na snagu Zakon o oružanim snagama RH (NN-73/13) temeljem kojeg su donosena Odluka o rasporedu radnog vremena(NN-66/14) i Pravilnik o dodacima na plaću djel.vojnih osoba(NN- 33/14, 41/14 i 53/14).
16. Tom Odlukom je određen je rad ne terenu u točki II. prema kojoj s radno vrijeme prema posebnom rasporedu obuhvaća rad u vrijeme vojnih vježbi, uvježbavanja i ostalih oblika obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstava, stražarske službe, unutarnje službe, sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, rada na terenu, na taborovanju i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama ili na drugom mjestu rada odnosno obavljanja zadaća zbog potreba službe o dodatku adjelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu u skladu Pravilniku koji uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba. Rad iz stavka 1. točke XIII uključuje rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, u smjenama i turnusima.
17. Prema čl. 153. Zakona služba u Oružanim snagama organizirana je na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan.Radno vrijeme je razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba obvezna obavljati poslove dužnosti koju obnaša prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadležne osobe. Raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane.
18. Prema čl. 155. Zakona djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139. ovoga Zakona,a koji su određeni Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN- 33/14,41/14 i 53/14).
19. Prema točki IV. Odluke o rasporedu radnog vremena (NN-66/14) djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba. Puno radno vrijeme utvrđuje se u pravilu u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno u pet dana.
20. Prema čl 154. i 155. Zakona o oružanim snagama (NN-73/13), radno vrijeme zbog specifičnosti vojne službe ne mora biti ravnomjerno raspoređeno po tjednima te se može preraspodijeliti unutar razdoblja koje ne može biti dulje od četiri mjeseca, tako da u jednom razdoblju traje dulje, a u drugom razdoblju kraće od propisanoga punog radnog vremena.
21. Kada je radno vrijeme preraspodijeljeno na način iz stavka 2. ovoga članka ne smije biti dulje od 48 sati tjedno.
22. Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na rad u vrijeme vojnih vježbi, funkcionalnih tečajeva, školovanja, izobrazbe i obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstava, stražarske službe, unutarnje službe, operacija potpore miru, rada na terenu, taborovanja i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama zbog potreba službe i sl. Rad iz stavka 4. ovoga članka uključuje rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, u smjenama i turnusima. Radno vrijeme može se za pojedine ustrojstvene jedinice Oružanih snaga rasporediti na način da vojne osobe kontinuirano vrijeme borave na vježbalištu, poligonu i u vojarni zbog specifičnosti vojne službe, a određeno vrijeme su izvan službe u stanju pripravnosti.
23. Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139. ovoga Zakona. Budući je prekovremeni rad tužitelja kao djelatne vojne osobe, raspored radnog vremena, organiziranje rada, dodaci na plaću i iznosi dodataka reguliran navedenom Odlukom (NN-66/14) i Pravilnikom koji su doneseni temeljem čl. 153. članom Zakona o službi u oružanim snagama RH (NN-73/13) koji se primjenjuje lex specialis, u tom slučaju se propisi o državnim službenicima i namještenicima ne mogu supsidijarno primijeniti u pogledu plaće vojnih djelanih osoba, već samo u odnosu na plaće vojnih službenika i namještenika o čemu je stav povodom izvanredne revizije radi ujednačenje sudske prakse i jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni donio Vrhovni sud RH broj u odluci Revr-1845/12 .
24. Dana 26.lipnja 2013. stupio je na snagu Zakon o oružanim snagama RH (NN-73/13) temeljem kojeg je donesen Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika i (NN-54/14).
25. Što se tiče isplate razlike naknade za godišnji odmor istu osporavamo budući da temeljem čl. 4. st.2 .Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (»Narodne novine« broj 140/02, 68/11), propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku isplaćuje se naknada plaće u istom iznosu kao da radi, a prema čl. 4.st.3.Pravilniku o izmjenama i dopunama istog Pravilnika (Narodne novine br. 68/11) -djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Tužitelj je obavljao straže i dežurstva što se ne smatra prekovremenim radom sukladno čl.V. i VIII. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba ,službenika i namještenika.(NN-118/12).Tom Odlukom t.XII. određeno je da je isplata novčane naknade omogućena kad djelatnik nije koristo preraspodjelu radnog vremena.
26. Nakon stupanja na snagu Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika i (NN- 54/14) i Zakona o službi u OS RH koji se primjenjuju na djelatne vojne osobe, članak 142. propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku isplaćuje naknada plaće u istom iznosu kao da u redovnom radnom vremenu, a redovno radno vrijeme smatra se radno vrijeme oređeno u skladu s Odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena (čl.4.st.2. i 3.).
27. Budući je prekovremeni rad tužitelja i uvjete i načinu korištenja godišnjeg odmora kao djelatne vojne osobe, raspored radnog vremena, organiziranje rada, dodaci na plaću i iznosi dodataka reguliran navedenom Odlukom (NN-66/14) i Pravilnicima koji su doneseni temeljem čl. 153. člankom Zakona o službi u oružanim snagama RH (NN-73/13) koji se primjenjuje lex specialis, u tom slučaju se propisi o državnim službenicima i namještenicima ne mogu supsidijarno primijeniti u pogledu plaće vojnih djelanih osoba, već samo u odnosu na plaće vojnih službenika i namještenika o čemu je stav povodom izvanredne revizije radi ujednačenje sudske prakse i jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni donio Vrhovni sud RH broj u odluci Revr-1845/12 i Revr-1902/2012.
28. Prema tim odlukama na neosnovano je pozivanje na primjenu najpovoljnijeg prava iz čl. 12. Zakona o radu, jer do primjene najpovoljnijeg prava dolazi akoje nako pravo uređeno ugovorom o radu ,Pravilnikom o radu, Sporazumon sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, Kolektivim ugovorm ,ali samo u slučaju kad Zakon o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno.Ova odredba se ne primjenjuje kada je neko pravo drukčije uređeno Zakonom o radu u odnosu na neki drugi zakon.
29. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora, u odluku tuženika od 17. svibnja 2016. godine, u dokumentaciju o radnoj angažiranosti, proveo knjigovodstveno financijsko vještačenje uz nalaz i mišljenje vještaka te dopunu nalaza i mišljenja vještaka.
30. Uvidom u Rješenje od 23. ožujka 2012. godine ovaj sud je utvrdio da je istom tužitelj kao vojnik u razdoblju od 09. veljače 2012. godine do 09. veljače 2017. godine raspoređen na ustrojbeno mjesto strijelca sa bacačem granata u gardijsko oklopno mehaniziranoj brigadi sa mjestom službe u Našicama, dakle radi se o djelatnoj vojnoj osobi.
31. Nadalje, sud je prije svega našao za shodno odlučivati o tuženikovom istaknutom prigovoru zastare te utvrdio da isti prigovor nije osnovan. Naime, kako je tužitelj podnio zahtjev za mirno rješenje spora 23. studenog 2017. godine, a najstarije potraživanje tužitelja dospijeva 16. veljače 2013. godine to je ovaj sud sukladno odredbama čl. 139 Zakona o radu NN 93/14 127/17, 98/19 utvrdio da tužba tužitelja nije zastarjela, budući da od 16. veljače 2013. godine, pa sve do 23. studenog 2017. godine odnosno prekida zastarijevanja nije proteklo 5 godina u kojem je tužitelj imao pravo podnijeti tužbu.
32. Prema odredbama čl. 61 st. 1 te čl. 90 st. 1, čl. 92 st. 3 i 4, te čl. 94 Zakona o radu NN 93/14, 127/17, 98/19 poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenu propisom, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu odnosno Ugovorom o radu najkasnije od 16-tog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec, a za prekovremeni rad, noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću, da puno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati tjedno.
33. Ovaj sud je radi odlučivanja u gornjoj pravnoj stvari našao za shodno provesti knjigovodstveno financijsko vještačenje te utvrditi:
- je li tužitelju isplaćivana plaća, dodaci na plaću za prekovremeni rad, prekovremeni rad na terenu sukladno važećim propisima kroz vremensko razdoblje od dana 1.1.2013.g. do 1.6.2014.g., te kolika je razlika neisplaćenih dijelova plaće i dodataka na plaću za svaki mjesec
- koliki je točan broj radnih dana u razdoblju od 1.1.2013.g. do 1.6.2014.g. tužitelj proveo na radu na terenu, što se smatra terenskim radom, da li je tužitelju za rad na terenu isplaćivan terenski dodatak u navedenom razdoblju sukladno čl. 12. Pravilnika o naknadama troškova u svezi s obavljanjem službe, selidbenih troškova i troškova zbog odvojenog života od obitelji (NN 141/04) te čl. 56. Kolektivnog ugovora,
- kolika je razlika neisplaćenih terenskih dodataka na plaću za svaki mjesec u navedenom razdoblju,
- koliki su neobračunati sati terenskog rada u utuženom razdoblju od 1.1.2013.g. do 1.6.2014.g. sukladno tuženikovim evidencijama o radu, odnosno koliko je točno sati terenskog rada tužitelj obavljao u utuženom razdoblju
- da izvrši obračun novoutvrđenih (neevidentranih ili pogrešno evidentiranih) sati rada bez umanjivanja slobodnih dana iz razloga što ti sati nisu bili pravilno evidentirani, pa tuženik za te sate rada nije mogao niti „odbijati“ slobodne dane,
- obračun rada tužitelja u utuženom razdoblju od 1.1.2013.g. do 1.6.2014.g. koji uključuje dane/sate terenskog rada za koje ne postoji točan sat dolaska i odlaska s posla niti ima oznake da je tužitelj radio 8 sati dnevno, već samo oznaka "TR", te da specificira neisplaćene mjesečne iznose plaće i dodatak na plaću za prekovremeni rad na terenu sa danima dospijeća svakog pojedinog iznosa, bez umanjivanja slobodnim danima, iz razloga što ti sati nisu bili pravilno evidentirani pa tuženik za te sate rada nije mogao niti „odbijati“ slobodne dane,
- je li tužitelju isplaćivan dnevni dodatak za obavljanje stražarske službe i da li je pravilno isplaćivan dnevni dodatak za obavljanje stražarske službe u razdoblju od dana 1.1.2013.g. do 01.06.2014.g. a na koji dodatak je imao pravo sukladno točki VIII. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/09, 118/12) visina kojeg dodatka je utvrđena Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 50/08, 142/08, 118/09, 99/12 i 55/13),
- je li tužitelju isplaćivan dodatak na plaću za svaki sat aktivnog dežurstva odnosno dodatak za dežurstvo u funkciji unutrašnje službe i da li su pravilno isplaćivani ti dodatci u razdoblju od dana 1.1.2013.g. do 01.06.2014.g. a na koje dodatak je imao pravo sukladno točki V., VI. i VII. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/09, 118/12) visina kojih dodataka je utvrđena Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 50/08, 142/08, 118/09, 99/12 i 55/13),
- da vještak napravi izračun razlike naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od 1.1.2013.g. do 1.6.2014.g., za svaki mjesec pojedinačno, uzimajući u obzir obračun osnovne plaće i dodataka na plaću te iznose koje je tužena već platila, s time da se preostali neplaćeni iznos razlike naknade plaće za godišnji odmor izračuna primjenom pravila iz čl. 171. i čl. 172. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) koji reguliraju red uračunavanja i uračunavanje kamata
34. Ovaj sud je utvrdio da su u utuženom razdoblju (od 01. siječnja 2013. godine do 01. lipnja 2014. godine), bili na snazi slijedeći propisi: Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (NN 118/09, 118/12), za razdoblje od 01.10.2009. do 01.06.2014. godine, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 118/09), za razdoblje od 01.10.2009. godine, Zakon o službi u Oružanim snagama RH (NN 33/02 - 124/09) Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika sadrži postotke uvećanja osnovne plaće za dodatke na plaću za: - prekovremeni rad 50% - rad noću 40% - rad subotom 25% - rad nedjeljom 35% - rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150% i td. time da se dodaci na plaću međusobno ne isključuju.
35. Vještak je mišljenja da su temeljem službenih evidencija - prekovremeni sati ostvareni radom na terenu umanjeni za slobodne dane - za ukupno manje evidentiranih 6 sati rada noću, 17 sata rada subotom i 25 sati rada nedjeljom manje je isplaćen iznos od 845,09 kuna (112,16 EUR)
36. Premda tuženik navodi da se protivi dopuni nalaza u kojem je svaki dan vikenda terena računato kao da se radilo minimalno 8 sati prekovremenog rada, a za što ne postoje dokazi u spisu predmeta ovaj sud je takav prigovor tuženika odbio, jer je vještak jasno naveo da je svoj nalaz i mišljenje pa i dopunu sačinio temeljem službenih evidencija prekovremenih sati ostvarenih radom na terenu.
37. Terenski dodatak - tužitelj je u razdoblju od ožujka 2013. do lipnja 2014. godine proveo 25 dana na terenu za koje mu je pripadao terenski dodatak u iznosu 1.875,00 kuna (248,86 EUR) koji mu nije isplaćen.
38. Kako je tužitelj prigovorio izračunu naknade za neplaćeni godišnji odmor, jer da vještak prilikom izračuna nije uzeo u obzir sva bruto primanja koja je tužitelj ostvario u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je korišten godišnji odmor ( prosinac 2013.g. i siječanj 2014.g.) odnosno nije uračunao i terenski dodatak isplaćen s osnova posebnih uvjeta rada djelatnim vojnim osobama koje su bile u mirovnim misijama (terenski dodatak u inozemstvu) to je vještak sukladno istom prigovoru sačinio izračun te obračunao naknada plaće za godišnji odmor za mjesece siječanj i prosinac 2013. godine i siječanj 2014. godine manje isplaćena za iznos 11.873,32 kune, sa uključenim minulim radom 13.416,40 kuna (1.780,66 EUR).
39. Premda je tuženik prigovorio nalazu i mišljenju vještaka navodeći da naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora nije neoporeziv primitak i ne može se isplatiti bez obveze obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak, jer su člankom 90.a definirani su primici koje radnik ostvaruje temeljem zasnovanog radnog odnosa, pa je terenski dodatak za rad u inozemstvo djelomično oporezivan i samo taj dio može ući u nakandu to je ovaj sud takav prigovor tuženika odbio kao neosnovan, jer je potpuno jasno da i terenski dodatak kao takav treba ući u prosjek obračuna bruto primanja koje je tužitelj ostvario u prethodna 3 mjeseca te je u tom smislu sud i prihvatio konačan obračun naknade za neplaćeni godišnji odmor.
40. Dakle, ovaj sud je nakon provedenog postupka prethodno citiranim pozitivnim zakonskim propisima na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad pravnog prednika tužitelja MU za utuženo razdoblje od dana 01. siječnja 2013. do 1. lipnja 2014. dosudio tužitelju iznos od 112,16 EUR bruto po pojedinim iznosima kako je to navedeno pod točkom I izreke presude time da je na isti iznos sud dosudio tužitelju i zatraženu zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbama čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. dospijevajući svakog 16-tog za prethodni mjesec sukladno odredbama čl. 92 st. 3 Zakona o radu NN 93/2014, 127/17.
41. Nadalje, sukladno odredbi čl.60 st.1. Zakona o radu (NN 149/09) za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 89/12), u članku 14. navedeno je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.
42. Uvažavajući zaključke Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene kolektivnog ugovora o primjeni članka 14. Kolektivnog ugovora, naknada koja je trebala biti isplaćena za korištenje godišnjeg odmora vještak je obračunao u visini prosječne mjesečne plaće koje su isplaćene u prethodna 3 mjeseca time da je satnicu za obračun naknade plaće za godišnji odmor iz članka 14. stavka 2. Kolektivnog ugovora izračunao na način da se visina prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca podijeli s mjesečnim fondom sati, u mjesecu u kojem se koristi godišnji odmor. U slučaju kad službenik i namještenik nije ostvario plaću u prethodna tri mjeseca, nego naknadu plaće, odnosno kad je cijeli mjesec ili dio mjeseca ostvario naknadu plaće za bolovanje, ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini tri posljednje prosječne mjesečne plaće koje je ostvario za puno radno vrijeme prije mjeseca u kojem je koristio bolovanje. U izračun prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca uračunavaju se sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad (dodaci vezani za rad: dodatak za stražarsku službu, dodatak za dežurstvo, vojno- policijski dodatak, zapovjedni dodatak i slično, osim dodatka za minuli rad), a dodatak na minuli rad posebno je obračunat na novo izračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora, množenjem naknade sa postotkom uvećanja za minuli rad.
43. Iskazano u eurima dug tuženika prema tužitelju iznosi 1.780,66 eura bruto, pa je u tom smislu sud i dosudio navedeni iznos za razdoblje od 01. siječnja 2013 do 01. lipnja 2014. godine uz zakonsku zateznu kamatu po pojedinim iznosima sukladno odredbama čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. dospijevajući svakog 16-tog za prethodni mjesec sukladno odredbama čl. 92 st. 3 Zakona o radu NN 93/2014, 127/17 kako je to navedeno pod točkom II izreke presude.
44. Kako navedeni iznos razlike neisplaćenog terenskog dodatka u iznosu od 248,86 EUR za razdoblje od 01. siječnja 2013. do 01. lipnja 2014. godine nije isplaćen to je ovaj sud nakon provedenog vještačenja sukladno odredbama čl. 12. Pravilnika o naknadama troškova u svezi s obavljanjem službe, selidbenih troškova i troškova zbog odvojenog života s obitelji (NN 141/04) te točke IV Odluke o visini dnevnice za službeno putovanje i visini naknada za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN 55/04, 61/04,117/12) dosudio zatraženi iznos time da je na tako dosuđeni iznosi za travanj 2014. godine dosudio tužitelju i zatraženu zakonsku zateznu kamatu te za svibanj 2014. godine dosudio tužitelju i zatraženu zakonsku zateznu kamatu dospijevajući od 16-tog lipnja 2014. godine, a sve sukladno odredbama čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. a kako je to navedeno pod točkom III izreke ove presude.
45. Odlučujući o parničnom trošku sud je svoju odluku temeljio na odredbama čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku NN 53/91 do 89/14, te dosudio tužitelju trošak koji se sastoji od zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 250,00 EUR, za sastav tužbe u iznosu od 250,00 EUR, trošak sastava podneska od 13. siječnja 2020. godine u iznosu od 250,00 EUR, sastav podneska od 17. siječnja 2021. godine u iznosu od 250,00 EUR, sastav podneska od 18. travnja 2023. godine u iznosu od 250,00 EUR, sastav podneska od 11. travnja 2024. godine u iznosu od 250,00 EUR, sastav podneska od 22. travnja 2025. godine u iznosu od 250,00 EUR, zastupanja na ročištu od 22. rujna 2025. godine u iznosu od 250,00 EUR, pristup ročištu radi objave presude u iznosu od 125,00 EUR, naknada za provedeno knjigovodstveno vještačenje u iznosu od 566,89 EUR, sveukupno 2.691,89 EUR time da je na tako dosuđeni iznos sud dosudio tužitelju i zatraženu zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbama čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. počem od dana donošenja presude, tj. 29. listopada 2025. godine, pa sve do isplate.
U Karlovcu 29. listopada 2025.
Sudac: Tomislav Maras
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.
Dostavljeno:
1. OD Rački i kolege j.t.d. iz Slavonskog Broda, Stjepana pl. Horvata 36
2. ODO u Karlovcu, građ.-upravnom odjelu na br. P-DO-318/202018