REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U RIJECI
Žrtava fašizma 7, 51000 Rijeka
Poslovni broj: Kžzd-50/2022-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Srebrenke Šantić predsjednika vijeća te Saše Cvijetića i Sandre Juranović članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Laure Pavlović, u kaznenom predmetu protiv optužene AČ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, 101/17 i 118/18 - dalje: KZ/11), rješavajući žalbu državnog odvjetnika podnesenu protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Kzd-38/2018 od 7. listopada 2022., u sjednici održanoj 29. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba državnog odvjetnika te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Kzd-38/2018 od 7. listopada 2022. temeljem članka 453. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) optužena AČ oslobođena je optužbe za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11.
1.1. Temeljem odredbe članka 544. stavka 1. ZKP/08 stavljen je izvan snage kazneni nalog tog suda broj K-38/18 od 04. prosinca 2018.
1.2. Temeljem odredbe članka 149. stavka 1. ZKP/08, određeno je da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i vrati predmet na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08. spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci na dužno razgledavanje.
5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
6. Državni odvjetnik pobija presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468 stavka 1. točke 11. ZKP/08, jer da su razlozi presude nejasni i u znatnoj mjeri proturječni zbog čega se presuda ne može ispitati, odnosno da je nejasno smatra li prvostupanjski sud da nema dokaza da je optuženica počinila kazneno djelo ili da u njenom postupanju nisu ostvarena obilježja predmetnog kaznenog djela. Međutim, protivno navodima u žalbi u pobijanoj presudi je obrazloženo stajalište prvostupanjskog suda da optuženica nije oštećenom GČ rekla da će umrijeti, a da ostale riječi nisu takve da bi se njima ostvarila sva bitna obilježja predmetnog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11 iz kojeg razloga nije počinjena citirana bitna povreda odredaba kaznenog postupka.
7. Nadalje, protivno navodima u žalbi glede pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, u pravu je prvostupanjski sud kada je cijeneći sve okolnosti događaja, iskaz optužene AČ u odnosu na iskaz oštećenog GČ o tijeku događaja i izgovorenim riječima prijetnje cijenio istinitim, jer je jasan, decidiran i okolnosan. Naime, pored nespornog utvrđenja da su njih dvoje telefonski razgovarali, optuženica je navela da ju je oštećeni GČ nazivao 3-4 puta i da je govorio svašta i da ga je u svemu tome pitala ima li što za jesti i da mu je ona govorila da pojede i nakon toga da ju je opet nazvao, te da joj je govorio svašta, govorio je u vezi wudu lutaka, da mu ona oca zatvori, da će naškoditi njenoj unuci, da će je zadaviti i drugo, a da je ona njemu na to odgovorila da će ga pojesti mravi i žohari, da je isti bolestan, a je on njoj i rekao da ima shizofreniju, i da je uvijek išla na to da mu ne odgovara, i da ga je branila koliko ga je puta otac tukao, no međutim ovaj put je reagirala na njegove riječi kao što je navela, te joj govorio da on snima taj njihov razgovor, nakon toga da je ona poklopila slušalicu i nije je više zvao. Riječi da će ga pojesti mravi da je rekla jer je bila u šoku kad ju je zvao i da ih je rekla bez veze da ga se riješi, a da će umrijeti da mu nije rekla. Suprotno tome oštećeni GČ je naveo da mu je rekla i da će umrijeti uslijed kojih prijetnji da je bio preplašen te se osjećao ugroženo uslijed bolesti od koje boluje, jer da ima šizofreniju i da je s ocem nakon 9 dana išao to prijaviti.
7.1. Stoga cijeneći takve iskaze optuženice i oštećenika, kontekst razgovora, njihovih osobnih odnosa, osobnosti i događaja, te okolnost podnošenja kaznene prijave od strane oštećenika nakon 13 dana, u pravu je prvostupanjski sud kada je prihvatio iskaz optuženice da nije govorila oštećeniku da će umrijeti, a da je izgovorene riječi da će oštećenika pojesti mravi, izgovorila u smislu svađe i da ga se riješi, a ne kao riječi izrečene u cilju i kao pogodne da ustraše oštećenika. Pri tome i po stajalištu ovog drugostupanjskog suda takve riječi, same po sebi ne moraju predstavljati prijetnju, već mogu predstavljati i izražavanje o njemu u smislu okolnosti njihovog razgovora i prepirke kako to u konkretnom slučaju i proizlazi iz optuženičine obrane i obrazloženja prvostupanjskog suda glede prihvaćanja njene obrane.
7.2. Stoga je u pravu prvostupanjski sud kada je utvrdio da nije dokazano da je optužena AČ predmetnog dana uputila oštećeniku riječi prijetnje, odnosno riječi koje bi u okolnostima događaja i po sadržaju istih predstavljale ozbiljnu prijetnju kakvim zlom, te podobne da izazovu osjećaj straha i uznemirenosti, odnosno da nema dokaza da bi svojim postupanjem ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11, te ju je na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08 pravilno oslobodio optužbe.
8. Stoga, kako ne postoje razlozi zbog kojih državni odvjetnik pobija presudu, a niti povrede zakona na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je u skladu s člankom 482. ZKP/08 žalbu odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu.
Rijeka, 29. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
Srebrenka Šantić
