Poslovni broj Gž Ovr-507/2025-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov-Kozomara u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ZEC GRADNJA SPLIT d.o.o., OIB: 17081013899, Split, Ivekovićeva 24, koje zastupa punomoćnik Marko Jurković, odvjetnik u Splitu, protiv protivnika osiguranja LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], ..., ..., ..., radi osiguranja prethodnom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr- 2149/2025-2 od 14. listopada 2025., 29. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-2149/2025-2 od 14. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje prethodne mjere.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede odredaba postupka pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. U žalbi navodi da je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju platnog naloga, pa se primjenjuje zakonska pretpostavka da opasnost postoji, tako da predlagatelj osiguranja nije dužan dodatno dokazivati postojanje opasnosti, pa su ispunjene pretpostavke za određivanje prethodne mjere. Predlagatelj osiguranja dodatno ističe kako je protivnik osiguranja državljanin Republike Češke gdje živi i radi te ima imovinu na kojoj bi se trebala provesti ovrha. Sukladno tome, s obzirom da bi se ovrha radi ostvarenja predmetne tražbine trebala provesti u inozemstvu, gdje ovršenik živi i ima imovinu, primjenjuje se zakonska pretpostavka da opasnost postoji tako da predlagatelj nije dužan dodatno dokazivati. Osim toga, predmetna nekretnina, u odnosu na koju se traži određivanje prethodne mjere, predstavlja jedinu imovinu protivnika osiguranja u Republici Hrvatskoj, pa ako protivnik osiguranja otuđi predmetnu nekretninu, isti više neće imati druge imovine u Republici Hrvatskoj na kojoj bi se mogla ostvariti tražbina.

4. Predlaže pobijano rješenje preinačiti na način da se u cijelosti usvoji prijedlog i odredi predloženu prethodnu mjeru podredno ukinuti predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

5. Žalba nije osnovana.

6. Pozivajući se na bitnu povredu odredaba postupka predlagatelj osiguranja u žalbi ne obrazlaže u čemu bi se ostvario taj žalbeni razlog, a pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke od bitnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2.,4.,8.,9., 13. i 14 u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu iz čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje OZ), ovaj sud je utvrdio da donošenje pobijanog rješenja nije počinjena nijedna od tih povreda.

7. Prijedlog za osiguranje novčane tražbine izdavanjem prethodne mjere predbilježbom založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja predlagatelj osiguranja temelji na nepravomoćnom platnom nalogu Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pl-1295/2024-2 od 28. veljače 2025. kojim je protivniku osiguranja naloženo da predlagatelju osiguranja isplati iznos od 17.015,16 eura uvećano za zateznu kamatu tekuću od 11. srpnja 2024. pa sve do isplate kao i da mu naknadi troška postupka u iznosu od 433,42 eura.

8. Sud prvog stupnja je utvrdio da platni nalog nije uredno dostavljen protivniku osiguranja, a da bi isti mogao eventualno podnijeti prigovor na taj platni nalog, a što je pretpostavka za izdavanje prethodne mjere. Po stavu suda prvog stupnja predlagatelj osiguranja paušalno navodi postojanje opasnosti da bi bez tog osiguranja protivnik osiguranja ili treća osoba istome onemogućili ili znatno otežali ostvarenje tražbine, budući da ta opasnost predstavlja objektivnu opasnost i ne ovisi samo o ponašanju protivnika osiguranja, već može biti izazvana i ponašanjem drugih i da bi se ta opasnost ticala onemogućavanja ili znatnog otežavanja ostvarenja njegove tražbine u budućnosti i to kada budu ispunjene zakonom predviđene pretpostavke za ovrhu. Navodi da postojanje takve opasnosti se presumira i to ako se tražbina ima ostvariti u inozemstvu, a predlagatelj osiguranja nije u prijedlogu za osiguranje dostavio dokaze iz kojih bi učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da protivnik osiguranja ima imovinu u inozemstvu na kojoj bi se ovrha mogla provesti i da u vrijeme kada se protiv njega bude mogla tražiti ovrha neće u zemlji imati imovine iz koje bi se tražbina mogla namiriti, kao i da je protivnik osiguranja iselio iz zemlje i odnio sa sobom imovinu koju ima u njoj ako bi izgubio spor ili da bi protivnik osiguranja koji je već nastanjen u inozemstvu ili ima posebno sjedište mogao tamo prebaciti svoju imovinu koju u vrijeme postavljanja zahtjeva za određivanje te mjere ima u zemlji.

9. Stoga, pozivom na odredbu iz čl. 332. i 333. u vezi s čl. 335. st. 1. toč. 1. OZ-a utvrđuje da nisu ostvarene pretpostavke za određivanje predložene prethodne mjere, pa slijedom toga donosi pobijano rješenje.

10. Prema odredbi čl. 332. OZ-a prethodna mjera određuje se radi osiguranja novčane tražbine na temelju:

1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna,

2. nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još nije dospjela,

3. javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela. (st.1.).

11. Sud da na temelju isprava iz stavka 1. ovoga članka odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine (st.2.).

12. Dakle, pravilo je da predlagatelj osiguranjem mora učiniti vjerojatnom opasnost da bi se bez osiguranja prethodnom mjerom onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine.

13. Od ovog pravila predviđene su iznimke u slučaju kad se postojanje takve opasnosti pretpostavlja po samom zakonu (čl. 333 OZ-a) to će biti u slučaju kada određivanje prethodne mjere predloženo na temelju:

1. platnog naloga, odnosno rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i čeka, protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor,

2. presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je dopušteno ponavljanje kaznenog postupka,

3. odluke koja se mora ovršiti u inozemstvu,

4. presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena žalba,

5. nagodbe iz članka 332. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona koja se pobija na način predviđen zakonom

6. javnobilježničke isprave iz članka 332. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona koja se pobija na način predviđen zakonom.

14. Iz priloženog rješenja o izdavanju platnog naloga proizlazi da je platni nalog izdan na temelju računa – otpremnice 16/1/1, a koji račun nema svojstvo javne isprave ili ovjerovljene isprave, a ne radi se o mjenici ni o čeku.

15. Stoga u konkretnom slučaju opasnost se ne pretpostavlja, već je obveza predlagatelja osiguranja bila učiniti vjerojatnim tu opasnost.

16. Prema podacima u spisu, predlagatelj osiguranja je naveo kako postoji opasnost jer protivnik osiguranja živi u inozemstvu, a nema druge vrijednije imovine u Republici Hrvatskoj iz koje bi se predlagatelj osiguranja mogao namiriti. Međutim, sama činjenica da predlagatelj osiguranja živi u [adresa] nije dovoljna za postojanje vjerojatnosti objektivne opasnosti za ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja jer predlagatelj osiguranja zasada ne raspolaže odlukom suda koja nije postala ovršna, a koja bi se morala ovršiti u inozemstvu, pa odredba čl. 333. st. 1. toč. 3. nije primjenjiva u konkretnom predmetu.

18. Ni okolnost da je predmetna nekretnina jedina imovina protivnika osiguranja na području Republike Hrvatske sama za sebe bez da je predlagatelj osiguranja barem na razini vjerojatnosti dokazao da isti nema imovinu u državi u kojoj živi, da je nezaposlen, bez sredstava za život i slično nije dostatan za zaključak onemogućenosti i otežanoj naplati njegove novčane tražbine.

19. Iz navedenih razloga valjalo je žabu predlagatelja osiguranja odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21 st. 1. OZ-a.

U Rijeci 29. listopada 2025.

Sutkinja

Helena Vlahov-Kozomara