Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž-381/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Josipi Miffek-Herak, odvjetnici iz Petrinje, protiv tuženika ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Sandri Panjković, odvjetnici iz Siska, radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Petrinji poslovni broj P-170/2021-10 od 3. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2025.
r i j e š i o j e:
I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Petrinji poslovni broj P-170/2021-10 od 3. ožujka 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja UČ koji glasi:
"Utvrđuje se da je Ugovor o darovanju nekretnina zaključen dana 20.04.2017. između UČ, OIB [osobni identifikacijski broj], kao darovatelja i ČČ, OIB [osobni identifikacijski broj], kao daroprimatelja, ništetan u cijelosti, pa se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Sisku, Stalna služba Petrinja nalaže upis brisanja prava vlasništva, odnosno suvlasništva 1/2 dijela ČČ, na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa]², te se ima uspostaviti ranije z.k. stanje, kakvo je bilo prije provedbe gornjeg Ugovora o darovanju nekretnine, uz uknjižbu prava vlasništva na ime i vlasništvo tužitelja UČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], te je tuženi dužan naknaditi tužitelju parnični trošak, sve u roku od 15 dana."
II Nalaže se tužitelju UČ da tuženiku ČČ naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.021,97 eura / 7.700,03 kuna¹ sa zakonskom zateznom kamatom od 3. ožujka 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."
2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može valjano ispitati, nema valjane razloge o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi u suprotnosti su s izrekom presude, stanjem spisa i utvrđenjem u toku postupka. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu, te usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i obveže tuženika na naknadu troškova parničnog postupka, odnosno da prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje trošak žalbenog postupka u iznosu od 248,86 eura i trošak sudske pristojbe na žalbu po odluci suda.
3. Na žalbu tužitelja nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude povodom žalbe tužitelja i po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj sud utvrđuje da u donošenju pobijane presude i postupku koji joj je prethodio nije počinjena niti jedna od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a.
6. Posebno nije počinjena bitna povreda odredaba ZPP-a iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje tužitelj, budući presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Razlozi dani o odlučnim činjenicama su jasni i razumljivi, te utemeljeni na rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka.
7. Nije počinjena ni relativno bitna povreda iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi članka 8. ZPP-a na koju se poziva tužitelj, a ovo iz razloga jer je prvostupanjski sud svoju odluku donio na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog provedenog dokaza i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno odredbi članka 8. ZPP-a.
8. Nije osnovan ni prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni prigovor pogrešnih i pravno neutemeljenih zaključaka, a samim time i prigovor pogrešne primjene materijalnog prava.
9. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje ništetnosti Ugovora o darovanju nekretnina zaključen dana 20. travnja 2017. između tužitelja, UČ, oca tuženika, kao darovatelja i tuženika ČČ, kao daroprimatelja, kojim ugovorom je darovatelj darovao daroprimatelju svoj suvlasnički dio (1/2) nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište u [adresa], te zahtjev za uspostavu ranijeg zemljišno knjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe navedenog ugovora .
9.1. Tužbeni zahtjev je utemeljen na činjeničnim navodima da je Ugovor o darovanju zaključen protivno članku 482. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23
- dalje ZOO), budući je tuženik iz predmetne nekretnine odselio više od deset godina prije predmetnog darovanja, te nakon sklapanja predmetnog ugovora, nikada više nije stupio u posjed, slijedom čega tužitelj tvrdi da se radilo o darovnom ugovoru bez prave predaje stvari.
10. Tijekom prvostupanjskog postupka nije bilo sporno da Ugovor o darovanju nije sklopljen u formi javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave (članak 482. stavak 2. ZOO-a), sporno je da li se u konkretnom slučaju radi o ugovoru bez prave predaje, odnosno da li je tuženik temljem sklopljenog ugovora o darovanju stupio u posjed odnosno suposjed utužene nekretnine odnosno sporno je da li je izvršena realna predaja vlasništva.
11. Sud prvog stupnja je u odnosu na tu spornu okolnost u dokaznom postupku utvrdio:
- da je Ugovorom o darovanju sklopljenom između UČ, kao darovatelja, i ČČ, kao daroprimatelja, dana 20. travnja 2017. darovatelj darovao daroprimatelju svoj suvlasnički dio i to ½ dijela nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa]²,
- da je u točki IV. istog ugovora navedeno je kako daroprimatelj stupa u posjed darovanih nekretnina iz točke I. ovog ugovora danom njegovog zaključenja,
- da je rješenjem o izvedenom stanju Grada Petrinje, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i kulturne baštine, od 10. veljače 2020., ozakonjena završena, slobodnostojeća, prizemna, jednostavna zgrada stambeno – pomoćne namjene, izgrađena u [adresa], na kčbr. [katastarska čestica] ([katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina], kao podnositelj zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje zgrade u [adresa], na kčbr. [katastarska čestica] ([katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina] naveden je tužitelj UČ, koji je uz zahtjev priložio geodetske snimke izvedenog stanja, iskaz površina i obračunske veličine zgrade, preslik uporabne dozvole,
- da je tuženik ČČ imao prijavljeno prebivalište u [adresa], od **.**.1987. do **.**.2019., a od tada do danas u [adresa], a gdje je tuženik sa obitelji smješten u svrhu hitnog stambenog zbrinjavanja,
- da iz iskaza tužitelja UČ proizlazi da su na nekretnini koja je bila predmet darovanja dvije kuće, od kojih je jedna srušena u potresu. U jednoj kući je njegova bivša supruga, majka tuženika, a druga je srušena prije dvije godine u potresu, da je on radio novu kuću na spornoj nekretnini, a tuženik je uložio svojih 3000 eura i dolazio je fizički raditi na toj kući. U vrijeme darovanja sporne nekretnine nova kuća je bila pri kraju izgradnje, prepravljali su garaže, godinu dana nakon toga bila je useljiva. Tuženik je imao ključeve kuće kada je dolazio u predmetne nekretnine u vrijeme darovanja nekretnine, a ima ih i sada,
- da iz iskaza JČ proizlazi da je darovni ugovor obuhvaćao polovinu tužitelja na cijeloj čestici, a na kojoj se nalazi kuća koja je sada u potresu srušena, nova kuća koju je tuženik sebi uredio i ostalo što se na toj čestici nalazi. Novu kuću iznad garaže gradio je tuženik za svoje potrebe i djecu,
- da je GČ, snaha tužitelja u svom iskazu potvrdila navode tuženika da je pokraj kuće u kojoj su živjeli bila je garaža i tuženik je odlučio od te garaže preurediti kuću, a nova kuća bila je završena otprilike godinu dana prije potresa, te je tuženik tu kuću napravio sebi,
- da je svjedok UČ u svom iskazu potvrdio navode tuženika ističući kako je novu kuću tuženik napravio od garaže koja je prije postojala i napravio ju je za sebe i svoju obitelj, koje je izgradnja nove kuće počela par godina prije potresa te koja je dovršena možda godinu dana prije potresa. Otac je pomagao u izgradnji te kuće, a novac za izgradnju nove kuće davali su i otac i brat.
12. Polazeći od naprijed navedenih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja je pravilno zaključio kako se u ovom sporu radi realnom ugovoru (darovanje uz predaju stvari), koji ugovor je sklopljen u pisanom obliku kako i propisuje odredba čl. 482. st. 1. ZOO-a i koji je stoga valjan i proizvodi pravne učinke slijedom čega je i odbio i tužbeni zahtjev za utvrđenjem i uknjižbom suvlasništva 1/2 predmetne nekretnine.
13. Odredbom članka 10. st.1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst- dalje ZV) propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. (2) Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik.
14. Odredbom članka 14. st.1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst- dalje ZV) propisano je da se posjed prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari.
15. Posjed se prenosi predajom stvari ili sredstava tako da stjecatelj zadobiva faktičnu vlast na stvari, a predaja je izvršena kada se stjecatelj voljom prenositelja nađe u položaju da može izvršavati faktičnu vlast glede stvari. Predaja, kao faktičan čin, sastoji se od prednikovog voljnog čina predaje i sljednikovog voljnog čina primanja stvari, tako da ona iziđe iz prednikove faktične vlasti i ode u faktičnu vlast sljednika.
16. I po ocjeni ovog suda, sud prvog stupnja je s obzirom na provedene dokaze pravilno zaključio da je tuženik kao obdarenik stupio u neposredni posjed sporne nekretnine uz dogovor i volju darovatelja kao prijašnjeg posjednika kada je zajedno i uz prethodni dogovor sa tužiteljem kao darovateljem, na postojećoj garaži gradio kuću, a i kada mu je tužitelj predao ključeve iste, a čime je tuženik stekao mogućnost koristiti nekretninu prema svojoj volji.
17. Slijedom navedenog neosnovano tuženik u žalbi navodi da tuženik nikad nije faktično stupio u posjed predmetne nekretnine. To iz razloga što iz provedenih dokaza proizlazi da je tužitelj kao daroprimac tužitelju darovao ½ dijela nekretnine koju je zajedno sa tuženikom gradio s namjerom i uz dogovor da ta nekretnina pripadne tuženiku i njegovoj obitelji, te mu i s tom namjerom i predao ključ po završenim radovima.
18. U ovoj pravnoj stvari bitno je naglasiti da je spornim ugovorom darovatelj darovao daroprimatelju svoj suvlasnički dio (1/2) nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa]², dakle osporavanim ugovorom tužitelj nije na tuženika prenio u vlasništvo nekretninu u cijelosti već samo ½ dijela, a kako to jasno proizlazi iz spornog ugovora o darovanju. stoga tužitelj u žalbi neosnovano ističe činjenicu da su u staroj kući, nakon sklopljenog darovanog ugovora u istoj dalje nastavili stanovati tuženikova majka u prizemlju i brat s obitelji u potkrovlju jer su naprijed navedene osobe tu nekretninu nastavile koristiti kao suposjednici. Temeljem članka 10. st. 6. ZV-a, kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici.
19. Sud prvog stupnja je za naprijed rečena činjenična utvrđenja i svoja pravna stajališta dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj sud, s time da tuženici svojim žalbenim navodima nisu doveli u sumnju naprijed opisana činjenična utvrđenja suda prvog stupnja, kao i njegova stajališta.
20. Dakle, pobijana presuda u cijelosti je zakonita i temelji se na rezultatima provedenog dokaznog postupka, dok je obrazloženje presude jasno i logično i u potpunosti utemeljeno na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilno primijenjenom materijalnom pravu.
21. Pravilna je i odluka o parničnom trošku, kako po osnovi tako i po visini, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbama članka 154. stavak 1. i članka 155. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22).
22. Slijedom iznijetog, valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a, odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u cijelosti.
23. Kako tužitelj nije uspio u ovom žalbenom postupku, isti je odbijen sa zahtjevom za naknadom troška žalbenog postupka (članak 154. stavak 1. ZPP-a).
U Gospiću, 29. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Milka Vraneš