Republika Hrvatska
Općinski sud u Šibeniku
Šibenik, Stjepana Radića 81
Posl.br. 4 P Ob-133/2024-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, OIB 29399232217, po sutkinji Melini Gulin Pavlaković, u pravnoj stvari tužiteljice AO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa Zajednički odvjetnički ured Ferara i Cigić u Šibeniku, protiv tuženika IO, iz [adresa], radi razvoda braka, nakon provedene i dovršene glavne rasprave dana 16. listopada 2025.g., bez javnosti, na ročištu objave dana 29. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Razvodi se brak
- AO rođ. A, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1961. u Strmici, hrvatske državljanke,
- IO, iz [adresa], rođen **.**.1968. u [adresa] u [adresa], srpskog državljanina,
koji brak je sklopljen dana 11. prosinca 2018.g. u Kninu, a koji je upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Knin za matično područje Knin za godinu 2018. pod rednim brojem 348.
II. Nalaže se tuženiku IO nadoknaditi tužiteljici AO, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove ovog postupka u iznosu od 571,00 € u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do konačne isplate.
Obrazloženje
1. Tužiteljica AO je podnijela tužbu za razvoda braka u kojoj se navodi da su stranke brak sklopile dana 11. prosinca 2018.g. u [adresa], a koji je upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Knin za matično područje [adresa] za godinu 2018. pod rednim brojem 348, te da u braku nije bilo zajedničke rođene ili posvojene djece. Bračni odnosi da su teško i trajno poremećeni radi čega da je došlo do prestanka bračne zajednice prije više od godinu dana. Predložila je donijeti odluku da se brak razvodi , po čl. 51.toč.2.i toč.3. Obiteljskog zakona, jer da su za to ispunjene zakonske pretpostavke.
2. Tuženik IO nije se očitovao na tužbu i tužbeni zahtjev niti je pristupio na raspravu iako mu je dostava tužbe i poziva bila uredno iskazana a izostanak nije opravdao, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti po čl.295.st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP-a ), a koji Zakon se primjenjuje po čl. 346. Obiteljskog zakona ( "Narodne novine" br. 103/2015,98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje ObZ).
3. Izvedeni su dokazi pregledom vjenčanog lista stranka izdanog u Matičnom uredu Knin Klasa: 223-02/24-003/837 od 16. rujna 2024.g., rodnog lista DO izdanog u Matičnom uredu Kinin Klasa: 223-01/24-0373640 od 16. rujna 2024.g., potvrde o prijavi privremenog odlaska iz Republike Hrvatske za AO izdane u Policijskoj postaji Knin PU Šibensko kninske od 11. studenoga 2019.g., jedinstvene informacije iz registra stanovnika Ureda za građane, statistiku i izbore Gradske uprave grada Frankfurt Am Main od 6. ožujka 2025.g. s prijevodom na hrvatski jezik po ovlaštenom tumaču za njemački jezik Marijani Cvitanović iz Šibenika, saslušanjem svjedoka KO pok. I i RO kćeri D, te saslušanjem tužiteljice AO kao stranke.
4. Po čl. 265.st.2 ObZ-a sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tuženika IO kao stranke jer se tuženik bez opravdanog razloga nije odazvao pozivu suda radi saslušanja.
5. Nije bilo drugih dokaznih prijedloga.
6. Tužbeni zahtjev je osnovan.
7. Iz pregleda vjenčanog lista stranka izdanog u Matičnom uredu Knin Klasa:
223-02/24-003/837 od 16. rujna 2024.g. utvrđeno je da su tužiteljica AO i tuženik IO brak sklopili dana 11. prosinca 2018.g. u [adresa], a koji je upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Knin za matično područje [adresa] za godinu 2018. pod rednim brojem 348.
8. Nesporno je da u braku nije bilo zajedničke rođene ili posvojene djece.
9. Tužiteljica AO je tvrdila da su bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni i da je od prestanka bračne zajednice prošlo više od godinu dana.
10. U stranačkom iskazu tužiteljica AO je navela da se s tuženikom upoznala dopisujući se i da je on predložio zajednički život, te da se po njezinom postanku doselio u njezin stanu u [adresa] (gdje ona živi i radi više godina), a nakon čega su se vjenčali u [adresa].
Ubrzo da se uvjerila da je tuženiku ovo bio brak iz interesa jer da nikad nisu imali zajednicu kao pravi bračni drugovi već da je interes tuženika bio da dobije radnu dozvolu u Njemačkoj i da mu ona nađem zaposlenje, što da mu je sve i napravila. Potom da je tražio da uzdržava njegova izvanbračnog sina koji je živio u [adresa], pa da njegovu sina "prepiše" kuću u [adresa] koja je njezino nasljedstvo od oca, da mu kupi Mercedesa, stan u [adresa] i još komad zemlje. Dok je stanovao kod nje, sve svoju zaradu ostvarenu radeći kao radnik na građevini, da je slao sinu ili zadržavao za sebe a ona da ga je uzdržavala, te da je i potkradao tako što joj je uzimao ušteđeni novac i plaću, a onda tvrdio da nije pa bi poslije priznao.
U kolovozu 2024. godine tuženik da je pokušao na prijevaran način iseliti je iz njezina stana tako što je ,dok je bila na radnom mjestu, uz pomoć prijatelja promijenio bravu ulaznih vrata njezina stana i prijavio ju da ga je fizički napala i ozlijedila, radi koje prijave da joj je policija zabranila ulazak u stan sljedeća dva tjedna te je morala preko odvjetnika dokazati da ju je tuženik lažno prijavio i da ima pravo na stan. Nakon što je dokazala lažno prijavljivanje, da se tuženik morao iseliti, te da je deložiran u rujnu 2024. godine jer nije želo izaći dobrovoljno. Od tada da nemaju kontakta. I prije ovog događaja s lažnim prijavljivanjem, oni da nisu imali komunikaciju najmanje dvije godine, tuženik da bi samo povremeno dolazio u stan jer je imao ključ, ali ni tada nisu komunicirali. Već nakon šest mjeseci od sklapanja braka on da je tražio da mu "prepiše" svoju imovinu i da će on ići živjeti u njezinu kuću u [adresa], a ona da nastavi raditi u Njemačkoj za oboje.
Ponovila je da nikad nisu ostvarili bračnu zajednicu, već da je tuženik ovo napravio iz svoje koristi, a da sad više nema interesa održati ga jer je dobio radnu dozvolu i trajni boravak u Njemačkoj za što je bio uvjet trajanje braka više od 6 godina.
11. Svjedoci KO i RO potvrdili su navode tužiteljice.
12. Svjedok KO, izvanbračni drug tužiteljičine kćeri, je rekao da je tuženika upoznao negdje prije pet godina kao supruga tužiteljice dok nju poznaje dugi niz godina, i da su dolazili u Dušankinu kuću u [adresa]. Zna da je njihova bračna zajednica prekinuta prije najmanje dvije godine dok su živjeli i radili u Njemačkoj jer da je između njih došlo do nekog nepremostivog sukoba obzirom da je tuženik od tužiteljice tražio nešto na što ona nije željela pristati, a misli da se radi o prijenosu njezine imovine koju je ona stekla nasljeđivanjem od oca.
13. Svjedokinja RO, kćer tužiteljice, jer navela da su stranke tijekom braka što su više upoznavali uvidjeli da jedan drugom ne odgovaraju karakterom te je da je dolazilo do nesuglasica i sukoba, pa da je tuženik prije više od godinu i pol dana odselio iz zajedničkog iznajmljenog stana u kojem su živjeli u [adresa], a prije toga da su imali razdoblje u kojem skoro više od godinu dana međusobno nisu komunicirali iako su živjeli u istom stanu. U kuću tužiteljice u [adresa] da nije došao više od 2 godine. Dok su živjeli u istom stanu u [adresa], da nisu spavali zajedno u istoj sobi, već da je tuženik bio u dnevnoj sobi a majka u spavaćoj sobi, a tako da je bilo i kad su dolazili u [adresa].
14. Iz potvrde o prijavi privremenog odlaska iz Republike Hrvatske za AO izdane u Policijskoj postaji Knin PU Šibensko kninske od 11. studenoga 2019.g., i Jedinstvene informacije iz registra stanovnika Ureda za građane, statistiku i izbore Gradske uprave grada Frankfurt Am Main od 6. ožujka 2025.g. s prijevodom na hrvatski jezik po ovlaštenom tumaču za njemački jezik Marijani Cvitanović iz Šibenika, utvrđeno je da tužiteljica AO od 2019.g. boravi u [adresa] u SR Njemačkoj na adresi [adresa], dok tuženik IO ima prijavljeno boravište na adresi [adresa].
15. Po odredbi članka 51. ObZ-a sud će razvesti braka ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma, ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana.
16. Slijedom naprijed iznesenog činjeničkog stanja proizašlog iz izvedenih dokaza, nedvojbeno je utvrđeno da su bračni odnosi tužiteljice i tuženika teško i trajno poremećeni i da je od prestanka bračna zajednica stranka prošlo više godina. Utvrđeno je da je bračna zajednica stranaka od početka nije zaživjela i da stranke nikad nisu uspostavile i imale bračni odnos koji bi činio bračnu zajednicu, te da je taj odnos "kulminirao" tuženikovim lažnim prijavljivanjem tužiteljice policiji i oduzimanjem posjeda njezina stana.
Prema provedenim dokazima , činjenica teško i trajno poremećen odnos stranaka očitovao se i u tome da stranke više godina prije opisane situacije nisu imale bilo kakvu komunikaciju niti je tuženik boravio u stanu tužiteljice, kao i da od tuženikova iseljavanja uopće nemaju bilo kakav kontakt i sada borave na različitim adresama.
17. Ovim je sud utvrdio da su ispunjene zakonske pretpostavke za razvod braka iz čl. 51. toč.2. i 3. ObZ-a, pa je prihvatio tužbeni zahtjev i presudio kao u izreci.
18. Za utvrditi je da se tuženik nije protivio nadležnosti ovog suda niti se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu.
19. Kao suviše, za navesti je da se nadležnost ovog suda temelji se na odredbi čl. 48. st.1. Zakona o međunarodnom privatnom pravu ( "Narodne novine" br. 101/2017, dalje ZMPP) koji propisuje da se nadležnost suda Republike Hrvatske u stvarima koje se odnose na razvod, rastavu ili poništaj braka određuje se prema poglavlju II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347, pa je nadležnost utvrđena prema čl.3-7. Poglavlja II ove Uredbe obzirom da tužiteljica hrvatska državljanka i ima prijavljeno prebivalište u [adresa].
20. Zato je presuđeno kao u točki I. izreke.
21. Što se tiče mjerodavnog prava na razvod braka primijenjeno je hrvatsko pravo po čl.37. ZMPP-a.
22. Odluku o troškovima postupka sud je donio po čl.154.st.1.ZPP-a koji se primjenjuje na ove postupke po čl. 346. ObZ-a, pa je tužiteljica priznato pravo na nadoknadu parničnog troška obzirom na uspjeh u dokazivanju.
Priznat joj je traženi trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku- odvjetniku u skladu sa Tbr.7.3., Tbr.46 i Tbr. 53. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika u visini jednokratne novčane naknade od 200 bodova, uvećano za PDV, što iznosi 500 €. Tužiteljici je priznat i troška sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 € i presudu od 26,54 €, te trošak prijevoda dokaz na hrvatski jezik po ovlaštenom tumaču u iznosu od 18,00 € po računu 45/25 od 15. listopada 2025.g., slijedom čega je utvrđeno da je ukupni trošak tužiteljice u iznosu od 571,00 €.
23. Zato je presuđeno kao u točki II. izreke.
U Šibeniku, 29. listopada 2025.
S U T K I NJ A
Melina Gulin Pavlaković
POUKA O PRAVNOM LIJEKU :
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi ovom sudu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DN-a : - kao na zapisnik objave.
