REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-468/2023-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Mariji Šipek, u pravnoj stvari tužiteljice UŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Davor Pavičić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika UNIQA d.d., Zagreb, Planinska ulica 13A, OIB: 75665455333, kojeg zastupa punomoćnik Marko Rašica, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 29. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici 2.600,00 eura sa zateznim kamatama od 29. lipnja 2022. do isplate, po stopi koja se za razdoblje od 29. lipnja 2022. do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, po stopi koja se za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.733,68 eura sa zateznim kamatama od 29. listopada 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.062,50 eura sa zateznim kamatama od 29. listopada 2025. do isplate.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi podnesenoj 21. veljače 2023. navodi da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila 22. srpnja 2021., u kojoj je sudjelovala kao vozačica, zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Navodi da je za štetni događaj odgovoran osiguranik tuženika. Tužbenim zahtjevom iz tužbe, dodatno pojašnjenim u podnesku od 23. kolovoza 2023. i na pripremnom ročištu 20. ožujka 2024., traži isplatu iznosa od 4.310,84 eura po osnovi neimovinske štete, isplatu 280,00 eura po osnovi tuđe pomoći i njege, što umanjeno za nesporno isplaćen iznos od 1.990,84 eura sveukupno iznosi 2.600,00 eura sa zateznim kamatama od 29. lipnja 2022. do isplate. Traži i naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik nespornim nastanak štetnog događaja i svoju pasivnu legitimaciju. Osporava uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i liječenja tegoba i ozljeda tužiteljice nakon 11. kolovoza 2021. Smatra da je isplatom iznosa od 1.990,84 eura tužiteljici u cijelosti naknađena pretrpljena šteta. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja presude do isplate.

3. Na ročištu održanom 2. listopada 2025. tužiteljica uređuje tužbeni zahtjev na način da traži po osnovi neimovinske štete isplatu iznosa od 4.310,84 eura što umanjeno za nesporno plaćeni iznos od 1.838,21 eura po ovoj osnovi (kako je to tuženik naveo na ročištu 20. ožujka 2024.) iznosi 2.472,63 eura. Po osnovi tuđe pomoći i njege traži isplatu iznosa od 280,00 eura, što umanjeno za nesporno plaćeni iznos od 152,63 eura po ovoj osnovi, iznosi 127,37 eura. Stoga sveukupno traži isplatu iznosa od 2.600,00 eura sa zateznim kamatama od 29. lipnja 2022. do isplate.

4. Sud je izveo dokaz čitanjem pisane dokumentacije koja se nalazi u spisu te dokaz medicinskim vještačenjem.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja niti odgovornost tuženika za štetu. Sporna je visina pretrpljene neimovinske štete te štete po osnovi tuđe pomoći i njege odnosno je li tuženik isplatom od 1.990,84 eura istu u cijelosti naknadio tužiteljici. Sporan je i tijek zateznih kamata.

7. Radi utvrđenja relevantnih činjenica (je li tužiteljica pretrpjela fizičke bolove i strah, jesu li trajne posljedice njezinih ozljeda umanjile njezinu životnu aktivnost, a koje činjenice predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu naknade) kao i radi utvrđenja činjenice je li tužiteljici i u kojem opsegu bila potrebna tuđa pomoć i njega, sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 22. prosinca 2024. (list 127-129 spisa) proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, prijelom 8. rebra na lijevoj strani prsnog koša, prijelom baze prvog članka malog prsta lijeve šake bez pomaka ulomaka, natučenje glave, natučenje lijeve nadlaktice i lijeve šake, da postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i navedenih ozljeda kao i uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i liječenja tužiteljice nakon 11. kolovoza 2021. jer se tužiteljica zbog zaostalih bolova u lijevoj šaci i vratu javila fizijatru koji je ordinirao fizikalnu terapiju. Također proizlazi da tužiteljica do štetnog događaja nije imala ozljede gore navedenih regija, da je liječena imobilizacijom vrata Schantzovim ovratnikom, mirovanjem i analgeticima dok je prijelom prsta liječen imobilizacijom kroz 3 tjedna. Također proizlazi da je tužiteljica provela fizikalnu terapiju. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da su po završetku liječenja kod tužiteljice zaostali kronični bolovi u vratu i povremene potiljačne glavobolje te da su kretnje vratne kralježnice ograničene u manjem stupnju, bolne pa da je stoga životna aktivnost tužiteljice umanjena za 3%. Također proizlazi da je tužiteljica trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 2 mjeseca kumulativno kao i da je trpjela primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja, sekundarni strah jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 6 dana i manjeg intenziteta 6 tjedna kumulativno. Također proizlazi da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega u opsegu od 2 sata dnevno kroz 4 tjedna te je liječenje tužiteljice završeno 26. srpnja 2022.

9. Tuženik nije prigovarao nalazu i mišljenju vještaka, dok je tužiteljica prigovarala ocjeni smanjenja životnih aktivnosti, pretrpljenih bolova i straha kao i ocjeni potrebe za tuđom pomoći i njegom.

10. Sud je izveo dokaz saslušanjem vještaka koji je na ročištu održanom 2. listopada 2025. (list 143-144 spisa) iskazao da se prilikom pregleda tužiteljica žalila samo na bolove u vratu i potiljačno glavobolje te bolove u petom prstu lijeve šake kod promjene vremena. Iskazao je da se bolovi lijevog ramena s obzirom da tužiteljica nije zadobila ozljedu lijevog ramena kao i bolovi u prsnom košu s obzirom da se tužiteljica uopće nije žalila na navedene tegobe, nisu mogli biti uzeti u obzir kod smanjenja životne aktivnosti. Nadalje, vještak je iskazao da prilikom pregleda nije utvrdio da je kod tužiteljice smanjena gruba mišićna snaga lijeve šake niti da su pokreti palca bolni i kočeni, nego da je utvrdio urednu pokretljivost prstiju dok su peti prst i lijeva šaka bez otoka i bez deformiteta. Iskazao je da je ocjenu smanjenja životne aktivnosti dao uzevši u obzir ozljede koje je tužiteljica zadobila i klinički nalaz koji je utvrdio kod pregleda tužiteljice, a koji je zaostao po završenom liječenju. Također je iskazao da su fizički bolovi i strah subjektivna kategorija i da se ne mogu objektivno izmjeriti, a da je ocjenu dao uzevši u obzir težinu zadobivenih ozljeda, priloženu medicinsku dokumentaciju i kliničko iskustvo koje je stekao tijekom dugogodišnjeg liječenja takvih ozljeda. Iskazao je da je ocjena fizičkih bolova i straha dana u kumulativnom obliku što znači da je tužiteljica trpjela fizičke bolove i strah u duljem periodu, ali samo povremeno. U odnosu prigovor tužiteljice ocjeni potrebe za tuđom pomoći i njegom, koja je trajala 2 sata dnevno kroz 4 tjedno s obzirom da je trpjela bolove u kumulativnom trajanju od 72 dana, vještak je odgovorio da činjenica da netko trpi bolove manjeg intenziteta ne znači da mu treba tuđa pomoć za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

11. Sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka, kao i njegovo usmeno očitovanje na prigovore tužiteljice, u cijelosti kao jasno i argumentirano. Vještak je jasno obrazložio na čemu temelji svoj nalaz i mišljenje i isto prigovorima tužiteljice nije dovedeno u sumnju. U konačnici, tužiteljica nije predložila izvođenje novog medicinskog vještačenja.

12. Stoga sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka nalazi utvrđenim:

- da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, prijelom 8. rebra na lijevoj strani prsnog koša, prijelom baze prvog članka malog prsta lijeve šake bez pomaka ulomaka, natučenje glave, natučenje lijeve nadlaktice i lijeve šake

- da postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i navedenih ozljeda kao i uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i liječenja tužiteljice nakon 11. kolovoza 2021.

- da je životna aktivnost tužiteljice umanjena za 3%

-da je tužiteljica trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 2 mjeseca kumulativno

-da je tužiteljica trpjela primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja, sekundarni strah jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 6 dana i manjeg intenziteta 6 tjedna kumulativno

- da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 56 sati

- da je liječenje tužiteljice završeno 26. srpnja 2022.

13. Na temelju izvedenih dokaza sud nalazi utvrđenim da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 38/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO) čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO.

14. U ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a s obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede. Prilikom odlučivanja sud je vodio računa i o cilju kojem ta naknada služi te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

15. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir gore navedene i obrazložene kvalifikatorne okolnosti, Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za neimovinsku štetu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izmijenjene 2020. godine te stopu inflacije koja je u međuvremenu nastupila. U odnosu na prigovor tuženika da se inflatorna kretanja ne trebaju uzeti u obzir jer je sva šteta podmirena prije nastupanja istih treba odgovoriti da tuženik isplatom iznosa od 1.990,84 eura nakon podnošenja odštetnog zahtjeva (koji je podnesen 28. lipnja 2022., a štetni događaj se dogodio 22. srpnja 2021., dakle nakon izmjene Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za neimovinsku štetu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izmijenjene 2020. godine) nije u cijelosti naknadio štetu tužiteljici čak i kad se ne bi uopće uzimala u obzir inflacija.

Stoga takav prigovor nije osnovan.

16. Po ocjeni ovog suda, tužiteljici pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti u ukupnom iznosu od 4.310,84 eura što umanjeno za nesporno plaćeni iznos od 1.838,21 eura po ovoj osnovi iznosi 2.472,63 eura. Stoga je prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu daljnjeg iznosa od 2.472,63 eura.

17. Tužiteljici je trebala tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 56 sati, koju su joj pružali ukućani (što je učinjeno nespornim na ročištu 2. listopada 2025., list 143 spisa). Sud nalazi da je primjerena cijena sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 5,00 eura sukladno čl. 223. st. 1. ZPP. Stoga tužiteljici, na temelju čl. 1089. ZOO, pripada naknade štete po ovoj osnovi u iznosu od 280,00 eura, što umanjeno za nesporno plaćeni iznos od 152,63 eura iznosi 127,37 eura. Stoga je prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu daljnjeg iznosa od 127,37 eura.

18. Tužiteljici sukladno čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14) pripadaju zatezne od podnošenja odštetnog zahtjeva (koji je podnesen 28. lipnja 2022., list 16 spisa). Stoga je prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata na iznos od 2.472,63 eura po osnovi neimovinske štete i na iznos od 127,37 eura po osnovi tuđe pomoći i njege od 29. lipnja 2022. do isplate. Ovdje treba dodati da kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva, neovisno o tome što se zdravstveno stanje tužiteljice dovršeno 26. srpnja 2022. jer je šteta u vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva bila predvidiva. Ovakvo pravno shvaćanje izraženo je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 373/2022-3 od 29. studenog 2022.

19. O stopi zateznih kamata odlučeno je na temelju čl. 29. ZOO.

20. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP, odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, priloženom troškovniku te vrijednosti predmeta spora (2.600,00 eura).

21. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu 100 bodova (Tbr. 28.), trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1), trošak sastava podneska od 20.01.2025. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8/1), trošak sastava podnesaka od 18.04.2025. i 09.04.2025. za svaki po 25 bodova (Tbr. 8/4) te trošak pristupa na ročišta 20.03.2024. i 02.10.2025. za svako po 100 bodova (Tbr. 9/1). Navedeno sveukupno iznosi 550 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda u iznosu od 2,00 eura te uvećano za 25% na ime PDV iznosi 1.375,00 eura. Nadalje, priznat joj je trošak vještačenja u iznosu od 200,00 eura, trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 50,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 36,23 eura te na presudu u iznosu od 72,45 eura. Navedeni troškovi ukupno iznose 1.733,68 eura. Prihvaćen je i zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata na troškove postupka od dana donošenja ove odluke do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP) po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO.

22. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 14.06.2023., 12.10.2023. i 22.01.2024. kojima požuruje postupanje suda jer ti troškovi nisu bili potrebni za vođenje parnice sukladno čl. 155. ZPP-a. Nije joj priznat niti trošak sastava podneska od 23.08.2023. u kojem dopunjuje tužbu (nakon što joj je sud istu vratio na dopunu) te navodi koliko traži po osnovi tuđe pomoći i njege, a koliko po osnovi neimovinske štete, što je tužiteljica bila dužna učiniti već u tužbi. Stoga se ne radi o trošku koji bi joj bio dužan naknaditi tuženik. Nadalje, tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 01.03.2024. kojim se očituje na tuženikov odgovor na tužbu. Navedeno stoga što takav podnesak nije bio potreban s obzirom da je tuženik učinio nespornim nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, a sud nije odobrio takvo dodatno pisano očitovanje tužiteljice u smislu čl. 299.a st. 2. ZPP-a. Ovdje treba dodati da je sve navode iz tog podneska tužiteljica mogla iznijeti na pripremnom ročištu održanom 20. ožujka 2024.

U Zagrebu 29. listopada 2025.

Sutkinja:

Marija Šipek

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.