Republika Hrvatska
Općinski sud u Kutini
Hrvatskih branitelja 4
44320 Kutina
Poslovni broj: Pn-36/2021.-39.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Kutini, po sucu pojedincu Jasmini Pintarić, u pravnoj stvari tužitelja ŽB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa odvjetnik Zoran Kosanović iz Kutine, protiv tuženika TB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],kojeg zastupa odvjetnica Ana Posavčić iz Kutine, radi naknade štete, nakon zaključene javne i glavne rasprave održane14. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnikatužitelja odvjetnika Zorana Kosanovića i zamjenice punomoćnice tuženika odvjetnice Lidije Vincent,na temelju članka335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 84/08.,57/11.,148/11., 25/13., 89/14., 70/19, 80/22., 114/22., 155/23. -dalje:ZPP) 30. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku TB iz [adresa] isplatiti tužitelju BB iz [adresa] na ime naknade štete iznos od 8.323,98€ (osam tisuća tristo dvadeset i tri eur i devedeset i osam cent), zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatomračunajući ovu od 30.10.2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
II Za iznos od 6.276,02 € tužbeni zahtjev se odbija.
III Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.281,64 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 30.10.2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je on vlasnik čkbr. [katastarska čestica] Šuma u Vukinom brdu površine 1 jutro 54 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Nadalje tužitelj navodi da je tuženik u periodu od srpnja 2020. do podnošenja tužbe izvršio sječu miješane šume graba, hrasta i bukve i da je odvezao svu drvnu masu u vrijednosti od najmanje 110.000,00 kn.
Tužitelj je u više navrata pokušao spriječiti sječu i odvoz drvne mase, no tuženik je tvrdio da sječu vrši isključivo u šumi u svom vlasništvu predočivši tužitelju vlasnički list prema kome čkbr. [katastarska čestica] ima istu oznaku kao i jedna od čestica tužitelja, no čestica u vlasništvu tuženika je upisana u drugi zemljišnoknjižni uložak.
Slijedom navedenog tužitelj potražuje od tuženika naknadu štete zbog izvršene sječe i odvoza drvne mase u iznosu od 110.00,00 kn.
Prema konačno određenom tužbenom zahtjevu tužitelj potražuje naknadu štete u iznosu od 8.323,98 €.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik navodi da je on vlasnik čkbr. [katastarska čestica] šuma u Vukinom brdu sa 788 čhv, a nije mu poznato da li je i tužitelj vlasnik čestice koja nosi oznaku 1316/8.
Radi razjašnjenja ove okolnosti tuženik se je obratio Odjelu za katastar nekretnina Kutina od kog je dobio odgovor da u katastarskom operatu postoji samo jedna čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to površine 1j 54 čhv.
Nakon toga tuženik sej e obratio i zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Kutini gdje mu je pojašnjeno da je zemljišnoknjižni upis proveden na temelju podataka katastra. Tuženik navodi da je točno da je on izvršio sječu miješane šume, ali da sječu nije izvršio na nekretnini koja je vlasništvo tužitelja već na nekretnini koja je njegovo vlasništvo i koju je on kupio od DB.
3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige, dopis Odjela za Katastar nekretnina Kutina od 18.5.2021., povijest promjena na katastarskim česticama, izvod iz katastarskog plana, pročitan je Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 19.4.2018., povijesni izvadak iz zemljišne knjige, Nacrt dijeljenih nekretnina od 3.8.1939., saslušane su stranke i svjedoci PB, FB, HB, UB, GB i ČB, proveden je očevid na licu mjesta sa geodetskim vještakom Zlatkom Gloc, pročitan je nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Zlatka Gloc sa dopunama i nalaz i mišljenje vještaka šumarske struke Ante Rajića.
4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
5. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je predmetnu nekretninu kupio 2016. od ŠB, a prije same kupnje nekretnine bio je i u katastru i u gruntovnici i sve je bilo u redu.
Nekretnina površinski iznosi jutro i pol i on u toj šumi nije ništa sjekao.
6. Tuženik je iskazao da je svoju nekretninu kupio 2019. od DB. Nekretnina je od strane prethodnog vlasnika bila izmjerena po geodetu i šuma je bila doznačena, a tuženik je sjekao drva upravo po toj doznaci.
Tuženiku nije poznato koliko iznosi površina nekretnine.
7. Svjedok HB je iskazao da je on svoju nekretninu prodao tužitelju, a prije same prodaje je sa tužiteljem bio na licu mjesta u šumi i pokazao je tužitelju među. U trenutku prodaje je dio šume bio porušen.
8. Svjedok UB je svoju nekretninu prodao tuženiku. Prije prodaje je sa tuženikom bio na licu mjesta i pokazao mu je među, a prije toga je angažirao mjernika i mjernik je označio međe na licu mjesta koje oznake je tužitelj kasnije počupao.
Mjernik je točno označio površinu.
Svjedok je iskazao da je on tuženiku prodao nekretninu koja je u naravi šuma, da je prethodno tu šumu izmjerio i nakon što je mjernik izvršio izmjeru lugar je napravio doznake.
9. Svjedok GB je iskazao da je nekretnina koju je kupio tužitelj nekad davno bila u vlasništvu čovjeka koji se je prezivao Ž, a njega je naslijedila kćer koja se je udala za VB, T su naslijedili ljudi iz Siska i od njih je nekretninu kupio HB.
Svjedok je naveo da je tužitelj kupio već porušenu nekretninu, a tuženik je kupio neporušenu nekretninu koju je prethodno mjernik izmjerio i koja je bila doznačena.
10. Svjedok ČB pamti što je kupio UB, ali ne zna o kojoj se je površini radilo.
11. Svjedoci PB i FB nemaju nikakvih saznanja o predmetnoj nekretnini.
12. Nesporno iz izvadaka iz zemljišne knjige proizlazi da je tužitelj vlasnik čkbr. [katastarska čestica] Šuma u Vukinom brdu sa 1j 54 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tuženik vlasnik čkbr. [katastarska čestica] Šuma u Vukinom brdu sa 786 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
13. Iz dopisa Odjela za katastar nekretnina Kutina od 18.5.2021. (str. 12 spisa) je vidljivo da je u katastarskom operatu evidentirana samo čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1j 54 čhv.
14. Iz očitovanja zk. odjela Općinskog suda u Kutini (str. 30 spisa) je vidljivo da je čkbr. [katastarska čestica] sa površinom od 1j 54 čhv nastala cijepanjem čkbr. [katastarska čestica] na temelju Nacrta iz 1952, a čkbr. [katastarska čestica] sa površinom od 786 čhv je nastala cijepanjem čkbr. [katastarska čestica] i to 1939. godine.
15. Nakon provedenog očevida na licu mjesta geodetski vještak Zlatko Gloc je izradio skicu identifikacije predmetne čestice i u nalazu i mišljenju utvrdio da je čkbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 786 čhv nastala cijepanjem čkbr. [katastarska čestica] od 1673 čhv na dvije nove čestice i to 1316/5 od 787 čhv i 1316/8 od 786 čhv diobnim nacrtom 1939. Taj elaborat je proveden u zemljišnim knjigama, ali nije proveden u katastru.
Ta čestica od 786 čhv nije ucrtavana u katastarske planove jer nikad nije u katastar dostavljen elaborat već je ostala matična čestica tako da položaj ove čestice ne postoji u katastarskom operatu niti na terenu već postoji samo čkbr. [katastarska čestica].
Čkbr. [katastarska čestica] od 1j 54 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je nastala cijepanjem čkbr. [katastarska čestica] na temelju Nacrta 1952. Položaj te čestice odgovara mjestu gdje je bila sječa drvne mase.
16. Kod usmene dopune nalaza i mišljenja na raspravi od 14.3.2024. vještak je pojasnio da čkbr. [katastarska čestica] od 786 čhv nije ucrtana u katastarski plan i uopće se ne nalazi u katastarskom operatu jer je nastala cijepanjem matične čkbr. [katastarska čestica] diobnim nacrtom iz 1939., navedeni diobni nacrt je ovjeren od strane katastarskog ureda u Bjelovaru, isti je dostavljen u zemljišnu knjigu koja je provela tad diobni nacrt, ali nikada nije dostavljeno rješenje katastarskom uredu na provedbu.
Godine 1947. radi se diobna osnova u čiji postupak ulazi čkbr. [katastarska čestica] bez prethodno provedene parcelacije iz 1939. godine.
Vještak navodi da je čkbr. [katastarska čestica] u površini od 1j 54 čhv, vlasništvo tužitelja čestica na kojoj je izvršena sječa, a čkbr. [katastarska čestica] u površini od 786 čhv, vlasništvo tuženika se nalazi južnije cca 100 m.
17. Geodetski vještak Zlatko Gloc je izvršio snimanje položaja panjeva na predmetnoj čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 1j 54 čhv na kojoj je i izvršena sječa drva. Ukupno je snimljeno 137 panjeva i od toga se 30 panjeva ne nalazi na predmetnoj čestici.
18. Vještak šumarske struke Anto Rajić je na temelju geodetskog snimka panjeva izvršio procjenu i izračun vrijednosti posječene drvne mase.
Vještak je utvrdio da od 107 panjeva na predmetnoj nekretnini je 26 panjeva hrasta kitnjaka, 18 je panjeva obične bukve, 61 panj bagrema, 1 panj crne johe i 1 panj običnog graba.
Na mjerenim panjevima nije utvrđeno postojanje otiska doznačnog čekića. Prema mišljenju vještaka ukupno procijenjena bruto drvna masa pripadajućih 107 panjeva iznosi 147,05 m3 od čega 66,37 m3 hrasta kitnjaka, 28,82 m3 obične bukve, 47,59 m3 bagrema, 3,70 m3 crne johe i o,57 m3 običnog graba.
Procijenjena tržišna vrijednost posječene drvne mase na predmetnoj nekretnini prema normativima i službenom cjeniku glavnih šumarskih proizvoda Hrvatskih šuma d.o.o. iznosi 8.323,98 € bez PDV-a.
19. Nalaz i mišljenje vještak geodetske struke je dao na temelju provedenog očevida na licu mjesta i podataka pribavljenih iz katastra i zemljišne knjige, nalaz i mišljenje je vještak i usmeno obrazložio odgovorivši pri tom na sva pitanja stranaka, te je i decidirano otklonio sve prigovore stranaka i stoga sud cijeni nalaz i mišljenje stručnim i objektivnim i prihvaća ga u cijelosti.
Vještak šumarske struke je svoj nalaz i mišljenje dao na temelju provedenog očevida na licu mjesta koji očevid je obavio zajedno sa vještakom geodetske struke, nalaz je detaljan i argumentiran, stranke mu nisu prigovarale i stoga i ovaj nalaz i mišljenje sud cijeni stručnim i objektivnim i prihvaća ga u cijelosti.
20. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka gedetske struke nesporno je utvrđeno da je na nekretnini u vlasništvu tužitelja i to čkbr. [katastarska čestica] Šuma u Vukinom brdu površine 1j 54 čhv posječeno 107 stabala.
Tuženik ne spori da je on izvršio sječu predmetnih stabala.
21. Prema odredbi članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. -dalje: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
22. U konkretnom slučaju tuženik je svoju nekretninu kupio od DB, a koji je pak nekretninu kupio od CB i IB **.**.2018., te je u ugovoru o kupoprodaji nekretnina naznačena površina čkbr. [katastarska čestica] od 786 čhv. Slijedom navedenog proizlazi da je prednik tuženika OB i samim tim i tuženik bili upoznati sa površinom svoje nekretnine koja površina je znatno manja od površine nekretnine u vlasništvu tužitelja (1 jutro = 1600 čhv) odnosno nekretnina tužitelja je dva puta veća od nekretnine tuženika.
I tuženik i svjedok UB su iskazali da je prije kupoprodaje nekretnine tuženiku mjernik na licu mjesta označio među i da je mjernik točno označio površinu. Ukoliko je doista mjernik označavao među i označio površinu on je u svakom slučaju onda morao identificirati česticu i pritom svakako primjetiti da se ne radi o površini od 786 čhv nego 1j 54 čhv, te je svakako morao i utvrditi da se radi o drugoj nekretnini koja ima istu oznaku, ali različitu površinu i upisana je u drugi zk. uložak.
Tuženik je slijedom navedenog znao da se radi o drugoj površini od površine koju je kupio odnosno da se radi i o različitoj nekretnini i da stoga vrši sječu stabala na nekretnini koja nije njegovo vlasništvo.
Slijedom gore navedenog tuženik je odgovoran za nastalu štetu tužitelju, te ju je stoga i dužan naknaditi.
23. Iz nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke proizlazi da je ukupna vrijednost predmetne šumske štete 8.323,98 €, a koji iznos je tužitelju i dosuđen zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate.
24. Prvotnim zahtjevom tužitelj potražuje štetu u iznosu od 110.000,00 kn odnosno 14.600,00 €.
Konačno određenim tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje naknadu štete u iznosu od 8.323,98 €.
Ovom djelomičnom povlačenju tužbe se tuženik protivi i stoga je o istome valajlo meritorno odlučiti i za iznos od 6.276,02 € odbiti tužbeni zahtjev.
25. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a. Tuženik je osporavao i osnov i visinu tužbenog zahtjeva te je stoga uspjeh tužitelja 78,5% (u odnosu na osnov tužitelj je uspio 100% i u odnosu na visinu 57%, što daje uspjjeh tužitelja u sporu od 78,5%).
Tuženik je uspio u sporu sa 21,5 %.
Kada se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika dobiva se konačan uspjeh tužitelja u sporu od 57 %.
Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe 500,00 €, zastupanja na ročištu od 20.1.2022. 500,00 €, zastupanja na očevidu od 17.3.2023. 500,00 €, zastupanja na ročištu od 14.3.2024. 500,00 €, sastava podneska od 8.5.2025. 200,00 €, zastupanja na ročištu od 14.10.2025. 200,00 €, na ročištu od 30.10.2025. 100,00 €, PDV-a 625,00 €, trošak predujma za očevid 331,81 € i trošak geodetskog i šumarskog vještačenja 546,07 € ili ukupno 4.002,88 €.
Obzirom na uspjeh tužitelja u sporu od 57 % dosuđen mu je trošak u iznosu od 2.281,64 €.
26. Radi navedenog presuđeno je kao u izreci.
U Kutini 30. listopada 2025.
Sudac
Jasmina Pintarić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave presude.
Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP- a).
Dna
1.Odvjetnik Zoran Kosanović, Kutina
2.Odvjetnica Ana Posavčić, Kutina