Broj: IR-126/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv LŽ, u povodu prijedloga za izricanje mjere zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na temelju čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117/03, 71/06, 43/09, 34/11 i 114/22), odlučujući o žalbi LŽ podnesenoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp Prz-277/2025-5 od 17. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba LŽ i potvrđuje pobijano rješenje.

O b r a z l o ž e n j e

1. Pobijanim rješenjem je LŽ izrečena zabrana prisustvovanja svim nogometnim utakmicama na kojima nastupa nogometni klub HNK „Hajduk“ i Hrvatska nogometna reprezentacija u trajanju od jedne godine.

2. Protiv tog rješenja je LŽ putem Sebastiana Miše, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Miše & Pavić d.o.o. u Zagrebu, pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih osnova, predlažući usvojiti žalbu te ukinuti pobijano rješenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Razmotrivši predmet, uz ocjenu navoda žalbe, odlučujući sukladno odredbi čl. 211. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je pravilna i zakonita pobijana odluka prvostupanjskog suda, budući da je na temelju odredbe članka 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, osnovano izrečena predmetna zabrana prisustvovanja športskim natjecanjima, pobliže opisana u izreci prvostupanjskog rješenja.

5. LŽ u žalbi ističe da prema popisu evidentiranih protupravnih ponašanja žalitelja iznesenih u obrazloženju pobijanog rješenja, nije jasno radi li se o pravomoćnim ili nepravomoćnim presudama, s tim da nije točno da bi on bio uhićen jer nije bio na tom mjestu koje se navodi u jednom ranijem događaju. Ističe i da se radi o povredi načela „ne bis in idem“ jer se žalitelj ne može dva puta kažnjavati za ista djela, a interne evidencije policijskih službenika ne mogu se izjednačavati s već presuđenim predmetima zbog čega je nužno razlučiti o kojim točno presudama se radi. Navodne evidencije policije nisu jasno konkretizirane, a navod da je žalitelj pripadnik navijačke skupine Torcida nije ničim dokazan pa puki navodi iz prijedloga policije da se isti navodno protupravno ponašao nisu dovoljni. Ističe da sama činjenica podnošenja kaznene prijave od strane policije ništa ne govori o kaznenoj odgovornosti žalitelja, a radi se o događaju od prije četiri mjeseca bez ikakvih konkretnih radnji u spisu što govori koliko je neozbiljna prijava. Navodi da nije jasan navod izreke rješenja kojima se ukazuje na propisane novčane kazne i koji je smisao istog. Uz to, sud nije obrazložio niti zabranu odlaska na nogometne utakmice, a istom se zadire u osobnu slobodu žalitelja kao temeljnu ustavnu vrijednost pa pobijano rješenje nema razloga pa se ne može ispitati.

5.1. Međutim nije u pravu žalitelj kada ističe nedostatnu težinu i ozbiljnost navoda iz prijedloga policije za izricanjem predmetne preventivne mjere te u vezi s tim vjerodostojnost popisa protupravnih ponašanja žalitelja. Prije svega, pobijano rješenje (kao i prijedlog predlagatelja) jasno sadrži podatke o tome u kojim konkretno događajima je žalitelj sudjelovao te je tako jasno navedeno da je isti dana 3. svibnja 2025. uhićen tijekom policijske intervencije zbog fizičkog sukoba između oko 250 pripadnika navijačkih skupina „Torcida“ i „Bad blue boys“ u Splitu nakon čega je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog kaznenog djela „Sudjelovanja u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe“ (čl. 31.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima). Nadalje, iz priležeće kaznene prijave podnesenog prijedloga je jasno vidljivo da je između ostalih sudionika, i protiv LŽ podnesena kaznena prijava zbog navedenog kaznenog djela u vezi naprijed navedenog događaja koji se dogodio prije početka nogometne utakmice na stadionu Poljud u Splitu između HNK „Hajduk“ i GNK „Dinamo“. Pritom uopće nije relevantan podatak je li i kada LŽ uhićen nije već su relevantna operativna saznanja podnositelja prijedloga o njegovom protupravnom ponašanju vezanom uz neko športsko natjecanje.

5.2. Naime, potrebno je napomenuti da je odredbom čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima izričito propisano da se predmetna mjera može izreći „osobi za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja“ pa se, dakle, ne radi o mjeri koja se donosi na temelju podataka Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Odjela za prekršajne evidencije. Upravo je, između ostalog, i u svrhu izricanja mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, odredbom čl. 39.b istog Zakona, propisano da Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi Zbirku podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja. Znači, Zbirka podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja vodi se radi pripreme poduzimanja odgovarajućih mjera za održavanje javnog reda i sigurnosti za vrijeme športskih natjecanja, koja mogu biti ugrožena od strane pojedinaca koji svojim radnjama čine potencijalnu prijetnju zakonitosti, redu i sigurnosti i ta operativna saznanja predstavljaju bitnu okolnost i valjanu osnovu za izricanje mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, kako je to pravilno i osnovano zaključio i prvostupanjski sud.

5.3. Nadalje, iz ostala dva podatka u rješenju (jednako kao i u prijedlogu), jasno je vidljivo da su protiv LŽ donesene sudske presude zbog posjedovanja pirotehničkih sredstava i baruta prije odigravanja nogometnih utakmica između HNK „Hajduk“ i HNK „Gorica“ te HNK „Hajduk“ i HNK „Rijeka“ iz čega također proizlazi dostatno operativno saznanje o njegovom protupravnom ponašanju vezanom uz športska natjecanja. Iako iz tih odluka nije vidljivo radi li se o pravomoćnim odlukama, po ocjeni ovog suda sami podaci predstavljaju dovoljnu osnovu za primjenu predmetne mjere. Naime, u konkretnom slučaju radi se o preventivnoj mjeri čiji je cilj preveniranje mogućeg protupravnog ponašanja osobe za koju postoji saznanje da se već ranije tako ponašala.

5.4. U tom smislu se prvostupanjski sud upućuje na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1574/2006 od 26. studenog 2008., u kojoj je jasno prihvaćen stav da za primjenu mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima nije od utjecaja pravomoćno kažnjavanje osobe, nego saznanje da se osoba ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja i odlaska s nekog športskog natjecanja. Ustavni sud je i u odluci broj U-I-2186/2008 od 29. svibnja 2012., u kojoj nije prihvaćen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti čl. 34.a i 39.b Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima s Ustavom Republike Hrvatske, izrazio nedvojben stav da je legitimni cilj čl. 34.a navedenog Zakona prevenirati, procesuirati i otkloniti neprihvatljivo ponašanje osobe za koju postoji samo saznanje da se ranije protupravno ponašala u vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja, kao i da je mjera prevencije razmjerna legitimnom cilju koji se njome želi postići. Također, i u odluci Europskog suda za ljudska prava Seražin protiv Hrvatske od 8. studenog 2018. jasno je izražen stav da se radi o mjeri preventivnog karaktera, sui generis, koja se može primijeniti neovisno o prethodnom kaznenom/prekršajnom progonu i osudi, koja se ne izriče kao dopunska sankcija radi počinjenog prekršaja te nije potrebno zadovoljiti standard dokaza, već se temelji na podacima policije o prethodnom protupravnom ponašanju izgrednika.

5.5. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi da u rješenju nije jasno razgraničeno o kakvim odlukama se radi odnosno da zbog toga postoji opasnost od dvostrukog kažnjavanja.

5.6. Nadalje, u odnosu na navod žalbe da iz pobijanog rješenja prijedloga (i prijedloga) nije vidljivo na temelju kojih odlučnih činjenica je utvrđeno da se radi o pripadniku navijačke skupine Torcida, ističe se da je isto netočno budući da iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je taj podatak utvrđen na temelju Zbirke podataka o osobama i događajima vezano uz športska natjecanja, utemeljene na Informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a koja čini operativno saznanje policije kao dovoljne osnova za izricanje ove mjere. Osim toga, pripadnost krajnje žestokim članovima ili „običnim“ pripadnicima određene navijačke skupine nije odlučna činjenica o kojoj ovisi izricanje zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima pa ona ne treba niti biti posebno utvrđivana odnosno obrazložena već može predstavljati osnov za odluku o tome u odnosu na eventualno koji klub će se izreći zabrana odlaska na športska natjecanja.

5.7. Stoga, protupravna ponašanja od kojih je svako vezano uz športske događaje, a koja predstavljaju operativna saznanja policije, i po stavu ovog suda čine ispunjenje uvjeta iz čl. 34. a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

5.8. U odnosu na navod žalbe da u rješenju nije posebno obrazloženo zašto je predmetna mjera izrečena i za zabranu posjećivanja utakmica u kojima sudjeluje Hrvatska nogometna reprezentacija, ističe se da su iz obrazloženja pobijanog rješenja vidljivi razlozi za izricanje zabrane u odnosu na predmetni klub i hrvatsku reprezentaciju (predzadnji odlomak rješenja). No, potrebno je ukazati žalitelju da, osim općepoznate činjenice da u Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji često igraju i igrači HNK „Hajduk“ čije utakmice okrivljenik posjećuje, relevantna je i činjenica da su utakmice hrvatske nogometne reprezentacije u vrhu posjećenosti svih športskih natjecanja, praćene iznimnom zainteresiranošću kako posjetitelja tako i ostale javnosti zbog čega je nužno na takvim događanjima zaštiti sigurnost svih sudionika. Zbog toga što je žalitelj, a temeljem legitimnih saznanja nadležne policijske uprave, pokazao ustrajnost u činjenju protupravnih ponašanja prilikom odigravanja športskih natjecanja te da predmetna mjera koja je preventivnog karaktera, ima cilj sprječavanja nepoželjnog ponašanja i na međunarodnom planu, to su u konkretnom slučaju ispunjeni zakonski uvjeti za izricanje navedene zabrane prisustvovanja i utakmicama u kojima sudjeluje Hrvatska nogometna reprezentacija.

5.9. Iz tog razloga je i po ocjeni ovog suda izrečena mjera koja u sebi sadrži određeno ograničenje slobode kretanja žalitelja, razmjerna potrebi zaštite javnog mira i reda i javne sigurnosti, budući da u ovom slučaju nad interesom pojedinca za navijanje i gledanje športskih natjecanja, pretežu javni interes i pravo drugih osoba da neometano i sigurno prisustvovanje i uživanje u športskom natjecanju.

6. U odnosu na navod žalbe da je nejasna smisao djela izreke u kojem se ukazuje na propisane novčane kazne, ističe se da je time pravilno žalitelju prvostupanjski sud uputio žalitelja na posljedice ne postupanja po izrečenoj mjeri u smislu članka 39.a stavka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

7. Na temelju svega iznesenog, sukladno čl. 211. st. 2. t. 2. PZ-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 29. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Robert Završki, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, žalitelja, odvjetnika i tužitelja.