Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-60/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Stokrp kao predsjednika vijeća, Ivane Mašić kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Britvec kao člana vijeća u parničnom predmetu 1. tužiteljice HČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Lani Roje, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika SČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ivani Buić, odvjetnici u Rijeci, radi stvarno-predaja-povrat, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-1417/2014-73 od 18. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao djelomično neosnovana žalba 1. tužiteljice HČD i 2. tužiteljice HČ, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1417/2014-73 od 18. listopada 2024. pod stavkom I. i dijelu stavka II. izreke u kojem je naloženo tužiteljicama naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.937,50 EUR sa zateznim kamatama od 18. listopada 2024. do isplate.

II Preinačuje se presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1417/2014-73 od 18. listopada 2024. u dijelu stavka II. izreke u kojem je naloženo tužiteljicama naknaditi tuženiku daljnji iznos od 625,00 EUR na ime parničnog troška sa zateznim kamatama i sudi:

I Odbija se zahtjev 1. tužiteljice HČD i 2. tužiteljice HČ za naknadu daljnjeg iznosa od 2.937,50 EUR na ime parničnog troška sa zateznim kamatama od 18. listopada 2024. do isplate.

II Odbija se zahtjev 1. tužiteljice HČD i 2. tužiteljice HČ za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odbijen zahtjev protiv tuženika na predaju u posjed garaže koja se nalazi na sjevernom dijelu nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka kao k. č. br. [katastarska čestica] (neobrađeno u [adresa], u zemljišnim knjigama upisane površine 19 čhv) u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. 999906, [adresa] te u jugozapadnom dijelu nekretnine upisane u zemljišne knjige istog suda kao k. č. br. [katastarska čestica] (kuća [adresa] i dvorište, u zemljišnim knjigama upisane površine 113 čhv) u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. 999906, [adresa], smještenu neposredno uz [adresa] i to jugozapadno od kuće na adresi [adresa] (sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. [adresa] i dvorište, u zemljišnim knjigama upisane površine 113 čhv, u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. 999906, [adresa]), položajno ispod dvorišta kuće na adresi [adresa] ([adresa]), a sjeverno od prilaza kućama [adresa] ([adresa]) i [adresa] ([adresa]) (neposredno s [adresa]), slobodnu od osoba i svih stvari na način da tuženik tužiteljicama i Gradu Rijeci omogući stupanje u posjed opisane garaže uz predaju tužiteljicama i Gradu Rijeci lokota (brave) i ključeva iste garaže (stavak I. izreke).

2. Pod stavkom II. izreke je naloženo tužiteljicama naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 3.562,50 EUR sa zateznim kamatama od 18. listopada 2024. do isplate, a pod stavkom III. izreke odbijen zahtjev tuženika za naknadu daljnjeg iznosa na ime parničnog troška.

3. Protiv presude pod stavcima I. i II. izreke žale se tužiteljice iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP). Predlažu preinaku ili ukidanje pobijanog dijela presude slijedom žalbenih navoda te zahtijevaju trošak sastava žalbe.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Predmet spora po konačnom zahtjevu 1. i 2. tužiteljica usmjeren protiv tuženika je predaja garaže, slobodne od osoba i stvari (tužiteljicama i Gradu Rijeka) – predajom lokota (brave) i ključeva garaže, koji iste u bitnome temelje na navodima da su suvlasnice k. č. br. [katastarska čestica] (okućnice), a time i predmetne garaže u da se garaža nalazi na dvije k.č.br. (dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], koja je suvlasništvo tužiteljica, a dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] koja je vlasništvo Grada Rijeke).

7. Polazeći od činjenice da se predmetna garaža nalazi na dvije k.č.br. obje k. o. [katastarska općina] - broj [katastarska čestica], koja je suvlasništvo tužiteljica, u površine od 3m2 i broj [katastarska čestica] koja je vlasništvo Grada Rijeke, u površini od 18 m2, što je utvrđeno nespornim nalazom i mišljenjem vještaka mjernika (list 93. – 110.), da tužiteljice, niti njihovi pravni prednici (otac H i majka KČ) nikada nisu bili u posjedu garaže (iskaz tužiteljica, svjedoka – JČ, ZČ, ČČ) niti ostvarivali zaštitu vezano za posjed, prvostupanjski je sud zaključio da nisu ispunjene pretpostavke stečenog prava vlasništva po tužiteljicama na predmetnoj garaži po pravilima o izvanrednoj dosjelosti na kojima tužiteljice temelje svoj zahtjev, te da nastavno tome ne ostvaruju pravo na traženu zaštitu u smislu odredbe članka 162. u vezi s člankom 46. stavkom 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 81/2015. – pročišćeni tekst, 94/2017. – ispravak, dalje: ZV-a).

8. Žalbeni navodi tužiteljica svode se na stav da je prvostupanjski sud propustio ispitati tuženikovo pravo posjed predmetne garaže i tuženikovih pravih prednika, da se predmetna garaža nalazi 3 m2 na njihovoj k. č. br. [katastarska čestica], koju posjeduju kao okućnicu, a što da im u nedostatku tuženikovog prava na posjed garaže, u skladu s načelom jedinstva nekretnine, daje za pravo tražiti i ostvariti predaju garaže njima u vlasnički posjed ili bar u suposjed.

9. Ispitivanjem prvostupanjske presude u pobijanom dijelu nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. i članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 8. ZPP na koje se pozivaju tužiteljice. Prvostupanjski je sud učinkovito ispitao podneske i dokazne prijedloge stranaka i dao procjenu njihove mjerodavnosti za meritornu odluku, te je za odluku pod stavkom I. izreke dao jasne razloge, koji se žalbenim navodima ne dovode u dvojbu.

10. Naime, pravilima o izvanrednoj dosjelosti, odnosno izvornom načinu stjecanja vlasništva na tuđoj stvari, kojima je svrha uklanjanje trajnog nesklada između posjeda i vlasništva, uspostavljanje pravnog stanja i dopuna zaštiti pravnog prometa, u kontinuitetu uz neznatna odstupanja koja nisu relevantna za predmetni spor, određeno je da samostalni posjednik nekretnine u privatnom vlasništvu stječe dosjelošću vlasništvu pošto njegov pošten, samostalan posjed neprekidno traje dvadeset godina, s time da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar (članak 160. stavak 2. ZV) i da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegove nasljednike zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja (članak 17. stavak 1. ZV) neovisno o tome koje posjedovne čine je vršio prednik, a koje njegov sljednik i je li predmet posjeda obuhvaćen ostavinom, i smatraju se poštenim, osim ako se dokaže suprotno (članak 18. stavak 5. ZV).

11. Prema odredbi članka 9. stavka 4/1. ZV stvarna prava na zemljištu ne protežu se na građevinu koja je spojena sa zemljištem, ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svog nositelja ovlašćuje da na tuđem zemljištu ima građevinu u svojem vlasništvu (članak 9. stavak 4/1. ZV).

12. Pravo Republike Hrvatske ne poznaje takozvani tabularni posjed (da je upisani vlasnik u zemljišnoj knjizi ujedno i posjednik), a vlasništvo po pravilima o izvanrednoj dosjelosti se stječe u trenutku ispunjenja općih i posebnih pretpostavki (članak 129. stavak 1. u vezi s člankom 114. ZV). Pravilima o posjedu je između ostalog određeno da je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari njezin posjednik (članak 10. stavak 1. ZV), da se posjed stječe kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast na stvari bilo da ju je osnovao jednostranim činom /izvorno stjecanje/ ili da mu je prenesen (članak 13. ZV), a prestaje između ostalog kada je posjednik svojom voljom napustio stvar, te kada stvar stekne u posjed osoba koja neće izvršavati nikakvu njegovu vlast ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, a dosadašnji posjednik nije zaštitu svog posjeda (članak 28. ZV).

13. Iz navedenih pravila proizlazi da kod izvanredne dosjelosti ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, već da je posjed bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva po pravilima o izvanrednoj dosjelosti i da se mirnom i kontinuiranom posjedniku koji se na očigled ponašao kao vlasnik, propust da izvrši uvid u zemljišnu knjigu, ne može stavljati na teret, u smislu da je bio nepošten posjednik kroz vrijeme potrebno za izvorno stjecanje vlasništva nekretnine po pravilima o izvanrednoj dosjelosti.

14. Prema tome, kako iz rezultata prvostupanjskog raspravlja kao izvjesno proizlazi da tužiteljice i njihovi pravni prednici nisu bili u posjedu predmetne garaže, a niti ostvarivali zaštitu posjeda, da se u dugogodišnjem, kontinuiranom i mirnom posjedu garaže nalazi tuženik i njegovi pravni prednici (više od dvadeset odnosno četrdeset godina), i da su se na očigled ponašali kao vlasnici, da su pretpostavke izvorno stečenog vlasništva na garaži bile ispunjene prije 2014. godine, to je prvostupanjski sud pravilno, uz ostale nesporne činjenice (garaža se nalazi na dvije k.č.br. obje k. o. [katastarska općina] - [katastarska čestica] koja je suvlasništvo tužiteljica, u površine od 3m2 i broj [katastarska čestica] koja je vlasništvo Grada Rijeke, u površini od 18 m2) zaključio da tužiteljicama ne pripada pravna zaštita koju traže predmetnom tužbom i za odluku pod stavkom I. izreke dao jasne razloge.

15. Stoga, nisu u pravu tužiteljice kada u nepotrebno opširnoj žalbi izlažu svoje viđenje predmetnog spora, u većem dijelu iznoseći činjenice koje nisu odlučne i svoju procjenu mjerodavnosti za meritornu odluku (koja je zadržana za sud), a što je sve odraz pogrešnog stava o izboru i primjeni materijalnog prava mjerodavnog za razrješenje ovog spora.

16. Međutim, opravdano tužiteljice osporavaju odluku o troškovima pod stavkom II. izreke prvostupanjske presude i to preko iznosa od 2.937,50 EUR do dosuđenog iznosa od 3.562,50 EUR, za iznos od 625,00 EUR sa zateznim kamatama.

16.1. Na ročištima 16. siječnja 2015. (list 41), 8. veljače 2022. (list 197) i 22. ožujka 2022. (list 229 - 232) nisu se izvodili dokazi, niti raspravljalo o glavnoj stvari, već o procesnim pitanjima uz ponavljanje dijela sadržaja iz prethodno podnesenih podnesaka, tako da tuženiku prema vrijednosti predmeta spora naznačenoj u tužbi (1.990,84 EUR / 15.000,00 kn) na ime nagrade za zastupanje na tim ročištima pripada po 50 bodova (Tbr. 9/2.), a ne po 100 bodova (Tbr. 9/1.). Podnesak od 14. ožujka 2022. (list 223 – 225) nije pripremni niti dispozitivni i kao takav nije bio potreban u vođenju predmetne parnice (sadržajno predstavlja ponavljanje iznesenog), tako da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno i u dijelu u kojem je tuženiku na ime nagrade za sastav tog podneska po punomoćniku odvjetniku priznato 100 bodova po Tbr. 8/1 (250 bodova x 2,00 EUR = 500,00 EUR + 125,00 EUR na ime PDV = 625,00 EUR). Tužiteljice su dakle dužne naknaditi tuženiku trošak predmetne parnice u iznosu od 2.937,50 EUR sa zateznim kamatama od 18. listopada 2024. do isplate (za daljnji iznos od 625,00 EUR sa zateznim kamatama materijalno pravo je pogrešno primijenjeno po prvostupanjskom sudu.)

17. Tužiteljicama nije priznat trošak žalbe jer nisu uspjele sa žalbom protiv odluke o glavnom tužbenom zahtjevu (članak 154. stavak 1. u vezi s člankom 35. ZPP).

18. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP za stavak I., članak 373. točka 3. ZPP za stavak II., članak 166. stavak 1. ZPP-a za stavak III.).

U Karlovcu 29. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Stokrp