REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: P-243/2021-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu toga suda Miroslavu Lovrekoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZĆ iz [adresa], K. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Vukeliću, odvjetnik iz Bjelovara, protiv tuženice UĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Nenadu Dianiću, odvjetniku iz Ivanić Grada, nakon javne i glavne rasprave zaključene 19. rujna 2025. godine, u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 29. listopada 2025 2024.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj GĆ sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br.1216/8 šikara ograda površine 659 čhv, što je tužena UĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva iste nekretnine na ime i u korist tužitelja."

II Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 2.250,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 30. travnja 2024. godine podnio ovom sudu tužbu u kojoj navodi da je zemljišnim knjigama Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Čazma, kao zemljišnoknjižni vlasnik slijedeće nekretnine i to čk.br.1216/8 šikara ograda površine 659 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dolazi upisana tužena. Katastarski posjednik iste nekretnine i to čk.br. 1216/8 šuma Ograda sa 2370 m2 upisane u posjedovni list 1110 k. o. [katastarska općina] vodi se upisan tužitelj. Tužitelj je ne samo katastarski, već i izvanknjižni vlasnik predmetne nekretnine, jer jedini ima pravnu osnovu vlasništva na toj nekretnini. Naime, tu nekretninu je još Kupoprodajnim ugovorom od 15.2.1968. godine kupio od tadašnjeg korisnika zemljišta „Agromljekarski kombinat"- Pogon „Agrokombinat" Zagreb, pravni prednik tužitelja MĆ. Gore navedeni Ugovor proveden je samo faktički i katastarski. To znači daje MĆ stupio u posjed predmetne nekretnine, te daje taj Ugovor proveden u katastru. Navedeni Ugovor, obzirom na tada meritorne propise, premda je sačinjen u pisanom obliku, nije bio podoban za zemljišno-knjižni prijenos. Ali u svakom slučaju znači da je pravni prednik tužitelja, a potom i tužitelj zakoniti i pošten posjednik, te tu nekretninu tužitelj uživa i danas. Nikada nitko drugi nije polagao pravo na tu nekretninu. Dakle, tužitelj, zajedno sa svojim pravnim prednicima, kao zakonit, pošten i miran posjednik uživa predmetnu nekretninu već 52 godine. Dosjelost je u najmanju ruku osnov stečenja prava vlasništva na toj nekretnini. Tuženica nikada nije bila u posjedu predmetne nekretnine. Tužitelj i njegovi prednici su u mirnom i neprekinutom posjedu predmetne nekretnina duže od 50 godina, istu nekretninu posjeduju kao da je njihova te oni u pogledu te nekretnine izvršavaju sve vlasničke ovlasti, a da im to nikada nitko nije osporavao. Uzimajući u obzir duljinu trajanja posjeda tužitelja i njegovih prednika, tužitelj je dosjelošću stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine. Kako tužitelj na drugi način ne može ishoditi upis u zemljišne knjige, a nalazi se u valjanom, istinitom i zakonitom posjedu, koji sa posjedom njegovih prednika iznosi više od 20 godina, to je i dosjelošću stekao pravo vlasništva te stoga predlaže da sud presudom utvrdi da je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama.

2. U svom odgovoru na tužbu od 25. ožujka 2021. tuženik navodi da u cijelosti osporava tužbu Navodi da je tužena upisana kao vlasnik sporne nekretnine, a isto tako je i u posjedovnom listu broj 1513 pravomoćno upisana kao posjednik, zbog čega nije tučan navod tužitelja da bi bio upisan kao posjednik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica]. Navodi da navedenu nekretninu sada uživa i koristi KĆ, koji na istoj ima upisano pravo plodouživanja, od studenog 2020., koji ugovor tužitelj nikada nije pobijao. Također rješenjem Državne katastarske uprave, Ispostava za katastar nekretnina Čazma od 27. 04. 2020. na predmetnoj čestici je kao posjednik brisan tužitelj, a upisana tužena, na koje rješenje se tužitelj nije žalio. Navodi da je tužena temeljem načela savjesnosti i poštenja te temeljem načela povjerenja u zemljišne knjige stekla vlasništvo na spornoj nekretnini, od svojih roditelja, Ugovorom o darovanju od 27. 04. 2019., kada je i stupila u posjed iste, a ranije su u efektivnom posjedu nekretnine bili njeni roditelji, koji valjani pravni posao je proveden u zemljišnim knjigama rješenjem Z-10234/2019, a tužitelj navedeno nije pobijao, niti smetao tuženu u posjedu, odnosno na bilo koji drugi način posjed uznemiravao. Smatra da su navodi da bi tužitelj stekao prvo vlasništva dosjelošću neosnovani. Ističe da tužitelj ni nema pravni interes za tužbu te ga na spor potiče OĆ, koji je nekretninu želio kupiti od roditelja tužene, koji mu istu nisu željeli prodati. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, potražuje trošak.

3. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u spis i to u izvadak iz zemljišne knjige, prijepis posjedovnog lista, kupoprodajni ugovor, rješenja/3-11/, prijepis posjedovnog lista, rješenje, prijedlog, Ugovor, izvadak iz Zemljišne knjige sa prilozima /19-33/, vlasnički list, kupoprodajni ugovor/74-80/, izvršen je očevid na licu mjesta sa mjerničkim vještakom Šteficom Tukša /19/, saslušani su svjedoci JĆ /55-56/, OĆ /56-57/, BĆ /57-58/, EĆ /58/, SĆ /58/, DĆ /59/, ĐĆ /59/, RĆ /59-60/, VĆ /60/, TĆ /60—61/, PĆ /61-62/, KĆ /81/, IĆ /81-82/, NĆ /82/, te tužitelja GĆ /49-51 i 85- 86/ i tužene UĆ /51-52 i 86/ te je izvršen uvid u predmet Općinskog suda u Bjelovaru-Stalna služba u Čazmi posl. br. Z-15796/2020.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Među stankama nije sporno da je u zemljišnim knjigama nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao čkbr. [katastarska čestica] ŠIKARA OGRADA sa 659 čhv uknjižena kao vlasništvo tužene UĆ i [adresa].

6. Sporno je vlasništvo navedene nekretnine.

7.1. Uvidom u posjedovni list 1110 k. o. [katastarska općina] /4/ tužitelja GĆ utvrđeno je da je na dan 7. svibnja 2020. čestica čkbr. [katastarska čestica] OGRADA ŠUMA sa 2370m 2 bila upisana na tužitelja.

7.2. Iz kupoprodajnog ugovora od 15. 02. 1968. proizlazi da prodavatelj MĆ prodao kupcu Agromljekarski kombinat Zagreb, nekretninu čkbr. [katastarska čestica] ko, Bojana šuma 3 hvata i 1301 rali za iznos od 1.100,00 dinara.

7.3 Iz rješenja Općine Čazma Uprave za katastar i geodetske poslove broj UP/19-394 1969 od 28. 02. 1969 od 28. 02. 1969. proizlazi da se sa posjednika (korisnika) "Agrokombinat" Zagreb, posjedovni list 577 otpisuje parcela čkbr. [katastarska čestica] i pripisuje u posjedovni list 371 na posjednika (korisnika) MĆ) temeljem prijave promjena na zemljištu u posjedovnom listu uslijed arondacije.

7.4. Iz rješenja o nasljeđivanju /uglavnom nečitljivog/ Općinskog suda u Čazmi /8-11/ može se iščitati da tužitelj GĆ nasljednik pok. MĆ, koja činjenica među strankama i nije sporna.

8.1. Uvidom u posjedovni list 1513 k. o. [katastarska općina] /19/ tužene UĆ utvrđeno je da je na dan 24. 03. 2021. čestica čkbr. [katastarska čestica] OGRADA ŠUMA sa 2370m 2 bila upisana na tuženu.

8.2. Iz rješenja Općinskog suda u Bjelovaru-Stalna služba u Čazmi posl. br. Z- 15796/2020 od 26. studenog 2020. proizlazi da se na temelju ugovora o osnivanju prava plodouživanja od 26. 11. 2020. /23-24/ na nekretninama tužene UĆ upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao čkbr. [katastarska čestica] ŠIKARA OGRADA sa 659 čhv uknjižuje pravo doživotnog uživanja za korist KĆ iz [adresa].

8.3. Iz rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Bjelovar, Ispostava Čazma od 27. travnja 2024. proizlazi da se mijenjaju podaci u KO. [katastarska općina] sa posjednika tužitelja MĆ ZĆ posjedovni list 1110 otpisuje parcela čkbr. [katastarska čestica] i pripisuje u posjedovni list 1513 na posjednika (korisnika) tuženu UĆ, dok iz priloženog predmeta Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Bjelovar, Ispostava Čazma oznake UP/I 952-07/20-04/18, proizlazi da je navedeno rješenje dostavljeno tužitelju 6. svibnja 2020.

9. Iz izvatka iz zemljišne knjige za nekretnine upisane u ZK. ul. [broj ZK uloška] ko. [katastarska općina]-31/, proizlazi da su IĆ i NĆ, roditelji tužene upisani kao vlasnici sporne nekretnine/

10. Tužitelj ĆĆ, saslušan kao stranka iskazivao je:

"Moj otac je 1968. godine zaključio kupoprodajni ugovor sa Agrokombinatom Zagreb za predmetnu nekretninu, isplatio kupoprodajnu cijenu i odmah stupio u posjed iste. To sam čuo kasnije obzirom na to da sam rođen 1964. godine. Od kada znam za sebe moj otac je tu nekretninu uživao kao šumu koja je u prvo vrijeme bila mogu reći šikara, ali on ju je pustio da raste i samo smo ju čistili, a sve s namjerom da bi kasnije kad izraste u pravu šumu mogli prodati iz nje drva. Nakon smrti mog oca ja sam naslijedio tu nekretninu kao izvanknjižno vlasništvo, bez obzira što je nasljednik bio i moj brat PĆ. Ja radim u Ivanić gradu i redovito sam tu nekretninu obilazio i to na način da sam se prošetao po njoj jer sam se bojao da mi netko ne bi na istoj posjekao stabla. Za pomoć u obilaženju zatražio sam i svog brata i LĆ, te FĆ. Jedno vrijeme sam razmišljao o prodaji prije desetak godina ali sam od toga odustao već sam čekao da drvo naraste. U naravi radi se o mješovitoj šumi u koj raste hrast, grab i bukva. Kada sam saznao da su tu nekretninu Z prodali obitelji NĆ zajedno sa kompletnim obiteljskim imanjem otišao sam kod obitelji NĆ i rekao im da se radi o mojoj nekretnini. Tada su mi rekli da oni priznaju da je ta šuma moja i da samo donesem dokumentaciju za istu i da će to prepisati na mene. Kada sam došao drugi put rekli su mi da su tu nekretninu prepisali na svoju kćerku UĆ. Zadnji put na toj nekretnini bio sam u 11. mjesecu 2021. godine a šumu sa čistio prije dvije godine i to sa bratom PĆ. Nisam nikada nekoga zatekao u toj šumi a kako se nalazi odmah do ceste koja vodi prema [adresa] odmah na ulazu do ulice M. [adresa] vrlo je teško da bi netko a bez da bi se to primijetilo, mogao sjeći drva. Dakle, sva drva su na mjestu niti jedno nije posjećeno. Nisam imao nikakvih saznanja o tome da bi u zakupu te nekretnine bio KĆ. Međaši na toj nekretnini su CĆ sa lijeve strane, zatim JĆ koja se nalazi niže sa lijeve strane i sa desne strane međaš je OĆ. Tko se nalazi ispod same šume ne mogu točno reći. Od kada znam za sebe moj otac je uživao tu šumu na način da ju je čistio odnosno skupljao suho granje i rušio neka manja stabla a što nam je bilo potrebno za ogrjev u tome su mu pomagali od VĆ sada pok. otac i od ĐĆ otac. Pomagao je i moj brat koji je četiri godine stariji. Moj otac umro je 1993. godine i nakon toga ja sam na isti način nastavio sa bratom uživati tu šumu. Nikada nam nitko nije osporavao pravo na posjed te nekretnine i smislim da svaka kuća u [adresa] odnosno njezini ukućani znaju da se radi o našoj šumi. Prije 10 godina vodio sam ŠĆ poslovođu u Šumariji da procjeni vrijednost te nekretnine jer sam ju imao namjeru prodati u to vrijeme i on je utvrdio da je vrijednost nekretnine od 20.000,00 do 25.000,00 kuna. Kasnije sam odustao od prodaje. Nakon smrti svog oca nisam poduzeo nikakvu pravnu radnju jer sam smatrao da je to riješeno. Budući sva dokumentacija iz ostavine bila je kod mojeg brata ja sam pogriješio što to nisam provjeravao i utvrdio da li u ostavinsku masu nije ušla ta nekretnina. Da me netko zvao vezano za z.k. stanje ili katastarsko stanje za bi se za tu nekretninu svakako borio. Da mi je neko tijelo donijelo rješenje da ta šuma nije moja, ja bi reagirao, posavjetovao bi se sa pravnicima i poduzeo daljnje korake. Kada mi se predočava rješenje od 27.04.2020. gdje je promijenjen posjednik u katastru s mojeg imena na ime tužene mogu reći da sam isto primio ali da se nisam na to rješenje žalio. Ja sam nakon toga otišao kod obitelji NĆ koji su mi rekli, kako sam već naveo u svom iskazu da se radi o mojoj šumi i da neka samo donesem dokumentaciju ali kada sam došao drugi put promijenili su mišljenje i rekli su mi da su prenijeli na svoju kćerku, i to je razlog što se nisam žalio na rješenje katastra o promjeni posjednika. Prije donošenja tog rješenja mene je kontaktirala tadašnja voditeljica Ureda za katastar u Čazmi ČĆ nekoliko puta i to na način da mi je slala mailove i poruke vezano za promjenu posjednika u katastru. Tražila je da donesem neke dokaze kojima bi potkrijepio da sam gruntovni i katastarski vlasnik te nekretnine. Rekla mi je da to moram riješiti ali ja sam pogriješio jer nisam reagirao misleći da ću to riješiti mirnim putem sa obitelji NĆ. Bio sam dva ili tri puta na razgovoru kod ČĆ voditeljice Ureda za katastar u Čazmi. I ona mi je predložila da pokušam razgovarati sa Klepcima ali to nije uspjela. Ja sam kontaktirao KĆ da bi se nekako pokušali dogovoriti ali nismo uspjeli. Nisam siguran da li sam kontaktirao tuženu ali moguće da jesam. Ja nisam nikada izišao na lice mjesta sa geodetom radi utvrđivanja međe, ali znam o kojoj se čestici radi obzirom na to da sam godinama dolazio kao dijete još sa svojim ocem. OĆ koji inače je međaš sa tom šumom pitao me dali želim prodati tu šumu i ja sam rekao da nije na prodaju, no poznato mi je da se za prodaju iste interesirao i kod obitelji NĆ."

11. Tužena ŽĆ, saslušana kao stranka iskazivala je:

" Od kada znam za sebe moji roditelji su uživali predmetnu nekretninu i nikada im nitko nije osporavao pravo na miran posjed iste. U toj šumi radili smo ogrjev za zimu i na taj način smo uživali. Moji roditelji su kupili prije četrdesetak godina imanje od U i zajedno s tim imanjem kupili su i ovu šumu. Ta šuma je u naravi mješovita šuma ali ja se baš ne razumijem u drva pa ne mogu reći kakva su. Znam da su međaši Fortuna u blizini se nalazi OĆ , zatim CĆ, a u blizini se nalazi nekretnina koju je nedavno kupio HĆ. Prije dvije godine kod mojih roditelja došao je OĆ i rekao da ga je poslao GĆ i rekao da moraju potpisati neke dokumente da bi rušio drva u toj šumi, ali kako su moji roditelji to odbili on se uzrujao i na njih galamio i derao se. Iz prije mojih roditelja čula sam da je više puta telefonom tužitelj ih zvao i čini mi se da je jednom bio i kod njih ali znam da se na njih naljutio. Ja sam ugovorom dobila tu nekretninu od svojih roditelja i od tada ju redovito obilazim, ali na njoj ništa još nisam radila zbog ovog spora. Ja sam dozvolila da KĆ ima služnost na toj nekretnini. Nikada me tužitelj osobno nije kontaktirao. Ne znam točno kada je moj tata zadnji puta rušio drva u šumi obzirom da sam se davno udala i takvi mi detalji nisu poznati. U šumi se nalaze i mali panjevi. Ja bi teško mogla pokazati međe, ali je moj suprug bio na licu mjesta sa geodetom kada je HĆ kupovao nekretninu u blizini, pa je njemu geodeta AĆ pokazala točne međe. Moji roditelji su meni i suprugu pokazali poprilici gdje su međe, ali nisu mogli pokazati točno kao što je to učinio geodeta. Kao što sam već navela ništa nismo radili u toj šumi iz razloga što je došlo do ovog postupka. Ne znam da li je tužitelj kontaktirao KĆ. Ja sam dozvolila uživanje KĆ iz razloga da može bez problema rušiti drvo u toj šumi obzirom na to da se on time bavi, a meni ta šuma ne treba. Nisam mu darovala jer sam to dobila od svojih roditelja. Ja sam danas u hodniku suda prvi puta vidjela tužitelja tako da mogu reći da ga nisam nikada vidjela u toj šumi. Angažirala sam odvjetnika za sređivanje z.k. i katastarskog stanja. Nikada nisam ništa dobivala od tužitelja u smislu pritužbe ili da svojata tu nekretninu ni na koji način."

12. Svjedok JĆ iskazivala je:

"Ja sam suvlasnica sa majkom nekretnine koja graniči sa nekretninom zbog koje se ovdje vodi postupak. Obje nekretnine u naravi su mješovite šume i na taj način se iste i uživaju. Ja i moja mama rušimo drva u toj šumi za ogrjev od kada znam za sebe. Ja sam se udala prije trideset godina i sjećam se još prije udaje da je otac tužitelja MĆ uživao tu šumu na način da je u njoj rušio drvo za ogrjev. Sjećam se da se sa mojim ocem dogovarao kako će i što rušiti. U to vrijeme nije bila potrebna dozvola Šumarije za rušenje drva tako da ne znam da li je u zadnje vrijeme tužitelj ishodovao ili je bilo potrebno ishodovati adekvatne dozvole za rušenje. Ja tu šumu vidim iz svoje kuće u [adresa] gdje sada živim a na njoj sam bila prije dva tjedna. Nisam vidjela nikada tužitelja u šumi ili se toga ne mogu sjetiti. Nisam vidjela niti brata tužitelja PĆ. Uglavnom je moj otac koji je sada pokojni išao u šumu rušiti drva a ja koliko pamtim od svoje 15. godine života znam da je otac tužitelja rušio drvo u toj šumi. Vidjela sam to koji puta ali ne svake godine, jer nisam svake godine išla u šumu, pogotovo zato što sam bila djevojka. Moj otac je umro prije 18 godina. Nakon smrti svog oca dakle unazad 18 godina ja sam rijetko išla u šumu ali u spornoj šumi nikada nikoga nisam vidjela. Broj sporne čestice mi nije poznat ali znam o kojoj se nekretnini radi. Prošle godine u proljeće ili početkom ljeta međaš HĆ pozvao je geodeta AĆ radi utvrđivanja međa. Bili smo pozvani ja, dakle HĆ i KĆ. KĆ bio je pozvan za sada spornu nekretninu. Cijeli taj postupak trajao je oko tridesetak minuta. Nisam vidjela da bi AĆ ulazila u spornu šumu, jer se međa utvrđivala pri dnu šuma. U [adresa] živim dvije i pola godine."

13. Svjedok OĆ iskazivao je:

"Ja sam 2006. godine dogovorio kupoprodaju šume koja graniči sa spornom šumom i od tada sam u posjedu iste. Kroz sve te godine na toj šumi viđao sam PĆ i to mogu reći desetak puta i to kada je izrađivao drva, dok sam tužitelja vidio možda dva puta. Nikada na toj nekretnini nisam vidio tuženu, njezine roditelje ili KĆ. Moj tetak ZŠ ima nekretninu preko puta sporne nekretnine i on zna da je oduvijek otac tužitelja MĆ, a mi smo ga zvali G mirno i nesmetano uživao tu nekretninu. Nikada im nitko sve do ovog postupka nije osporavao prava na posjed te šume. Moj tetak kao i mnogi drugi stariji ljudi kao npr. M, njegov otac K, UŠ, GŠ sa sigurnošću mogu potvrditi da je otac tužitelja godinama mirno tu nekretninu uživao. Obzirom da ja međašim sa tom šumom želio sam ju kupiti. Provjerio sam u katastru i u gruntovnici i utvrdio da se kao posjednik u katastru vodi GĆ a u gruntovnici NĆ. Nazvao sam tužitelja da ga pitam da li je šuma za prodaju, ali on je odgovorio da nije. ja sam mu tada rekao da se u gruntovnici kao z.k. suvlasnici vode IĆ i NĆ, a on se začudio. Otišao sam do IĆ i pitao ga kako je moguće da je ta šuma u gruntovnici suvlasništvo njega i njegove supruge, a on se tome začudio i rekao da o tome nema nikakvih saznanja. Ako će ta šuma biti za prodaju, onda će ju on kupiti, kada već glasi na njega. IĆ zajedno sa MŠ i KŠ pomaže ljudima održavati šume pa me je i prije ovoga što sam ga pitao za spornu šumu, pitao da li ja imam saznanja da bi netko prodavao šumu. Tada sam ga ja pitao da li on u vlasništvu ili suvlasništvu ima kakvu šumu a on je odgovorio da nema. Moj djed OŠ se 1953. godine objesio na hrastu u kako smo mi uvijek zvali "Molnarovoj šumi". Ja ne znam kome je ta šuma pripadala te godine ali znam da je moja majka godinama kasnije palila lampaš kod tog hrasta a gasila ga je UŠ koja je međaš sa tom šumom jer se bojala da se šuma ne zapali. Dakle uvijek su svi ljudi govorili da se moj djed objesio u "Molnarevoj šumi". Ja sam i prije nego što sam kupio šumu pomagao sam svome tetku JŠ rušiti drvo u toj šumi i to još prije 1990. godine, i kasnije. Kada bi se odmarali znali smo se prošetati jer smo čuli da netko sječe drvo i tada bi obično vidjeli PĆ. Nisam siguran da li sam vidio i ZĆ, ali PĆ da. Nikada nisam tražio Klepce dozvolu za sječu drveta u spornoj šumi već sam kao što sam već iskazao, bio kod njih i pokazao im posjedovni list i z.k. izvadak. Ja se bavim sječom drveta od 2012. ili 2013. godine i već tada je bilo potrebno tražiti doznaku za sječu od Šumarije odnosno Hrvatske savjetodavne službe. Uz to je trebalo priložiti posjedovni list i z.k. izvadak. Ja ne rušim drvo ako nemam dozvolu. Nakon sječe potrebno je dobiti popratni list za izvod drveta na cestu. Kada sam kupio šumu koja međaši sa spornom nekretninom čistio sam svoju šumu od akacije bez potrebnih dozvola. Radilo se o maloj količini. Ja sam trnje sjekao u toj šumi, a nisam radio drvo za prodaju. Tu sam šumu kupio vrlo povoljno. Radio sam dan ili dva na uređenju šume. Zadnji sam puta PĆ vidio u toj šumi prije pet godina. Viđao sam PĆ u šumi kako sječe drvo za ogrjev ali o točnoj količini koju bi posjekao ne mogu govoriti. Radilo se o sušcima radi čišćenja šume, a on je to utovarivao u svoju prikolicu. Pililo se i sirovo drvo za sječu a mislim da se radilo o količinama od dva do pet metara. Tužitelja sam zadnji puta u šumi vidio prije desetak godina. Ne sjećam se kada sam ga vidio drugi puta oko devedesetih godina. Čuo sam od JĆ da je bila pozvana AĆ radi utvrđivanja međe i da su radi istog na lice mjesta bili pozvani HĆ, JĆ , KĆ i GŠ a ja nisam bio pozvan što mi je jako žao, jer graničim sa HĆ. Nakon što sam ja bio kod IĆ i pitao ga kako to da se sporna šuma glasi na njegovo ime, i on nije ni to znao a nije ni znao gdje se šuma nalazi, nakon šest mjeseci zaustavio me BŠ i pitao me da li bi mu htio pokazati gdje se nalazi šuma od njegovog tasta i da li bi mu htio pokazati međe. Obzirom na to da sam bio upoznat sa aferom oko te šuma ja sam mu rekao da obzirom da njegov tast tvrdi da je šuma njegova neka mu je on pokaže. Ja sam kod Klepca otišao iz razloga je me ta šuma zanimala a prije toga sam bio kod njih jednom ili dva puta. U toj šumi na samoj međi sa mojom šumom nalazi se jedan stari hrast na kojem je crvenom bojom napisano MŽ, ja sam to vidio i mislim da je napisano prije tri godine a GĆ mi je rekao da neka pripazim kada siječem drva da ne posiječem taj njegov hrast. Mislim da je to napisao tužitelj. Nakon tzv. "afere sa Klepcima", mislim da se pojavio taj natpis na hrastu."

14. Svjedok CĆ iskazivao je:

"Ja imam u blizini šumu pa tako mogu reći da sam još zajedno sa svojim ocem kada sam od svoje mladosti još sa konjima išao u tu šumu rušiti drva. Tamo sam uvijek viđavao i oca tužitelja EŠ koji je u toj šumi rušio drva. Nekada samo još i mi i otac tužitelja pilama rušili drva, jer u to vrijeme nije bilo motorke. Nikada na toj šumi nisam vidio IĆ. Svi smo mi govorili i mislili da je to šuma od EŠ, ali ja ne znam tko je gruntovni vlasnik. Ja sam baš osobno znao vidjeti oca tužitelja da ruši drva u toj šumi i to kada s potrefilo da budemo u šumi u isto vrijeme. Ne znam točno o kojoj se čestiti radi, ali znam o kojoj šumi jer imam šumu u blizini. Nisam vidio tužitelja u toj šumi ali sam vidio njegovog oca i brata. Ne znam točno kada sam vidio PĆ u šumi ali mogao bi reći prije sedam do osam godina, a oca nisam vidio od kada je pokojni."

15. Svjedok EĆ iskazivao je:

"Znam da se ovdje vodi postupak radi utvrđivanja vlasništva šume, ali nisu mi poznati niti posebni detalji. Bio sam u toj šumi, kao i u mnogo drugih šuma ali ne znam da bi se tamo utvrđivala međa i nije mi poznato od kada IĆ i NĆ tu šumu uživaju. Čuo sam priče da je to Klepčeva šuma. Ne znam tko sada uživa tu šumu. Čuo sam da je NĆ tu šumu poklonio mojoj šogorici i njezinom suprugu KĆ. Nisam vidio NĆ u toj šumi kao ni nikoga drugog jer ne pratim tko po šumama hoda. Ne poznajem GĆ. Nisam čuo da bi se pričalo da GĆ tamo ima šumu. Ja sam u šumi bio samo jednom i tada nisam nikoga tamo vidio. Prošle ili pretprošle godine KĆ mi je rekao da njegov tast ima tamo šumu a

KĆ je moj brat."

16. Svjedok SĆ iskazivao je:

"Ja imam šumu u blizini sporne šume. Prije godinu dana saznao sam da je sporna šuma Klepčeva šuma a to sam čuo od svojeg brata KĆ. Kada sam dolazio u svoju šumu nikada u toj spornoj šumi nisam vidio nikoga od GĆ. Ne znam da li je NĆ rušio drvo u toj šumi. Ne znam nikakve detalje vezano za tu šumu već samo da je ista O i da će ju pokloniti svojoj kćeri. Šuma od mog oca i nas je u vlasništvu je u vlasništvu oko dvadesetak godina a od sporne šume udaljena je oko 500 metara zračne linije. Nikada u tih dvadesetak godina nisam vidio da bi netko rušio drvo u spornoj šumi , ali na to nisam ni obraćao pažnju. Ja sam svoju šumu obilazio dva puta godišnje radi sječe drvne mase, a šetali smo se šumom i češće."

17. Svjedok DĆ iskazivao je:

"Ja sam prije pet godina a možda i prije bio u spornoj šumi zajedno sa svojim bratom KĆ obzirom na to da se radi o šumi koja je bila vlasništvo njegovog tasta IĆ u to vrijeme. Ne sjećam se da bi vidio J da ruše drvo u toj šumi ali dopuštam da bi to bilo moguće ali nekada davno. Nikada nisam vidio nikoga od Molnara da bi rušili drvo u toj šumi ali ih niti ne poznajem. Poznato mi je da se uređivala međa u spornoj šumi ali tome nisam bio prisutan već sam samo bratu pomagao zabiti kolce na međi. U vrijeme kada se uređivala međa u spornoj šumi nije se uređivala međa na našoj šumi iz razloga što je ista udaljena oko 500 metara. Ne znam da li je moj brat u toj šumi rušio drva."

18. Svjedok ĐĆ iskazivao je:

"Ja sam rođen u [adresa] i živio sam u [adresa] sve do svoje 28. godine kada sam se preselio u [adresa]. Sporna šuma nalazi se u blizini sela i iz sela [adresa] može se i vidjeti, tako da smatram da ljudi iz [adresa] sigurno moraju i mogu znati tko je i tko sada tu šumu uživa. Ja se sjećam još i djetinjstva i svoje mladosti da je tu šumu uživao otac tužitelja MĆ na način da je u njoj rušio drva za ogrjev. Tako sam i ja jedno tri puta mu pomagao u rušenju drva za ogrjev. Kako je to bilo davno mislim da u to vrijeme nije trebala posebna dozvola za sječu drvne mase. Ja u toj šumi nisam bio preko dvadeset godina i ne znam što se sada sa istom događa, ali čujem da je ispalo kao da to nije Molnareva šuma tj. da nije u vlasništvu MĆ. Nikada nisam čuo da bi netko B branio da uživaju ili da ruše drvo u toj šumi. Ne sjećam se da bi viđao brata tužitelja PĆ ali znao sam viđati tužitelja kako sa ocem vozi drva. Zadnji puta sam ih vidio prije tridesetak godina jer kako sam već naveo živim u [adresa] i ne znam što se sada događa. Ne znam koji je broj katastarske čestice te šume ali mislim da se vodi u k. o. [katastarska općina]. Nisam vidio nikada ZĆ u šumi ali da je on bio u šumi i pomagao svojem ocu onda u šumi ne bi bio ja, jer moja pomoć ne bi bila potrebna."

19. Svjedok RĆ iskazivao je:

"Ja sam živio u [adresa] ali sam često dolazio u [adresa] kod bake i djeda, pa sam tako imao priliku vidjeti da otac tužitelja je dovezao drva iz sporne šume. Ta su drva bila iz te šume a to znam iz razloga jer su pričali da su u toj šumi posjekli drva. Ja sam se preselio u Zagreb prije četrdesetak godina i od tada nemam nikakvih saznanja vezano za tu šumu, ali znam da se u mom djetinjstvu i mladosti uvijek govorilo i smatralo da je sporna šuma vlasništvo PĆ. Ne znam koji je broj katastarske čestice niti koja je to katastarska općina ali znam da se ta šuma nalazi iza Delićeve kuće i nakon 200 metara skreće se lijevo. Nisam nikada bio u toj šumi pa nisam niti mogao vidjeti da otac tužitelja sječe drva, ali kako sam već naveo otac tužitelja je rekao da sječe drva u toj šumi. Oni su imali još jednu šumu ali ista se nalazi na kontra strani prema Bojani. Siguran sam da je to bilo upravo iz sporne šume jer sam bio tamo i vidio s koje strane dolaze a i rekli su mi."

20. Svjedok VĆ iskazivao je:

"Moj otac je sve do 1986. godine kada je poginuo pomagao ocu tužitelja MĆ sjeći drva u spornoj šumi. MĆ imao je i traktor crveni Ferguson i prikolicu pa su zajedno sjekli drva i to dovozili u [adresa] u dvorište kuće. To je bilo drvo za ogrjev. Nakon 1986. godine znao sam u toj šumi češće viđati PĆ ali samo do 1990. godine a tužitelja sam vidio samo dva puta ali prije puno godina, ne mogu reći točno kada. Ne znam da bi bilo tko osporavao pravo EŠ na uživanju te šume. Ne znam koji je broj katastarske čestice ta šuma, ali znam da je k. o. [katastarska općina]. Ne znam da bi SŠ uživao tu šumu, to nisam nikada vidio niti čuo. Nisam nikada čuo da bi bilo tko drugi osim EŠ uživao ili radio nešto u toj šumi. Kao što sam naveo poslije 1990. nisam nikoga vidio u toj šumi. Kada sam imao 15 godina zajedno sa svojim tatom pomagao sam ocu tužitelja u šumi utovariti drva u prikolicu. Siguran sam da se radi o spornoj šumi a koja se nalazi iza M na putu. Molnari su imali još jednu šumu koja se nalazi u Bojani ali nju su predali državi prije puno godina još u vrijeme dok je otac tužitelja bio živ."

21. Svjedok TĆ iskazivala je:

"Živjela sam u [adresa] i sjećam se u mladosti kako je moj otac pomagao ocu tužitelja pri sjeći drvne mase i dovoženju iste u dvorište kuće. Sjekli su drva u spornoj šumi i ja nikada nisam čula da bi bilo tko drugi uživao tu šumu. Ja ne znam koji je broj čkbr. te šume ali znam o kojoj se šumi radi, a mislim da je to k. o. [katastarska općina], no ni to nisam sigurna. Mi smo taj dio gdje se nalazi ta šuma zvali "Žirovnjak". Sigurna sam da je moj otac pomagao kod sječe drvne mase ocu tužitelja upravo iz te šume jer su tu drvnu masu dovezli u dvorište iz pravca [adresa]. Oni su imali još jednu šumu koja se nalazi u Bojani, pa kada su drvo vozili iz te šume dolazili su iz drugog pravca. Ja nikada nisam bila u toj šumi, jer kod nas nije običaj da žene idu u šumu, već to rade muškarci pa nikada nisam bila u mogućnosti vidjeti bilo koga u toj šumi. Nikada im nitko nije osporavao pravo na uživanje te šume. Moj ujak je išao u tu šumu sjeći drva dok je bio živ. Ne znam kako je bilo nakon smrti mog ujaka, jer sam živjela u [adresa] sve do pred desetak godina kada sam se vratila u [adresa]. Ne znam da li su PĆ i GĆ poslije smrti svog oca išli u tu šumu. Mislim da je MĆ umro 1993. godine. Ja se sjećam kako sam već gore navela šezdesetih – sedamdesetih godina E išli sjeći drva u šumi na Žirovnjaku."

22. Svjedok PĆ iskazivao je:

"Ja sam brat tužitelja i iz tog razloga mi je vrlo dobro poznato još iz djetinjstva kako je moj sada pok. otac koji je umro 1993. godine mirno i nesmetano bez da mu je ikada itko osporavao pravo uživao tu šumu. Nakon njegove smrti ta šuma je pripala mojem bratu ZĆ a to sam ja predložio svojem tati, obzirom da sam ja od svoje supruge naslijedio drugu šumu. Moj otac je tu šumu kupio od S i [adresa]. godine, u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu, ali ne znam točan iznos, i katastarski ju prepisao ali nikada to nije proveo u gruntovnim knjigama. IĆ nikada tu šumu nije uživao a nije ju ni vidio već je kada je sačinjavan kupoprodajni ugovor uz kuću što je kupio krivo unesena i ta nekretnina. Moj otac je 1976. godine kupovao traktor ali kako nije imao dovoljno novaca za učešće dozvolio je D iz [adresa] koji je jedini imao motorku u to vrijeme, da poruši hrast da bi mojem ocu dao novac da može kupiti u to vrijeme traktor. Ja sam zajedno sa svojim bratom pomagao ocu gotovo svake godine rušiti drvnu masu koja nam je bila potrebna za ogrjev. Nakon 1993. godine ja sam redovito obilazio tu šumu gotovo svaka dva mjeseca, sigurno godišnje pet do šest puta iz razloga što mi je bliže obići tu šumu nego bratu koji živi u [adresa]. Istu sam obilazio iz razloga što se bojim da netko ne bi posjekao drva. Zadnji puta sam bio u njoj prije mjesec i pola do dva. Ne znam koji je broj čestice, a ne znam čak niti za svoje, jer kada mi je nešto potrebno odem u gruntovnicu ili katastar i povadim broj čestice. Smatram da nije korektno od IĆ koji je bio policajac da sad mutnim poslovima pokuša doći do šume, a cijeli život živi u [adresa] i sigurno da se radi o njegovoj šumi da bi pokušao spriječiti mog oca ili nas da istu uživamo. On je mogao vidjeti da mi vozimo drva iz te šume. On pokušava mutnim poslovima da zove AĆ da bi mu to riješila. Klepac IĆ nikada nije imao u vlasništvu šumu a drvo za ogrjev nabavljao si je na način da je kod TĆ i DŠ sjekao drvnu masu i oni bi mu za uzvrat dali umjesto novaca određenu količinu drveta. Znam sigurno da on nije imao nikada šumu u vlasništvu jer sam živio u [adresa] a i on je DŠ rekao da nema svoje šume. Da je on imao svoju šumu onda ne bi radio na tzv. ispol drvnu masu nekom drugom. Zadnji puta sjekli smo drvnu masu prije 12 godina a nakon toga nismo iz razloga što bratu nije bilo potrebno drvo za grijanje. Unazad 12 godina samo smo čistili šumu od onoga što je palo. Od ovoga što smo sjekli prije 12 godina sigurno postoje panjevi koji su truli a to se može utvrditi na licu mjesta. Zadnji puta čistili smo šumu prošle godine. Nikada nisam vidio da bi bilo tko napravio kakvu štetu u toj šumi ili da bi me bilo tko sprječavao da nešto radim. Na početku te šume nalazi se jedna stara lipa i još u djetinjstvu smo išli brati tu lipu i sušili za čaj jer nekada i nije bilo puno čaja za kupiti. Ta lipa raste u obliku slova L i još uvijek se nalaz na početku ulaza u šumu. Naša šuma se zove Žirovnjak a svi su ju zvali Molnareva šuma po našem tati i nikada nam nitko nije prišao ili rekao ili zabranio da bilo što u njoj radimo. Prošle godine ujesen srela me ĐŠ ispred doma zdravlja i rekla mi da šta sad brat hoće, misleći pri tome na šumu, jer da i ona mora nešto dati svojoj kćeri. Ja sam na to rekao da neka da svoju nekretninu a ne od mog tate i od mog brata. Znam gdje su međe prema susjedima i mogu ih uvijek pokazati. Prije 12 godina posjekli smo 10-15 metara drvne mase, a u to vrijeme nije trebala doznaka pa ju nismo ni tražili. Nisam bio nazočan sklapanju ugovora između RŠ i ĐŠ. ĐŠ zna da se radu i našoj šumi kao i njegova supruga ĐŠ, jer kako bi oni dozvolili da mi rušimo drvo u šumi koja nije naša."

23. Svjedok KĆ iskazivao je:

"Kada me se upita da li sam upoznat s nekretninom šikara ograda upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica] koja je predmet ovog postupka odgovaram da znam koja je nekretnina, da je to šuma u vlasništvu IĆ iz [adresa], moga tasta i svake godine smo ja i IĆ išli u tu šumu po drva, nešto malo za ogrjev. U toj šumi nikada nisam vidio GĆ. Ja znam da je GĆ imao šumu u blizini te šume koju je prodao OĆ. Kao vlasnik sporne nekretnine u posjedovnom listu upisana je UĆ koja je vlasnica i upisana u zemljišnim knjigama. Znam da se OĆ raspitivao i kod IĆ da mu proda tu šumu i dolazio je sa papirima i ugovorima ali moj tast to nije htio potpisati. Ja znam da je predmetnu nekretninu moj tast darovao kćeri, mojoj supruzi i to negdje prije dvije godine. Ja temeljem ugovora o pravu plodouživanja koji sam sklopio sa suprugom imam pravo plodouživanja na predmetnoj nekretnini, a taj ugovor je sklopljen da mogu ishoditi odgovarajuće dozvole vezane za iskorištavanje šume. Ja nikada u predmetnoj šumi nisam vidio nikoga drugog da bi sjekao drva ili vršio bilo kakve radnje. Na posebno pitanje pun. tužitelja mogu reći da kada sam išao sa tastom u šumu nismo nikakva drva rušili već smo pokupili suharke i nekih par kolaca za ogradu i slično jer to njemu ne treba jer ima drugu šumu u blizini. Tih drva koja smo odvezli bilo je manje od m3 i ta drva smo odvezli kod mog tasta doma. Na posebno pitanje pun. tuženik mogu reći da sam u braku sa ženom već 25 godina, a u tu šumu sam sa tastom odlazio i prije nego sam oženio tu ženu. Prije par godina na susjednoj čestici bio je mjernik VŠ pa sam nju pozvao da odredi međe i u mojoj šumu što je i napravila što je napravila, a što joj nisam posebno platio jer sam za nju nešto prije odradio. Zvali smo i susjeda Đ koji se složio sa izmjerom i sa novim međama. Također je bila i susjeda TŠ koja je međaš za druge strane. Šuma koju je tužitelj prodao OĆ je do predmetne šume i tako da je tužena međaš sa OĆ. OĆ je bio krsni kum mome sinu OŠ, a inače nismo u rodu. Znam da me OĆ pitao da li moj tast hoće prodati tu šumu i to pred crkvom prije 5 godina."

24. Svjedok IĆ iskazivao je:

"Kada me se upita da li sam upoznat s nekretninom šikara ograda upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica] koja je predmet ovog postupka odgovaram da mi je poznata ta nekretnina, šuma koju smo kupili 1977. godine od R i RŠ, kada smo kupili i kuću i 1978. smo došli u selo. Ta je šuma 800 metara od sela, na drugom brijegu, vidljiva iz dvora i to je bila više šikara nego šuma, sad je malo prirasla i mi smo iz nje uglavnom uzimali sjekli kolce za vinograd, ono što je oborio vjetar, sušce i slično. Ja nikada nisam vidio da je netko bio u toj šumi da bi rušio drva i slično. Ne znam niti da bi netko drugi bio upisan u katastru kao posjednik navedene šume. Ja sam tu šumu poklonio svojoj kćeri i to 2 – 3 godine. Ja po drva u tu šumu nisam išao, mislim da je išao moj zet ovdje saslušani KĆ, a ja sam se znao šetati po šumi i brati gljive i slično. Tu šumu je htio od mene kupiti OĆ, koji je tražio da mu potpišem papire i da će on to srediti sve, ali ja mu nisam želio prodati šumu. Na posebno pitanje pun. tužitelja mogu reći da moj zet kada je išao u tu šumu je drva vozio sebi, to nije bila neka masa, par drva za grijanje radione, valjda je on ta drva rušio, nisu to bili suharci, znam da nije tražio doznaku od šumarije jer se radilo o manjoj količini, jedna traktorska gajba. Mogu reći da nitko od GĆ nije nikada dolazio do mene vezano za tu šumu. Mislim da GĆ ima šumu koja je treća parcela od predmetne šume. Nikada nisam vidio V da bi vozili drva iz pravca te šume, a oni i žive na drugom kraju sela i ne moraju proći kraj moje kuće. Na posebno pitanje pun. tuženika, navodim da iako je ta šuma vidljiva iz moje kuće mislim da ne bi od granja vidio da netko ruši u toj šumi, ali bi sigurno čuo rad motorne pile. Kod mene doma su bili i OĆ i tužitelj GĆ, svaki posebno, OĆ mi je gurao neke papire da potpišem da će on sve srediti, a GĆ mi je pokazivao neke slike na mobitelu i tražio neke gluposti, što ja nisam ni razumio, i mislio sam da je to vezano za OĆ. Ja mislim da su oni bili u dogovoru. OĆ je susjed toj parceli sa istočne strane i on se htio proširiti i na predmetnu parcelu i kupiti ju od mene. Navodno da je i GĆ prodao neku šumu OĆ, jer on živi dalje kod [adresa] pa ju nije koristio. Prije nego što sam prenio tu šumu na kćer, meni zet nije pomagao jer je to mala šuma i nije se imalo što raditi po njoj."

25. Svjedok NĆ iskazivala je:

"Kada me se upita da li sam upoznat s nekretninom šikara ograda upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica] koja je predmet ovog postupka odgovaram da mi je ta nekretnina poznata, da je to šuma koje smo vlasnici mi ja i moj suprug, a tu šumu smo poklonili kćeri ovdje tuženoj negdje 2018. ili 2019. godine. Tu šumu smo koristili samo mi, išli smo suprug i ja, a nekad smo vodili kćer još dok je bila dijete, rušili smo suharke i neka tanja drva, a koja drva smo koristili za ogrjev. Ja nisam vidjela da bi netko drugi rušio tu šumu, a ta šuma je 700-800 metara udaljena od naše kuće, ali ne bi vidjela da je netko bio u šumi jer je smo mi na jednom brijegu a šuma je na drugom brijegu i ne vidi se dobro iz kuće. Ja ne znam da bi tužitelj bio upisan kao posjednik te šume ili da bi ju koristio, znam da je samo došao do nas da bi kupio tu šumu, a odgovorili smo mu da ju ne želimo prodati nego smo ju poklonili kćeri. Tu šumu je htio kupiti još jedan čovjek, ne sjećam se kako se zove, ali mu je nismo prodali zato što je bila na našoj kćeri. Mislim da tu i tamo idu moja kćer i zet u tu šumu ali ne znam točno što tamo rade. Na posebno pitanje pun. tužitelja poznajem PŠ, CĆ i VĆ, koji žive u našem selu. Ne znam da li su Molnari imali tu negdje kakvu šumu. Ne znam kada su moj suprug ili moj zet vozili iz te šume, ali znam da su išli. Na posebno pitanje pun. tuženika mogu reći da mi je poznat OĆ i da on živi na glavnoj cesti i dolazio je do nas da bi kupio tu šumu i to negdje godinu prije nego je kod nas došao GĆ."

26. Iz nalaza mjerničkog vještaka Štefice Tukša proizlazi da je mjernički vještak identificirao spornu nekretninu upisanu u zk. ul.. 2672 k. o. [katastarska općina], kao čkbr. [katastarska čestica] ŠIKARA OGRADA sa 659 čhv, koja je upisana u PL 1513 k. o. [katastarska općina] kao čkbr. [katastarska čestica] kao ŠUMA OGRADA sa 2370 m2, a površine u zemljišnim knjigama odgovaraju površini u katastarskom operatu i stvarnom stanju na terenu, a nekretnina je prema pokazivanju tužitelja u cijelosti u njegovom posjedu.

27.1. Odredbom čl. 119. st. 1 i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima/NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZVSP/ propisano je:

(1)Vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije.

(2) Odredbe ovoga Zakona o stjecanju vlasništva nekretnine upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući se način primjenjuju i na promjene i prestanak vlasništva na temelju pravnih poslova.

27.2. Odredbom čl. 120. ZVSP propisano je:

(1) Vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

(2) Radi uknjižbe vlasništva mora se o pravnom poslu na čijem se temelju vlasništvo stječe sastaviti isprava čiji sadržaj i oblik mora odgovarati pravilima zemljišnoknjižnoga prava.

27.3. Odredbom čl. 122. ZVSP propisano je:

(1) Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona. (2) Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.

27.4. Odredbom čl. 159 ZVSP propisano je:

(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

(2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

28. Obzirom tužitelj i tužena tijekom postupka iskazuju da su stvarni vlasnici i posjednici sporne nekretnine, to je teret dokaza vlasništva nekretnine na tužitelju.

29. Iz iskaza saslušanih nesrodnih svjedoka kojima je sud poklonio povjerenje zbog jasnog i logičnog načina iskazivanja te osobne nezainteresiranosti za ishod spora JĆ, OĆ, CĆ, ĐĆ, IŠ, VĆ, NŠ, proizlazi da se spornu nekretninu uživao otac tužitelja MĆ, a da nikada nisu vidjeli da bi tužena, njen suprug KĆ i roditelji tužene NĆ i IĆ bili u spornoj šumi, sjekli i vozili drva iz nje. I iz iskaza šogora tužene svjedoka ĆŠ, SĆ i DĆ proizlazi da nisu vidjeli da bi bilo tko, bilo tužitelj i njegov otac, bilo tužena, njen suprug KĆ i roditelji tužene NĆ i IĆ bili u spornoj šumi, sjekli i vozili drva iz nje. Iz iskaza svjedoka srodnika tužene KĆ, IĆ i LŠ, proizlazi da nitko od njih nije vidio tužitelja i njegovog oca MĆ da bi uživali spornu šumu, dok su svjedoci KĆ i IĆ izjavili da su osobno uživali nekretninu na način da bi kupili suharke i kolce iz šume, dok nisu sjekli drva.

30. Međutim, iz iskaza saslušanih svjedoka ne može se nedvojbeno utvrditi postojanje zakonom propisanih uvjeta za tužiteljevo stjecanje dosjelošću vlasništva sporne nekretnine, dok isto ne proizlazi niti iz isprava priložnih po tužitelju.

31. Nadalje, obzirom da je tužena kao vlasnik upisna u zemljišne knjige temeljem valjane tabularne isprave, Ugovora o darovanju ranijih upisanih vlasnika T i NĆ, koji su opet vlasništvo stekli temeljem Ugovora o kupoprodaji od ranije upisanih vlasnika S i RŠ te temeljem činjenice da je rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Bjelovar, Ispostava Čazma od 27. travnja 2024. koje je dostavljeno tužitelju 6. svibnja 2020. odlučeno da se mijenjaju podaci u K.o.. P i sa posjednika tužitelja MĆ ZĆ posjedovni list 1110 otpisuje parcela čkbr. [katastarska čestica] i pripisuje u posjedovni list 1513 na posjednika (korisnika) tuženu UĆ, da je zaključkom od 3. travnja 2020, tužitelj obavješten o navedenoj promjeni i pozvan da se očituje o zatraženoj promjeni i na isto se oglušio, a da je predmet ovog postupka upis prava vlasništva tužitelja sporne nekretnine, sud smatra da tužitelj nije dokazao postojanje zakonskih pretpostavki za uknjižbu prava vlasništva premetne nekretnine, bilo temeljem odredbe čl. 119., bilo čl. 159. ZVSP-a.

32. Također sud smatra da je tužena u vrijeme stjecanja postupala u skladu sa načelom povjerenja u zemljišne knjige, a tužitelj tijekom postupka nije dokazao da je tužena imala razloga smatrati da zemljišna knjiga ne odražava činjenično i pravno stanje nekretnine istinito i potpuno, odnosno da tužena nije postupala dobroj vjeri.

32. Iz navedenih razloga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao u izreci.

34. Temeljem odredbe čl. 154. st. 2. u svezi čl. 155. ZPP-a. tuženik osnovano od tužitelja potražuje trošak parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) koji se odnosi na trošak sastava odgovora na tužbu u vrijednosti 75 bodova (Tbr.8. t.1. i 54 OT), trošak sastava podneska od 19. veljače 2023. u vrijednosti 75 bodova (Tbr. 8. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 20. travnja 2021. godine u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 23. studenog 2021. godine u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 3. veljače 2022. godine u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 6. travnja 2022. godine u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 6. lipnja 2022. godine u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 20. veljače 2023. godine u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 14. travnja 2023. godine u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 18. svibnja 2023. godine u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 10. svibnja 2024. 2023. godine u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 19. rujna 2024. godine u vrijednosti od 75 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), što iznosi 900 bodova x 2,00 EUR/bod, odnosno 1.800,00 eura, uvećan za trošak PDV 25% u iznosu od 450,00 eura, tako da ukupan trošak tuženika iznosi 2.250,00 eura.

35. Radi iznesenog presuđeno je kao u izreci.

U Križevcima, 29. listopada 2025.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu ali putem ovog suda pismeno u 4 istovjetna primjerka.