Poslovni broj P Ob-144/2022-28

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Valeriji Baričević Frković, kao sucu pojedincu, u parničnoj stvari tužitelja GSV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Goranu Marjanoviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Marjanović, Perčić i Bilandžija jtd iz Rijeke, protiv 1. tužene GS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Rogiću, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničko ureda Gjergj Lekaj i Marko Rogić iz Rijeke i 2. tužene KS, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja bračne stečevine, nakon provedene nejavne, glavne rasprave prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja,1. tužene, uz punomoćnika 1. tužene i 2. tužene zaključene 15. rujna 2025., te objave odluke dana 29. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu:

I. Utvrđuje se da nekretnine koje su zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zk odjel Opatija označene i opisane kao kč. br. [katastarska čestica] [adresa], zgrada, površine 92 m2, upisana u zk u 7257 k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica], vinograd, površine 154 m 2 upisana u zk u 678 k. o. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu pok. VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. ĆS svakog u ¼ dijela.

II. Nalaže zemljišnoknjižnom odjelu toga suda da na tim nekretninama uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je ono bilo prije upisa prava vlasništva za korist GS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odnosno da isto upiše na ime i na korist pok. VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pa se utvrđuje da taj suvlasnički dio koji glasi na ime pok. VS predstavlja bračnu stečevinu nje i pok. NS svakog u ¼ dijela te da taj suvlasnički dio nekretnina ulazi u ostavinsku masu ostavitelja pok. NS.

III. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

Utvrđuje se da nekretnine koje su zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zk odjel Opatija označene i opisane kao kč. br. [katastarska čestica] [adresa], zgrada, površine 92 m2, upisana u zk u 7257 ko [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica], vinograd, površine 154 m 2 upisana u zk u 678 ko [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu pok. VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. ĆS svakog u ¼ dijela pa se zemljišnoknjižnom odjelu toga suda nalaže da na tim nekretninama uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je ono bilo prije upisa prava vlasništva za korist GS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odnosno da isto upiše na ime i na korist pok. VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pa se utvrđuje da taj suvlasnički dio koji glasi na ime pok. VS predstavlja bračnu stečevinu nje i pok. NS svakog u ¼ dijela te da taj suvlasnički dio nekretnina ulazi u ostavinsku masu ostavitelja pok. ČS.

IV. Svaka strana snosi svoje troškove u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Tužitelj HS je 10. srpnja 2017. podnio tužbu protiv 1. tuženice VS, 2. tuženice KS i 3. tuženice GS predlažući da Sud donese presudu kojom će utvrditi da je ništetan i ne proizvodi pravne učinke ugovor o darovanju zaključen između pokojnog ČS kao darovatelja i 2. tuženice KS zaključen 14. prosinca 2005.; da se iz ostavinske imovine pokojnog ČS izdvoji 1/6 dijela nekretnine upisane u K. O. [katastarska općina]; da se utvrdi da su nekretnine kuća i vinograd upisani zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu 1. tuženice VS i pokojnog ostavitelja ČS svakog u ½ dijela te da se naloži Zemljišnoknjižnom odjelu da na tim nekretninama izvrši prijenos prava vlasništva s imena 1. tuženice VS na ime i u korist pokojnog ČS u ½ idealnog dijela te da taj suvlasnički dio nekretnina ulazi u ostavinsku masu iza ČS. Također tužitelj je predložio da Sud utvrdi da je ništetan i ne proizvodi pravne učinke ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključen 10. svibnja 2016. između 1. tuženice VS i 3. tuženice GS predmet kojeg je kuća i vinograd upisani u K. O. [katastarska općina] prema kojem nakon smrti VS imaju pripasti u vlasništvo 3. tuženice GS te da se naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Suda brisanje zabilježbe tog ugovora.

1.2. Ukoliko Sud iz bilo kojih razloga ne bi prihvatio naprijed navedeni tužbeni zahtjev tužitelj je istaknuo i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim je predložio da Sud donese presudu kojom će iz ostavinske imovine pokojnog ČS izdvojiti 1/6 dijela nekretnine kuće i oranice i dvorišta upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u kojem dijelu iste nekretnine predstavljaju njegovo vlasništvo; da se istom presudom utvrdi kako je ugovorom o darovanju zaključenim 14. prosinca 2005. povrijeđeno pravo na nužni dio nasljednika, odnosno njega te kojom će se odrediti da se u ostavinsku imovinu iza pokojnog ČS vrati dar učinjen 2. tuženici KS u odnosu na 1/3 dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Konačno tužitelj je eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom predložio a Sud donese presudu kojom će utvrditi da su nekretnine kuća i vinograd upisani zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu 1. tuženice VS i pokojnog ostavitelja ČS svakog u ½ dijela te da se naloži Zemljišnoknjižnom odjelu da na tim nekretninama izvrši prijenos prava vlasništva s imena 1. tuženice VS na ime i u korist pokojnog ČS u ½ idealnog dijela te da taj suvlasnički dio nekretnina ulazi u ostavinsku masu iza ČS. Predložio da mu tuženici nadoknade prouzročeni parnični trošak za zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu 1. i 3. tuženica u cijelosti su osporile tužbene zahtjeve tužitelja iz točke 2 (zahtjev da se iz ostavinske imovine iza pokojnog ČS izdvoji 1/6 dijela nekretnine iz K. O. [katastarska općina]), 3 (zahtjev da nekretnine iz K. O. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu VS i pokojnog ČS te da se ½ prava vlasništva prenese u korist pokojnog ČS), 4 (da se utvrdi ništetnost ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključen 10. svibnja 2016.) i 5 (zahtjev za naknadu troškova), kao i eventualno kumulirane tužbene zahtjeve pod točkom 1 (da se iz ostavinske imovine iza pokojnog ČS izdvoji 1/6 dijela jer predstavljaju vlasništvo tužitelja), 3 (zahtjev da nekretnine iz K. O. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu VS i pokojnog ČS te da se ½ prava vlasništva prenese u korist pokojnog ČS), 4 (da se utvrdi ništetnost ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključen 10. svibnja 2016.) i 5 (zahtjev za naknadu troškova) te su predložile njihovo odbijanje, odnosno odbacivanje. 1. tuženica VS i 3. tuženica GS osporile su navode tužitelja da VS nije ovlašteno sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju, da je tužitelj ulagao novcem zarađenim u pekari u obiteljsku kuću u [adresa] te u poboljšanja uvjeta poslovnom prostoru pekare te da se sada pokojni NS VS nakon smrti sina JS odrekao svojeg dijela u korist 1. tužene. Posebice 1. i 3. tuženica su osporile navode iz tužbe da su nekretnine upisane u K. O. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] bračna stečevina pokojnog ČS i 1. tuženice VS svakog u ½ dijela, obzirom da su iste kupljene novčanim sredstvima koja potječu iz njezine vlastite imovine VS i imovine njenog pokojnog sina JS, da se nikako ne radi o bračnoj stečevini sa pok. NS U ostavinskom postupku iza pok. MS otac kao nasljednik ĆS je dao nasljedničku izjavu i postigao sporazum sa nasljednicom VS da on nasljeđuje pokretnine u cijelosti, VS nasljeđuje ½ dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] K. o. [katastarska općina].

2.1. U odgovoru na tužbu 2. tuženica KS potvrdila je navode iz tužbenog zahtjeva tužitelja da nekretnine upisane u zk. zl. 678 K. O. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu pokojnog ČS i 1. tuženice VS, dok je osporila navode tužitelja da je u obiteljskoj pekari radio te da je taj zarađeni novac uložio u uređenje obiteljske kuće u [adresa] i poslovnog prostora navodeći da je upravo ona radila u pekari, osim nekoliko mjeseci u 1993. i 1994., a od 10. ožujka 1998. do 9. listopada 2006. istaknula je, da je i formalno bila prijavljena kao zaposlenik u pekari, dok je nositelj obrta bila 1. VS. Nadalje 2. tuženica je osporila tužbeni zahtjev tužitelja u kojem navodi da je ništetan ugovor o darovanju zaključen između nje i ČS za sklapanje kojeg ugovora nije bila potrebna suglasnost 1. tuženice VS, kao niti suglasnost tužitelja niti 3. tuženice GS. 2. tuženica usprotivila se da se 1/6 dijela nekretnine iz K. O. [katastarska općina] izdvoji iz ostavinske imovine iza pokojnog ČS, dok je pogledu nekretnine u [adresa] istaknula da iste neprijeporno predstavljaju zajedničku imovinu 1. tuženice VS i pokojnog ČS, obzirom da je stečena njihovim zajedničkim radom u pekari na [adresa], a kupnju koje je pomogla i ona zajedničkim radom s roditeljima u [adresa] i [adresa], ističući da je ugovor o doživotnom uzdržavanju predmet kojeg je ista nekretnina ništetan, obzirom da je njime 1. tuženica VS raspolagala istom nekretninom koja predstavlja zajedničku imovinu nje i ostavitelja. Konačno 2. tužiteljica je osporila tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na ništetnost ugovora o darovanju od 14. prosinca 2005. u dijelu koji se odnosi da se iz ostavinske imovine izdvoji 1/6 dijela iz nekretnine iz K. O. [katastarska općina] te zahtjev za naknadu troškova postupka, kao i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev da se iz ostavinske imovine izdvoji 1/6 dijela iz nekretnina iz K. O. [katastarska općina], da se utvrdi da je ugovorom o darovanju od 14. prosinca 2005. povrijeđeno pravo na nužni dio tužitelja te u dijelu koji se odnosi na zahtjev za naknadu troškova postupka.

2.2. KS je 18. siječnja 2018. podnijela protutužbu kojom je predložila da se iz ostavinske imovine pokojnog ČS izdvoji 1/3 dijela iz K. O. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška]; da se utvrdi da je ništetan ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključen 10. svibnja 2016. između 1. tužene VS i 3. tužene GS te da se utvrdi da nekretnine iz K. O. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] predstavljaju bračnu stečevine 1. tuženice VS i pokojnog ČS svakog u ½ dijela.

3. Sud je rješenjem od 7. ožujka 2018. temeljem članka 278. stavak 1. ZPP-a razdvojio odnosu na točku 1., 2. i 4. osnovnog tužbenog zahtjeva i odnosu na točku 1., 2. i 4. eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva uz utvrđenje da će se u odnosu na te točke osnovnog i eventualnog kumuliranog zahtjeva odvojeno raspravljati.

4. Sud je na ročištu održanom 7. ožujka 2017. odlučio da neće spojiti postupak po naprijed navedenoj protutužbi 2. tuženice KS radi zajedničkog raspravljanja u predmetnoj pravnoj stvari.

5. Nakon razdvajanja postupka po svim točkama tužbenog zahtjeva osim po točki 3. tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zahtjev tužitelja na utvrđenje da su nekretnine kč. br. [katastarska čestica] kuća stanovanja površine 92 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 154 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu 1. tuženice VS i pokojnog ostavitelja ČS sud je proveo dokazni postupak samo na te okolnosti. Na ročištu od 15. rujna 2025. tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev s obzirom da su utužene čestice u ZK knjigama promijenile svoju oznaku na način da kč. br. [katastarska čestica] sada nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] zk 678 K. O. [katastarska općina], dok je 48/1 pod istom oznakom upisana u novom zk u 7257 K. O. [katastarska općina]- na način da se utvrđuje se da nekretnine koje su zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zk odjel [adresa] označene i opisane kao kč. br. [katastarska čestica] [adresa], zgrada, površine 92 m2, upisana u zk u 7257 ko [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica], vinograd, površine 154 m 2 upisana u zk u 678 ko [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu pok. VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. ĆS svakog u ½ dijela pa se zemljišnoknjižnom odjelu toga suda nalaže da na tim nekretninama uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je ono bilo prije upisa prava vlasništva za korist GS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odnosno da isto upiše na ime i na korist pok. VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pa se utvrđuje da taj suvlasnički dio koji glasi na ime pok. VS predstavlja bračnu stečevinu nje i pok. NS svakog u ½ dijela te da taj suvlasnički dio nekretnina ulazi u ostavinsku masu ostavitelja pok. ČS.

6. Među strankama nije sporno da su VS i ĆS bili u braku u kojem su živjeli do smrti NS **.**.2014. Nije sporno da su u tom braku rođena zajednička djeca i to KS, GS i BS. Nije sporno da je ĆS imao izvanbračnog sina ovdje tužitelja.

7. Uvidom u presudu na temelju priznanja poslovni broj P-990/77-3 Okružnog suda u Rijeci od 25. svibnja 1978. sud je utvrdio da je tužitelj HS sin pokojnog ČS, što nisu sporile ni tužene.

8. Obzirom da tužitelj na ročištu od 23. travnja 2018. naznačio vrijednost predmeta spora u iznosu od 100.000,00 kuna kojoj vrijednosti su prigovorile 1. i 2. tužene, sud je na brz i prikladan način, temeljem suglasnosti stranaka odredio vrijednost predmeta spora na ročištu 21. veljače 2019. temeljem članka 40. stavak 4. ZPP-a i utvrdio istu u iznosu od 201.000,00 kuna.

9. Sud je donio presudu poslovni broj P Ob-326/2017 od 14. siječnja 2020. koja je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj 38 Gž-343/2020-2 ukinuta i vraćena na ponovni postupak.

10. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu posebice u izvatke iz zemljišne knjige od 7. srpnja 2017. Zemljišnoknjižnog odjela Opatija (stranica 19-21spisa), izvadak iz zemljišne knjige od 25. siječnja 2011. (stranica 22 spisa), izvadak iz zemljišne knjige od 28. listopada 2025. (stranica 357-360 spisa), rješenje Općinskog suda u Rijeci Stalne službe u Rabu, poslovni broj 90 O-2813/2015 od 17. svibnja 2017. (stranica 26-29 spisa), presudu na temelju priznanja Okružnog suda u Rijeci poslovni broj P-990/77- 3 od 25. svibnja 1978. (stranica 34-35 spisa), ugovor o prodaji nekretnina od 12. studenog 2001. (stranica 55-56 spisa), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O- 121/2013 od 12. prosinca 2013. (stranica 57-58 spisa), smrtovnicu od 17. lipnja 1999. (stranica 166 spisa), ovjereni prijevod s talijanskog jezika (stranica 170-171 spisa), podatke iz Jedinstvenog registra računa Fine (stranica 182-183 i 185-187), podatke HZMO-a (stranica 189-191 spisa), izvod po štednom ulogu VS u Erste & Steiermarkische bank d.d. od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2001. (stranica 221-223 spisa), podnesak Privredne banke Zagreb d.d. (stranica 225 spisa). Proveden je dokaz saslušanjem tužitelja GSV (stranica 199 i 342-344 spisa-na ročištu od 15. rujna 2025. je nave da se preziva AS), 1. tužene VS (stranica 200 spisa), 2. tužene KS (stranica 200-201 i 345-347 spisa), 3. tužene GS (stranica 209-210 i 345-347 spisa), svjedoka ŽS (stranica 210 spisa), svjedoka ĐS (stranica 211 spisa), svjedokinje LS (stranica 214-215 spisa), svjedoka ŠS (stranica 215-216 spisa), svjedoka FS (stranica 227-228 spisa) i RS (stranica 228-229 spisa), te je izvršio uvid u spis Općinskog suda u Crikvennici, Stalne službe na Rabu Pob-22/2022. Sud nije proveo dokaze saslušanjem predloženih svjedoka G i PS, OS i ZS s obzirom da je tužitelj od istih odustao na ročištu od 2. lipnja 2025. Sud je odustao od provođenja dokaza uvidom u spis Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj P-209/2022 s obzirom da isti nije od utjecaja na odluku u ovom postupku s obzirom na utvrđeno činjenično stanje.

11. Uvidom izvadak iz zemljišne knjige povijesni prikaz Zemljišnoknjižnog odjela Opatije od 7. srpnja 2017. utvrđeno je, da su grč. 481 i 945/5 bile upisane u suvlasništvu sada pokojnog JS i ranije 1. tuženice VS svakog u ½ dijela te da je temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza pok. JS poslovni broj O-121/2013 od 12. prosinca 2013. da je vlasnica istih nekretnina u cijelosti bila upisana tuženica VS.

12. Uvidom u izvatke iz zemljišne knjige od 7. srpnja 2017. zemljišnoknjižnog odjela [adresa] utvrđeno je da grč. 48/1 kuća stanovanja površine 82 m2 te 945/5 vinograd površine 154 m2 upisana kao vlasništvo 1. tuženice VS na kojim nekretninama je upisana zabilježba doživotnog uzdržavanja, ugovora o doživotnom uzdržavanja od 10. svibnja 2016. uz utvrđenje da će iste nekretnine nakon smrti VS preći u vlasništvo 3. tuženice GS.

13. Uvidom izvatke iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Opatije od 28. listopada 2025. utvrđeno je, da je k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] K. o. [katastarska općina] upisana u vlasništvu US, te K. č. br. [katastarska čestica] upisna u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisna u vlasništvo GS. Na predmetnim nekretninema postoji zabilježba, spora tužbe 07.07.2017., zabilježa spora na nekretninama GS IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na nekretninama u A, kčbr. grč.48/1kuća stanovanja 92 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 154 m2, a koji spor se vodi između HS,IB: 75453262759, iz Žrtava Fašizma 12, Rijeka kao tužitelj i urak IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], KS iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i GS iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao tuženi, radi poništenja ugovora i uspostave prijašnjeg zk stanja, izdvajanje određenog razmjernog dijela iz ostavine, vraćanja dara zbog povrede nužnog dijela i utvrđenja bračne stečevine, a koji postupak se vodi pod posl. br.POB-326/17, sve do pravomoćnog okončanja postupka. Zabilježba je upisanapod poslovnim brojem Z-13389/2018. od 03. travnja 2018.

14. Uvidom u rješenje Stalne službe u Rabu, Općinskog suda u Rijeci poslovni broj 90 O-2813/2015 od 17. svibnja 2016. utvrđeno je, da je istim rješenjem tužitelj upućen u pokretanje parnice protiv sunasljednika VS, KS i GS radi utvrđenja opsega ostavinske imovine iza pokojnog ČS i drugo, nakon kojeg je tužitelj u zadanom roku od 30 dana i podnio predmetnu tužbu.

15. Uvidom u ugovor o prodaji nekretnina od 12. studenog 2001. utvrđeno je da su temeljem istog ugovora kao kupci VS i njezin sada pokojni sin BS od prodavateljice TS kupili naprijed navedenu predmetnu nekretninu upisanu u K. O. [katastarska općina] svaki u 1/2 suvlasničkog idealnog dijela za kupoprodajnu cijenu od 304.000,00 kuna.

16. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-121/2013 i spis Općinskog suda u Rabu poslovni broj O-121/2013 od 12. prosinca 2013. utvrđeno je, da su temeljem istog rješenja iza pokojnog JS proglašeni kao nasljednici njegovi roditelji temeljem zakona i to sporazumom oko diobe nasljeđene imovine na način da je tuženica VS majka naslijedila u cijelosti nekretnine koje čine k. č. br. [katastarska čestica] i kč [katastarska čestica] upisane u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela i njegov otac, sada pokojni ĆS koji je naslijedio pokretnine.

17. Uvidom u smrtovnicu od 17. lipnja 1999. utvrđeno je, da je CS rođena SS majka 1. tuženice VS preminula **.**.1999. te da je u rubrici podaci o mirovini između ostalog navedena i tekući račun kod Tržačke banke u [adresa].

18. Uvidom u ovjereni prijevod s talijanskog jezika utvrđeno je, da je Nacionalni institut za socijalno osiguranje sa sjedištem u [adresa] 7. prosinca 2017. izdao podatke o SS – majci 1. tuženice iz kojih je utvrđeno da joj je obustavljena mirovina od rujna 1999., no ne i iznos iste.

19. Uvidom u podatke iz Jedinstvenog registra računa Fine sa stranica 183- 183 utvđeno je da je da je ĆS imao jedan račun i novčani polog po viđenju i ulog na štednju po viđenju u Erste & Steiermarkische bank d.d., i dva računa kod Zagrebače banke d.d.. te sa stranice 187 utvrđeno je, da je 1. tuženica VS u Erste & Steiermarkische bank d.d. imala tri otvorena novčane pologa po viđenju i ulog na štednju po viđenju od kojih je jedan otvoren 14. kolovoza 2008., drugi 18. srpnja 1997. i treći 17. lipnja 2010. i zatvoren 20. siječnja 2015.,

20. Uvidom u naprijed navedene podatke iz Jedinstvenog registra računa Fine utvrđeno je, da je 1. tuženica VS imala u Privrednoj banci Zagreb imala otvorena dva otvorena novčana pologa po viđenju i ulog na štednju po viđenju od kojih je jedan otvoren 22. studenog 1996., a drugi 21. listopada 1992.

21. Uvidom u podatke HZMO-a utvrđeno je, da je 1. tuženica VS od 11. listopada 1998. do 10. rujna 2002. bila zaposlena kod privatnog poslodavca.; od 2. kolovoza 1976. do 31. kolovoza 1980. kao samostalni privatnik; od 1. rujna 1980. do 22. lipnja 1981. bila zaposlena u pekari u vlasništvu ČS; od 23. lipnja 1981. do 8. siječnja 1987. bila zaposlena kao samostalni privatnik; od 9. siječnja 1987. do 31. srpnja 1990. bila zaposlena u pekari u vlasništvu ČS te da je od 1. prosinca 1991. do 9. listopada 2006. bila zaposlena u samostalnom privatnom obrtu. Nadalje uvidom u prijavu osiguranja HZMO-a od 3. srpnja 2018. (stranica 191 spisa), utvrđeno je, da je 1. tuženica bila zaposlena kao privatni poslodavac od 14. srpnja 2004. do 30. rujna 2006.; od 10. listopada do 31. srpnja 2007. bila zaposlena kod privatnog poslodavca ES; od 8. srpnja 2008. do 27. srpnja 2009. bila je u radnom odnosu u TD Niki d.o.o.; od 28. srpnja 2009. do 13. rujna 2009. bila zaposlena u Rijeci u TD Piazza d.o.o. te od 14. rujna 2009. do 8. svibnja 2015. u TD Niki d.o.o.

22. Uvidom u izvod po štednom ulogu VS u Erste & Steiermarkische bank d.d. od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2001. utvrđeno je, da je u tom periodu 1. tuženica VS na štednom ulogu broj 870747444 raspolagala na dan 31. prosinca 2001. ukupnim iznosom od 30.204,22 kune.

23. Uvidom u podnesak Privredne banke Zagreb d.d. utvrđeno je, da zbog proteka zakonskih rokova čuvanja određene dokumentacije ista banka nije mogla Sudu dostaviti podatke o stanju na dva računa koje je imala 1. tuženica VS otvorene u toj banci od početka 2000. do konca 2001.

24. Sud je na ročištu od 15. rujna 2025. odbio prijedlog tužitelja za spajanjem ovog predmeta s predmetom koji se vodi pred Općinskim sudom u Crikvenici Stalnom službom na Rabu P-209/2022, s obzirom da je isti predmet razdvojen rješenjem od 7. ožujka 2018. i formiran je navedeni spis radi odvojenog raspravljanja o donošenja odluke.

25. Ocjenjujući dokaze u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 58/1993, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 02/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 i 80/2022; u daljnjem tekstu; ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

26. Predmet ovog spora u ovoj pravnoj stvari je u tome da li predmetna nekretnina prvotno označena kao k. č. br. [katastarska čestica], ranije upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. sada k. č. br. [katastarska čestica] upisana 7257 k. o. [katastarska općina] Zgrada, ranije kuća za stanovanje i k. čbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] –vinograd bračna stečevina pok. bračnih drugova ĆS i pok. VS i u kojem suvlasničkom dijelu.

27. Iz provedenih dokaza sud mora sa sigurnošću utvrditi da li su financijska sredstva korištena za kupnju predmetne nekretnine predstavljala posebnu imovinu VS ili su stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice.

28. Za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini primjenjuju se propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja. Kako je predmetna nekretnina stečena 12. studenog 2001. to se primjenjuje tada važeći Obiteljski zakon (Narodne novine broj 162/1998: u daljnjem tekstu: ObZ) i to odredbe od članka 252. do 257.

28.1. Odredbom članka 252. ObZ-a propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Odredbom članka 253. stavka 1. ObZ-a, propisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili, a stavkom 2. propisuje da bračni drugovi mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose glede bračne stečevine. Člankom 254. ObZ-a propisano je da se na bračnu stečevinu primjenjuju odredbe stvarnog i obveznog prava, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Odredbom članka 257. stavka 1. ObZ-a propisano je da imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, dok je stavkom 2. istog članka propisano da je vlastita imovina i ona imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 252. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.).

29. Iz ugovora o prodaji predmetne nekretnine od 12. studenog 2001. proizlazi da su predmetnu nekretninu kupili VS IS i BS svaki u ½ suvlasničkog (idealnog dijela).

30. Uvidom i rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ermine Radić iz [adresa] poslovni broj O-121/2013 od **.**.2013. iz pok. MS sud je utvrdio da je ½ suvlasničkog dijela predmetne nekretnine sa JS prešla na VS.

31. Sud je stava da suvlasnički udio od ½ dijela koji je sa pok. MS prešao na VS po osnovi nasljeđivanja ne predstavlja imovinu koja bi činila bračnu stečevinu, obzirom da se ne radi o imovini koja je rezultat rada bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine već po mišljenju ovog suda ista predstavlja vlastitu imovinu VS s obzirom da je istu naslijedila od sina JS pa time čini imovinu koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 252. ObZ- a. (vlastita imovina). Tužitelj tijekom postupka nije dokazao da je BS bio upisan kao suvlasnik nekretnine samo formalno pravno u svrhu izbjegavanja poreza niti je predložio dokaze u tom smjeru. Naime, suprotno iskazu tužitelja, stranaka VS i GS, svjedoci DS, LS su suglasno iskazivali da je pok. BS sudjelovao u kupnji predmetne nekretnine jer da je isti radio u pekari i da je imao i ušteđevinu. Stranka KS je rekla da zna da su kao suvlasnici predmetne nekretnine bili upisani brat BS i majka VS i da je BS ima ušteđevinu.

32. Dakle sud je utvrdio da bračnu stečevinu čini suvlasnički dio VS od ½ dijela koji je isti stekla kupoprodajnim ugovorom, obzirom da je u to vrijeme bila u braku s ĆS, da su oboje financijski doprinosili zajednici, a koji je brak prestao njegovom smrću radi se o imovini koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

33. Iz iskaza svjedoka GV, ĐS, LS, FS, te tužitelja i GS kao i KS proizlazi da su ĆS GS i VS zajednički radili i imali pekaru te da su financijski doprinosili zajednici, što kroz plaće, a što kroz mirovine.Svi svjedoci su u tom dijelu islazivali suglasno.

34. Svjedok KV, izvanbračni partner GS i svjedokinja LS, dugogodišnja prijateljica GS suglasno su iskazali da su ĆS i IS radili, da su imali pekaru. ĐS je naveo da je Doloresina nona KSV krajem 90 tih dobila zaostatke talijanske mirovine u iznosu od 100.000,00 DEM-a, te da je uz to još primala talijansku mirovinu iza pok. supruga no ne zna o kojem se iznosu radi. Pretpostavlja da je nona KSV taj iznos dala IS za kupnju nekretnine u [adresa], jer da su IS i ĆS bili u teškoj financijskoj situaciji zbog Emilove bolesti i alkohola. Oboje potvrđuju i da je BS sudjelovao u kupnji kuće u [adresa].

35. Svjedok LS dugogodišnja prijateljica GS je navela da je VV (nona od GS u majka od VS) krajem 90 ih dobila zaostatke talijanske mirovine no da joj iznos nije poznat no da su drugi dobivali veće svote od kojih se mogao kupiti stan ili manja kuća. Da je iznos od zaostataka KSV i to veći dala IS, a jedan manji iznos njezinoj djeci JS i KS, a da GS nije htjela prihvatiti svoj dio-pri tom ne navodeći iznose o kojima se radi. Da je s tim novcem IS kupila kuću u [adresa]. Ne zna da li je IS taj novac primila na ruke ili na račun. LS je navela da je ĆS bio u mirovini nakon otkrića karcinoma nedugo nakon 1980., a IS cca od 1994., da ĆS nije sudjelovao u kupnji kuće u [adresa], ali isto tako da joj nije poznato da li je ĆS imao ušteđevine. Da su u vrijeme kupnje nekretnine IS, BS, ĆS i KS živjeli na [adresa].

36. Navode tužene VS i GS da predmetna nekretnina čini njezinu vlastitu imovinu stečenu kupoprodajom nekretnine po osnovi darovanog novca od majke CS rođ. VV, sud ne drži osnovanim s obzirom da tijekom postupka iste nisu dokazale niti su dostavile materijalne dokaze iz kojih bi proizlazilo navedeno. Nisu uspjele dokazati da je majka KSV po osnovi zaostataka talijanske mirovine, iza pokojnog supruga IS dala na ruke veći iznos novca koji bi kao takav predstavlja posebnu imovinu VS. Životno je i nelogično da VS kojoj je majka navodno dala poveći iznos novca pri tom se IS u nije izjasnila o visini darovanog iznosa radi namijenjenog za kupnju predmetne nekretnine znajući da je kupoprodajna cijena iste iznosila 304.000,00 kuna, ali je sa sigirnošću znala da pokojni suprug ĆS nije dao niti kune za stjecanje predmetne nekretnine. Naime, ona bi kao kupac predmetne nekretnine i kao dugogodišnji obrtnik zasigurno trebala znati iznos darovanog novca potrebnog za kupnju nekretnine. Priloženi dokaz od Nacionalnog instituta za socijalno osiguranje od 7. prosinca 2017. iz kojeg proizlazi samo činjenica da je ĆV obustavljena mirovina od rujna 1999. ne dokazuje da je ista po toj osnovi ostvarivala odgovarajući iznos koji bi eventualno odgovarao iznosima navedenim u iskazima svjedoka ĐS i GS. VS koja je navodno dobila novac na ruke od svoje majke nije navela iznos koji bi dobila darovanje, a sigurno bi trebala znati o kojem iznosu se radi obzirom da je ista navedene novce navodno neposredno dobila od majke dok su DS i GS koji imaju neposredni interes za ishod ovog postupka tvrdili da se radi od iznosu od 80.000,00 – 100.000,00 Dema (koji iznos odgovara protuvrijednosti nekretnine) i nisu bili prisutni prilikom navodne primopredaje darovanog iznosa. Nelogično je da oni imaju veća saznanja od same VS oko iznosa navodno darovanog novca, pa u tom dijelu sud nije poklonio vjeru njihovim iskazima.

37.Iz izjava VS i GS, izjava svjedoka ĐS i LS sud nije sa sigurnošću mogao utvrditi da li je uopće došlo do darovanja, u kojem iznosu, na koji način, kada je i kako potrošen navodno darovani iznos s obzirom da za navedeno ne postoje materijalni dokazi, a sve kako bi sud mogao zaključiti da se radi i vlastitoj imovini VS ili o unošenju sredstava koji bi predtsavljali njenu posebnu imovinu (članak 221. a ZPP-a).

38. Svjedok NV je naveo da ne zna čiji su novci bili za kupnju nekretnine u [adresa], da je kupljena 2009. te da su ĆS i IS bili u braku i da su bili zaposleni.

39.Svjedok ŠS susjed iz [adresa] je naveo da mu je pokojni ĆS rekao da je on kupio kuću u [adresa] cca 2009. od svoje ušteđevine od rada u pekari, da ne zna na koga je kuća bila upisana nakon kupovine. Isti nije imao neposredna saznanja o kupnji kuće niti o vremenu kupnje.

40. Svjedok FS susjed iz [adresa] je naveo da su predmetnu nekretninu kupili ĆS i VS i da mu je poznato da su se prilikom kupovine 2001. upisali kao vlasnici iste, no da se ne sjeća ranijih vlasnika jer da je u to vrijeme bio dijete.(imao je 20 godine). Zna da su ĆS i VS prije živjeli na [adresa] i da su imali pekaru.

41. Svjedokinja RS, susjeda iz [adresa] je navela da je poznavala ĆS i VS no da nema nikakva saznanja o stjecanje predmetne nekretnine.

42. Tijekom ovog postupka 1. tužena VS je preminula te je postupak preuzela GS, koja je bila treće tužena u ovom postupku.

43. Tužitelj je u iskazu naveo da su 2001. ĆS i VS zajednički kupili kuću u [adresa] sagrađenu na gr. č. 48/1 te kč. br. [katastarska čestica] – vinograd i to od sredstava koji su stečeni njegovim radom iz pekare na [adresa] u [adresa]. Otac je bio u mirovini dok je njegova supruga IS radila i vodila pekaru. Od 1. listopada 2007. do 20. veljače 2015. živio u naprijed navedenoj kući s ocem i pomajkom VS. Kad se doselio u [adresa] i kuća bila komplet završena osim krova koji su postavili on i otac ĆS. Otac je kupio cijelu građu za krov, crijep, lepenku i daske te su oni on i otac 2012. ili 2013. su srušili dotadašnji stari azbestni krov koji je propuštao pa su postavili novi. 2007. došlo je do radova na krovu predmetne nekretnine i to je financirano od prodaje terena koje je prodao otac, jedan za iznos od 74.000,00 eura i drugi za 75.000,00 eura. On je sudjelovao u izvođenju radova na krovu zajedno s ocem i jednim barbom.Nakon izgradnje krova u kući u [adresa] nije bilo većih ulaganja osim izvodili redovnih popravaka, ličenje i održavanje. Kada je kupljena kuća u [adresa] uknjižena je na VS i sada pok. JS radi plaćanja manjeg poreza. To mu je rekao otac kao što mu je isti rekao da je BS 2001. bio zaposlen u pekari na [adresa]. Otac mu je kazao da su kuću u [adresa] kupili sredstvima ostvarenim iz poslovanja pekare. Prema njegovim saznanjima prvotna cijena nekretnine je bila 120.000,00 DEM-a, a IS je uspjela kupoprodajnu cijenu spustiti na 80.000,00 DEM-a. O stanju nekretnine prije 2007. godine, odnosno prijedolaska u istu nema neposredih saznanja.

44. Tužitelj je naveo da je pridonosio uređenju i održavanju predmetne nekretnine – zamjena krova i redovno održavanje iste, te da je pomagao ocu i VS u kupnji lijekova, hranje i održavanju kućanstva. Njegov doprinos u konkretnom predmetu u kojem se odlučuje o utvrđenu bračne stečevine pok. IS i ČS, nije bitan s obzirom da iz ugovora o kupoprodaji i iskaza stranaka i svjedoka proizlazi da je kuća bila sagrađena i određena za stanovanje-dakle useljiva (promjena krova ne mijenja identitet nekretnine da bi bilo od utjecaja na pravo vlasništva). Izjavu da je otac financirao izmjenu krova prodajom dva terena u iznosu od 74.000,00 eura i 75.000,00 eura sud ne smatra osnovanim s obzirom da u prilog tome nije dostavio nikakve materijalne dokaze iz kojih bi proizlazilo da se radi o posebnoj imovini NS. U dijelu u kojem se isti poziva da je sudjelovao u izvođenju radova na krovu zajedno s ocem i jednim barbom odnosno na ulaganja sredstva za adaptaciju kuće tužitelj je navedeno mogao eventualno potraživati obveznopravnim zahtjevom koji nije postavljen.

45.Valja napomenuti da iskazi stranaka GS i VS njezine majke nisu suglasni glede visine sredstava (majka se nije izjasnila o iznosu, dok je GS znala o kojem se iznosu točno radi, koo i njen izvanbračni partner DS s obzirom da isti imaju neposredni intres za ishod ovog postupka) - koje bi joj darovala majka CS za kupnju nekretnine, odnosno tužena GS nije na nedvojben način dokazala da se radi o posebnoj imovini ili unošenju sredstava koji predstavljaju njezinu posebnu imovinu VS (članak 221. a ZPP-a).

46. Stranka KS je tijekom postupka mijenjala iskaz na način da je u odgovoru na tužbu navela da je predmetna nekretnina stečena zajedničkim radom u pekari na [adresa], njenih roditelja NS i VS, te da je i ona pripomogla kupnji iste pri tom ne dostavljajući dokaze za navedeno. Tijekom iskaza iz veljače 2019. navela je su roditelji kupili nekretninu no da joj nije poznato od kojih sredstava da je i BS sudjelovao u kupnje navedene nekretnine, da je imao ušteđevinu jer je radio. Ne zna tko je zaključio kupoprodajni ugovor, ali da zna da su IS i BS bili upisni kao suvlasnici iste. Poznato joj da je majka dobila novčani iznos od svoje majke na ime zaostataka iz talijanske mirovine, no ne zna o kojem je iznosu riječ niti na što je isti utrošen, a to joj je kasnije rekla majka. U dopunskom iskazu od 15. rujna 2025. je navela da joj nije poznato da li je pok. BS sudjelovao u kupnji predmetne nekretnine. Nije joj poznat iznos novca koji je majka dobila od bake niti na što je isti utrošen.Nema saznanja na koji način je vršena financijska transakcija za kupoprodaju nekretnine u [adresa].

47. GS je tvdila da ima saznanja o načinu stjecanja te nekretnine, obzirom da je ona živjela s nonom VSV od rođenja do njezine smrti u lipnju 1999. Sjeća se da je 1998. njezina nona KSV dobila zaostatke talijanske penzije od svojeg pok. muža ČV oko cca 100.000,00 DEM, koji iznos je htjela podijeliti s kćerkom VS. 1998. dala svojoj kćerki VS iznos od 80.000,00 DEM, a sve u svrhu da pronađe neku nekretninu na području [adresa] kako bi bila bliže njoj, budući je nona tada bila dobi od 90 godina. Sjeća se da je njezina majka 2001. pronašla predmetnu nekretninu u K. O. [katastarska općina] koji je kupila iz naprijed navedenog iznosa koji joj je majka dala i to zajedno sa svojim sinom pok. JS, koji je u toj kupovini sudjelovao s minimalnim iznosom, bio je u dobi od 20 godina, međutim prethodno je već pet, šest godina radio. Nekretnina u K. O. [katastarska općina] koštala 304.000,00 kuna što je u to vrijeme predstavljalo oko 80.000,00 DEM, pretpostavlja da je oko 20% u toj kupovini sudjelovao njezin sada pok. brat BS. Majka IS s ocem NS oženila cca 1961. te da su bili u braku do 2014. kada je ĆS preminuo. Za vrijeme braka oboje su bili zaposleni, oboje su koristili punu starosnu mirovinu. Njezina majka je išla u starosnu mirovinu 2006., ne zna kada je otac otišao. Ne zna koliku je mirovinu imala njezina majka i koliku je plaću ostvarivala. Prisjeća se da su otac ĆS i majka IS imale minimalne plaće. Za vrijeme braka stekli su ĆS i IS kuću na [adresa]. Predmetna nekretnina u [adresa] je 2001. bila stara, useljiva i ništa na njoj nije trebalo popravljati, otac i majka su se samo uselili. Roditelji su 80-ih godina osnovali pekarski obrt u [adresa] i cijelo vrijeme su zajedno u njemu radili do 1991. (tada je išao u mirovinu) kada se otac razbolio te je obrt preuzela moja majka, ali je otac povremeno pomagao u radu istog. Sva novčana sredstva koja su moji roditelji stekli zajedničkim radom su uložili u nekretninu na [adresa], Pekara je kasnije dobro poslovala kako sam rekla u 1991. je vodstvo preuzela moja majka, a tata je povremeno pomagao. Nekretnina u [adresa] je kupljena od zaostataka talijanske mirovine koje je dobila moja nona po majci i to je bilo 1997., a radilo se o iznosu od 80.000,00 DEM-a koji je ona dala mojoj majci na ruke. Nona mi je rekla da na taj način želi pomoći mami pri kupnji nekretnine na području [adresa]. Mislim da je mama sudjelovala u kupovine predmetne nekretnine sa 80%, a preostalih 20% je sudjelovao BS, moj pok. brat, a sve mi je to rekla moja mama. BS je sudjelovao u kupnji predmetne nekretnine sa svojom ušteđevinom, no ne zna o kom iznosu se radi. To je isplaćeno preko računa talijanske banke gdje je nona fizički odlazila po te novce. Navela je da banka u Udinama u Italiji čuva arhivu za račune na koje je izvršena navedena isplata 20 godina, a kad su to zatražili već su bile protekle 22 godine, no za naveden tvrdnje ista nije dostavila u spis u podnesak banke u Udinama iz kojeg bi proizlazilo navedeno.

47. Sud nije donio odluku o točki 3. eventualnog kumuliranog tužbenog zahtjeva tužitelja, obzirom da je identičan kao i predmetni tužbeni zahtjev.

48. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a. Tužitelj i tuženici su djelomično uspjeli u ovom postupku prema označenoj vrijednosti predmeta spora na jednake dijelove. Stoga je sud odlučio da svaka strana snosi svoj trošak.

Rijeka, 29. listopada 2025.

Sutkinja

Valerija Baričević Frković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 istovjetna primjerka a o žalbi odlučuje nadležni Županijski Sud.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. 1. tužene

3. 2. tuženoj