REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-921/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj ĐC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Zustović, Marina Matanović i Zoran Sloković, odvjetnici u Pazinu, Franine i Jurine 7, i tuženik Baxa Đ, [adresa], nepoznatog boravišta, kojeg zastupa privremeni zastupnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, Ulica 25. rujna 4, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 29. listopada 2025. u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika PC, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njegovog prava vlasništva te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika, Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, naknadi troškove ovog postupka u iznosu 250,00 eura (dvjesto pedeset eura), u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika 1. listopada 2024. podnio tužbu (str. 1–3) radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa da je tuženik dužan trpjeti da tužitelj ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime. U obrazloženju tužbe je naveo da je on stvarni vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti, da se predmetna nekretnina nalazila oduvijek u posjedu i isključivom vlasništvu obitelji tužitelja. Tužitelj je predmetnu nekretninu naslijedio od majke, pok. BC, rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Pazinu, po javnom bilježniku Marijanu Paulišiću, posl. br. O-646/2024-17, UPP/OS-55/2024-17 od 16. srpnja 2024. Majka tužitelja, pok. BC, smatrala se isključivom vlasnicom predmetne nekretnine jer je istu naslijedila od pok. supruga BC KC, rođenog **.**.1928., umrlog **.**.1994., a pok. KC je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem od majke, pok. ŠC, rješenjem o nasljeđivanju Kotarskog suda u Pazinu, posl. br. O.66/47-8 od dana 31. ožujka 1948., a kojim rješenjem o nasljeđivanju je izričito navedeno kako sinu ostaviteljice ŠC KC ima za pripasti zemlja naziva „Gustićov breg“. Gospodarski kompleks naziva „Gustićov brijeg“ čine nekretnine k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], dakle gospodarski kompleks čini i predmetna nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je tužitelj u cijelosti, a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije postojala u zemljišnoj knjizi, ali je majka tužitelja, pok. ŠC BC, u katastarskom operatu upisana kao isključiva posjednica čitavog gospodarskog kompleksa „Gustićov brijeg“, a kojega čine navedene nekretnine. Iz svega navedenog proizlazi da tužitelj ima pravni interes na podnošenje tužbe na utvrđenje prava vlasništva jer je on stvarni vlasnik predmetne nekretnine, a koja je nekretnina u zemljišnim knjigama pogrešno upisana kao vlasništvo tuženika. Nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u naravi bila vinograd i ista se orala te se na istoj sijala pšenica, sadio kukuruz i krumpir i druge poljoprivredne kulture. Tužitelj i njegova obitelj su predmetnu nekretninu održavali i njome gospodarili u skladu sa svojim potrebama te su istu smatrali svojim vlasništvom. Nitko nije nikada smetao tužitelja niti njegove pravne prednike u vršenju vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini. Tuženik je samo formalno upisan kao vlasnik predmetne nekretnine iako je ista isključivo vlasništvo tužitelja koji je istu stekao nasljeđivanjem od svojih pravnih prednika, a koji su predmetnu nekretninu stekli temeljem instituta dosjelosti jer su u samostalnom i poštenom posjedu iste više od 70 godina.

2. Tuženik, kojeg je u postupku zastupao privremeni zastupnik Goran Okmaca (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P-921/2024-5 od 31. siječnja 2025., str. 19– 21) u odgovoru na tužbu od 17. ožujka 2025. (str. 24), opreza radi usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju predloženih dokaza od strane tužitelja.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvadaka iz zemljišne knjige, str. 4, 11, prijepisa posjedovnog lista, str. 6, 60, rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Pazinu, po javnom bilježniku Marijanu Paulišiću, posl. br. O-646/2024-17, UPP/OS-55/2024-17 od 16. srpnja 2024., str. 7–10, izvoda iz katastarskog plana, str. 12, 58, odluke o nasljedstvu Kotarskog suda u Pazinu, posl. br. O.66/47-8 od dana 31. ožujka 1948., str. 13, i ortofoto snimke, str. 59), te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke, iz LIMISTER j. d. o. o. Rovinj, radi identifikacije utužene nekretnine, i saslušanjem svjedoka SC i EC te tužitelja (str. 51–54), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da je kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine upisan tuženik u cijelosti. Kao posjednica predmetne nekretnine je kod nadležnog Odjela za katastar nekretnina Pazin (posjedovni list broj 59) upisana BC, [adresa] (majka tužitelja).

6. Predmetna nekretnina identificirana je u postupku od strane mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao stručan i objektivan. Utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] upisana kao oranica s 2310 m2 i vinograd s 600 m2, predio „Breg“. U naravi je danas predmetna čestica obrasla, s vidljivim vinogradom koji se proteže uz istočnu među čestice. Pristup do čestice ide od južnog puta oznake k. č. [katastarska čestica], pa potom preko puta koji je evidentiran na k. č. [katastarska čestica], s kojega se s južne strane pristupa na česticu. Predmetna čestica je u blagom padu te je omeđena vidljivom šikarom.

7. U stvarnom posjedu predmetne nekretnine danas je tužitelj, a prije njega su u posjedu bili njegovi roditelji, otac KC (rođen 1928. umro 1994.) i majka BC (rođena 1931. umrla 2024.), njihovi raniji posjednici. Po smrti majke BC nekretnina je prenesena tužitelju u samostalni posjed. Tužiteljev otac KC (kojeg su zvali P) je predmetnu nekretninu stekao od majke ŠC (umrle 1948.). Na predmetnoj nekretnini, koja zajedno s k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] (vlasništvo tužitelja) čini kompleks naziva „Breg“, sadilo se i sijalo razne poljoprivredne kulture, a unazad 50 godina, na toj je nekretnini vinograd, unazad desetak godina zapušten.

7. 1. Navedeno je utvrđeno na temelju uvjerljivih i suglasnih, i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka, ali i tužitelja koji je iskazivao suglasno sa svjedocima. SC (rođen 1946.) koji od rođenja živi u [adresa] i koji u vlasništvu i posjedu ima nekretninu (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koja graniči s predmetnom i koju on redovito koristi, posjedovno stanje nije moglo biti nepoznato, i on je potvrdio navode tužitelje o načinu korištenju te o tome tko je prijepor koristio. I saslušani AC (rođen 1939.) potvrdio je izneseno posjedovno stanje glede predmetne nekretnine. Ti su svjedoci iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način. Nadalje, navode tužitelja potvrđuju i rješenja o nasljeđivanju iza majke BC i ŠC, dostavljena uz tužbu.

8. U ovom postupku nije dokazano da su tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to zasigurno od 1948. (smrti ŠC), znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju i prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tuženik, za kojeg ni ne znaju tko je. Svjedoci su jedino tužitelja i njegovu obitelj viđali na prijeporu. Tužitelj i prednici su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetne nekretnine ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužitelj to čini i danas.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetne nekretnine od 2024., a prije, putem prednika, od najmanje 1948. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetnu nekretninu stekao je tužitelj u vlasništvo i dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njegovog prava vlasništva te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti, sve kao u izreci presude.

12. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

13. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova – 200,00 eura, uvećano za PDV 25 % (50,00 eura).

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 250,00 eura.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 29. listopada 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženik po p. z.

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.