Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-9159/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. GI i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22 i 36/24 ), odlučujući o žalbi okr. GI podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, od 10. rujna 2024., broj: Pp-1172/2024-6, u sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe okr. GI te u povodu te žalbe, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u cijelosti te predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom, okr. ZI, okr. MI i okr. JI su proglašeni krivim da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude pod t. I., t. III. i t. V., počinili prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je svakom okrivljeniku na temelju tog propisa, uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, izrečena novčana kazna od po 100,00 eura u koju kaznu se uračunava vrijem oduzimanja slobode svakog okrivljenika tako da su okr. ZI, okr. MI i okr. JI dužni platiti novčanu kaznu od 60,18 eura, svaki, uz pogodnost plaćanja dvije trećine te kazne ako istu plate u roku 30 dana od primitka pravomoćne presude, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da je svaki okrivljenik dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka od 15,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okr. ZI po branitelju Zoranu Špoljariću, odvjetniku u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o prekršajnopravnoj sankciji i trošku postupka predlažući usvojiti žalbu, uz pozivanje okrivljenika i branitelja na sjednicu vijeća te ukinuti pobijanu presudu u odnosu na žalitelja.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje PZ), ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi i po službenoj dužnosti, nakon čega je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a koju pravilno ističe žalitelj.
5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a, okr. ZI navodi da iz obrazloženja pobijane presude uopće nije vidljiv dio iskaza u kojem bi on naveo da bi okr. BI „pljunuo u lice“, a niti okr. MI ni okr. JI nigdje nisu navele da bi žalitelj pljunuo u lice okr. BI. Zbog toga iz dokaznog postupka ne proizlazi da je dokazano navodno pljuvanje žalitelja na okr. BI za što ga se u izreci proglasilo krivim slijedom čega je izreka presude proturječna razlozima, odnosno postoji znatna proturječnost između razloga presude i zapisnika o iskazima danim tijekom postupka. Ističe i da se presuda ne može ispitati u dijelu u kojem je žalitelj u svojoj obrani izjavio da je vrijeđao punicu okr. BI, ali da nije vrijeđao svoju suprugu okr. MI, što je ista i potvrdila, na što prvostupanjski sud nije obratio pažnju prilikom ocjene dokaza iako je trebao.
6. U pravu je okrivljenik kada pobija presudu zbog ovakvog nedostatka razloga o odlučnim činjenicama te zbog proturječja izreke presude i obrazloženja o razlozima odluke. Naime, u obrazloženju prvostupanjske presude u kojoj se iznosi ocjena dokaza (t. 7.), prije svega je u potpunosti izostala razložna analiza i ocjena izvedenih dokaza odnosno obrane kako žalitelja tako i ostalih suokrivljenika. Prvostupanjski je sud samo reproducirao obrane okrivljenih ali uopće nije ocijenio njihov sadržaj, već je samo paušalno, bez ikakve ocjene naveo: „Po provedenom postupku na temelju iskaza okrivljenika zaključuje se da su I. okr., II. okr. i III. okr počinili djela za koja se terete“.
6.1. Ovakvim postupanjem je prvostupanjski sud potpuno propustio ocijeniti izvedene dokaze što ozbiljno dovodi u pitanje dužnost suda savjesne i brižne ocjene dokaza u smislu čl. 88. st. 2. PZ-a. Ovo osobito kada se uzme u obzir da je žalitelj proglašen krivim da je počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtava prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost time što je rekao supruzi okr. MI da je „Govno, retardirana, jebem ti mater“, a punici HI da je „Govno“ te joj pljunuo u lice, dok je iz sadržaja obrane žalitelja vidljivo da je priznao samo da je rekao „govno“ supruzi i punici uzvraćajući im na njihove verbalne uvrede, što je njegova supruga okr. MI potvrdila, dok okr. JI nije uopće izjavila da bi ju žalitelj vrijeđao niti da ju je pljunuo, a niti su iste iskazivale da bi ih isto uznemirilo ili im povrijedilo dostojanstvo. Slijedom toga je potpuno nejasno na temelju kojih dokaza je prvostupanjski sud nesporno utvrdio da je žalitelj svojoj supruzi rekao da je „retardirana, jebem ti mater“, a punici HI da je „Govno“ te da ju je pljunuo, što bi kod njih izazvalo uznemirenost ili povredu dostojanstva, budući da razlozi za takvo utvrđenje uopće ne postoje.
6.2. Stoga u pobijanoj presudi izostaju razlozi zbog kojih je prvostupanjski sud s potpunom izvjesnošću kakva se traži za osuđujuću presudu, zaključio o krivnji žalitelja da je počinio psihičko nasilje u obitelji prema supruzi i punici što bi kod njih izazvalo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Taj propust upućuje na arbitrarno postupanje suda u ocjeni dokaza kojima se utvrđuju relevantne činjenice te je u pravu žalitelj kada ističe da su gore navedeni paušalni razlozi koje je sud dao za svoju odluku, nedostatni.
6.3. Osim toga, u svjetlu stanovišta izraženih u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3132/2018 od 27. svibnja 2021., prvostupanjski je sud dužan ocijeniti svaki izvedeni dokaz, a nedostatkom razloga prihvaćanja ili neprihvaćanja obrana okrivljenika, dovodi se u sumnju arbitrarnost u ocjeni izvedenih dokaza. Stoga je propustom prvostupanjskog suda da ocijeni izvedene dokaze u smislu čl. 185. st. 7. PZ-a, počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t.11. PZ-a koju ispravno ističe žalitelj.
7. Kako je prihvaćanjem žalbe okr. ZI utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti (nedostatak razloga o odlučnim činjenicama) postoje i u odnosu na ostale okrivljenike, a koji nisu podnijeli žalbe, to je primjenom načela blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis) na temelju čl. 202. st. 6. PZ-a, po službenoj dužnosti, kao da takva žalba postoji, pobijana presuda ukinuta i u odnosu na okr. MI i okr. BI.
8. U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja će provesti sve već provedene dokaze po potrebi i druge dokaze, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka kao i očito suprotstavljene obrane suokrivljenika te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza donijeti novu, zakonitu odluku, koju će u svemu valjano obrazložiti.
9. U odnosu na prijedlog žalbe da se okrivljenika i branitelja pozove na sjednicu vijeća drugostupanjskog suda, potrebno je ukazati da je odredbom čl. 201. st. 2. PZ-a propisano da samo ako je okrivljeniku prvostupanjskom presudom izrečena kazna zatvora, drugostupanjski sud ima obvezu na zahtjev okrivljenika ili branitelja pozvati iste na sjednicu. Budući da je u ovom predmetu okrivljeniku prvostupanjskom presudom izrečena novčana kazna, nije ispunjen osnovni zakonski uvjet za pozivanje na sjednicu drugostupanjskog vijeća u povodu zahtjeva okrivljenika (branitelja). No čak i da okrivljenik (branitelj) nije zahtijevao da ga se izvijesti o sjednici vijeća, u ovom konkretnom predmetu po stavu ovog vijeća, njihova nazočnost ne bi bila korisna za razjašnjenje stvari, budući da je prvostupanjska presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak.
10. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 29. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 6 primjeraka, za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
