REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-10101/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u Vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. JG, zbog prekršaja iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj: 92/10), odlučujući o žalbi okr. JG podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Solinu, broj: Pp-1298/2022-28 od 14. kolovoza 2024., na sjednici Vijeća održanoj 29. listopada 2025.,

r i j e š i o j e :

Prihvaća se osnovanom žalba okr. JG te ukida prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okr. JG je proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, za koji je na temelju istog propisa okrivljeniku izrečena novčana kazna 260,00 eura, uz pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku 30 dana po primitku pravomoćne presude, a okrivljenik je dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka od 70,00 eura.

2. Protiv te presude okr. JG je pravodobno podnio žalbu putem branitelja Željka Bartulović, odvjetnika u Splitu, pobijajući presudu iz svih žalbenih osnova i predlažući ukinuti prvostupanjsku presudu i dostaviti predmet na ponovno suđenje, podredno preinačiti presudu i osloboditi okrivljenika optužbe.

3. Žalba okrivljenika je osnovana.

4. Rješavajući o žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje se navode u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a, koju ističe okrivljenik u žalbi.

5. Iz žalbenog navoda okr. JG u kojem, preispitujući iskaz svjedoka LG, navodi i da je isti „prema neizdvojenom dijelu Službene zabilješke Policijske postaje Solin od 15. siječnja 2022. spomenutoj Policijskoj postaji dojavio kako je njegov susjed JG zapalio njegovu ogradu. Okrivljenik podsjeća drugostupanjski sud kako citirani dio nije izdvojen iz spisa po službenoj dužnosti.“, proizlazi da presudu pobija i zbog nezakonitog dokaza. Iz obrazloženja pobijane presude (t. 5.4.) je vidljivo da je sud presudu temeljio između ostaloga i na neizdvojenom dijelu te Službene zabilješke Policijske postaje Ston sastavljene po policijskom službeniku JGR koji je bio upućen na mjesto događaja zbog dojave zaprimljene od strane LG da je njego susjed JG zapalio njegovu ogradu. Iz predmetne Službene zabilješke je vidljivo da je dio teksta izdvojen (zalijepljen papir preko dijela teksta), dok je dio teksta sadržaja: „Gore navedenog dana u 13,05 sati upućeni od strane šefa smjene u eef, ev poradi dojave zaprimljene od strane LG koji prijavljuje kako je njegov susjed JG zapalio njegovu ogradu.“, ostao neizdvojen. Međutim, i taj neizdvojeni dio se sastoji od izjave građana (LG) o tome da prijavljuje JG da je zapalio njegovu ogradu, dakle, Službena bilješka sadrži izjavu o obavijesnom razgovoru (bilo osobno policijskog službenika koji ju je sastavio, bilo šefa smjene) s građaninom LG, u okviru izvida prekršaja.

5.1. Stoga, i navedeni dio službene zabilješke ne može biti osnova za utvrđivanje odlučnih činjenica jer se time na posredan i zaobilazan način u dokazni materijal unosi nešto što ne može biti dokaz u prekršajnom postupku. Naime, sukladno odredbi čl. 158. st. 7. PZ-a, ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i građane u svojstvu svjedoka, ali sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku te o navedenom sastaviti zapisnik s propisanim upozorenjima sukladno odredbama čl. 285. i čl. 286. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku, („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/2019, 80/22, 36/24 i 72/25), koji se supsidijarno primjenjuje na temelju čl. 82. st. 3. PZ-a, u vezi s čl. 173. PZ-a.

5.1.1. Dakle, da bi se ono što policijski službenik sazna prilikom ispitivanja svjedoka u okviru izvida prekršaja moglo koristiti kao dokaz u postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Sva ostala saznanja policijskih službenika dobivena prilikom ispitivanja građana ostaju neformalne obavijesti, koje ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku, kako je to propisano u čl. 158. st. 8. PZ-a. Budući da navedeni svjedok pred policijom nije ispitan na zakonit način s propisanim pravima i upozorenjima i u propisanoj formi, predmetna službena zabilješka koja sadrži između ostalog i izjavu svjedoka LG o predmetnom događaju i na kojem je prvostupanjski sud djelomično utemeljio prvostupanjsku presudu (t. 5.4. i 5.4.1. obrazloženja presude), predstavlja nezakoniti dokaz sukladno čl. 90. st. 1. i st. 2. t. 2. PZ-a jer je taj dokaz pribavljen na nezakonit način. Stoga je i taj dio službene zabilješke trebalo po službenoj dužnosti posebnim rješenjem izdvojiti iz spisa sukladno čl. 121. st. 1. PZ-a, što nije učinjeno.

5.2. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. PZ-a, pri čemu „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku, a to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom predmetu kada koristi navedeni dokaz i koristeći njegov sadržaj u jednom dijelu, dovodi ga u vezu s obranom okrivljenika danom pred sudom te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okr. JG.

6. Slijedom navedenog trebalo je prihvatiti osnovanom žalbu okrivljenika te prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovljenom suđenju prvostupanjski će sud ponovno provesti sve već provedene dokaze (osim nezakonitog dokaza), po potrebi i druge dokaze, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka, te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

7. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 29. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Robert Završki, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja