Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-514/2025-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Željke Skomeršić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog JO, zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika, podnesene protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu, broj: K-168/2024 od 24. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 28. listopada 2025., u prisutnosti braniteljice optuženika Kristine Abramović, odvjetnice u Zagrebu,

r i j e š i o  j e

Prihvaćaju se žalbe optuženog JO, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu, broj: K-168/2024 od 24. ožujka 2025., optuženi JO proglašen je krivim da je počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji - opisana i kažnjiva po članku 179.a KZ/11. Stoga je optuženom JO, temeljem članka 179.a KZ/11 izrečena kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, dok mu je za drugo kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 izrečena kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine. Temeljem članka 51. KZ/11 optuženiku je za naprijed navedena kaznena djela izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca. U izrečenu zatvorsku kaznu optuženiku se, prilikom izvršenja iste, uračunava vrijeme lišenja slobode u vezi s ovim kaznenim djelima i vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru od 27. ožujka 2024. do 27. lipnja 2024., temeljem članka 54. KZ/11. Temeljem članka 69. KZ/11 optuženiku je izrečena mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu u trajanju 1 (jedne) godine, a koja mjera će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava.

1.1. Temeljem članka 148. stavak 1. ZKP-a optuženi JO je dužan platiti troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1., 6. i 7., odnosno trošak provedenog medicinskog vještačenja u iznosu 903,69 eura, trošak branitelja po službenoj dužnosti u iznosu 4.598,00 eura, a koji troškovi će se predujmiti iz proračunskih sredstava, kao i paušal u iznosu 200,00 eura.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio okrivljenik po braniteljici Kristini Abramović, odvjetnici iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i zbog odluke o kaznenoj sankciji, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.1. Žalbu na navedenu presudu podnio je i optuženik osobno zbog bitnih povreda kaznenog postupka, povreda kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o kazni i troškovima kaznenog postupka. Iako nije navedeno i što se samom žalbom na presudu ima postići, iz navoda žalbe proizlazi prijedlog optuženika da se prvostupanjska presuda ukine.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Na temelju članka 475. stavak 2. ZKP-a, na zahtjev optuženika iznesenog u žalbi njegove braniteljice, o sjednici drugostupanjskog vijeća izviješteni su optuženik i njegova braniteljica odvjetnica Kristina Abramović, te državni odvjetnik. Na javnu sjednicu vijeća pristupila je braniteljica optuženika, dok nije pristupio uredno pozvani optuženik i državni odvjetnik, te je sjednica vijeća održana u njihovoj odsutnosti. Prisutna braniteljica je na sjednici vijeća ponovila sve iznesene razloge u žalbi posebno dodatno obrazlažući pojedine žalbene navode.

6. Žalbe optuženika su osnovane.

7. U pravu je optuženik kada ukazuje na ostvarenu povredu zakona o kaznenom postupku jer prvostupanjska presuda nema obrazloženja o obliku krivnje kojim je kazneno djelo počinjeno. Naime, prvostupanjski sud pod točkom 10. obrazloženja svoje presude, navodi u čemu se sastoje subjektivna obilježja kaznenog djela, navodeći kratko da je subjektivni element kaznenog djela ostvaren činjenicom da je „žrtva istovjetno iskazivala tijekom rasprave kao i prilikom podnošenja kaznene prijave“, propuštajući međutim navesti, a potom i obrazložiti kojim je oblikom krivnje u konkretnom slučaju postupao optuženik za svako od pojedinih kaznenih djela za koja je istog i oglasio krivim. Naime, sukladno odredbi članka 23. KZ/11 kriv je počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja (kada zakon propisuje kažnjavanje za nehaj), koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Suprotno tome, prvostupanjski sud ne samo da nije obrazložio namjeru za svako od pojedinih kaznenih djela već je i samo paušalnim navodom naveo da je „žrtva istovjetno iskazivala“, ne osvrćući se čak niti na koju od dvije žrtve misli. Dakle, kao što se žalbom i navodi ne obrazloženjem namjere kao sastavnog oblika kaznenih djela za koja je optuženik oglašen krivim i to jednim kaznenim djelom na štetu majke, a drugim kaznenim djelom na štetu oca, prvostupanjski sud nije iznio razloge o odlučnim činjenicama i time je počinio povredu zakona o kaznenom postupku iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP-a.

8. Nije međutim u pravu optuženik kada bitnu povredu kaznenog postupaka vidi u činjenici da sud nije bio ovlašten pročitati svjedočke iskaze majke i oca optuženika koji su uz sva zakonska upozorenja ispitani pred prethodnim predsjednikom vijeća. Prvenstveno treba istaknuti da je 1. siječnja 2020. stupila na snagu VIII Novela Zakona o kaznenom postupku koja u svom članku 431. stavak 1. točka 8. predviđa mogućnost čitanja svjedočkih iskaza svjedoka koji su ispitani na raspravi u prisutnosti stranaka. Kako se u konkretnom slučaju radi o majci i ocu optuženika, odnosno o „privilegiranim“ svjedocima, to se na iste primjenjuje i odredba članka 431. stavak 1. točka 4. ZKP-a. Razmatrajući navedeno utvrđeno je da su navedeni svjedoci (majka i otac optuženika) ispitani uz sva zakonom propisana upozorenja, pa tako i onim u smislu odredbe članka 285. ZKP-a, kao i da je to upozorenje i odgovor tih privilegiranih svjedoka na propisan način zabilježen u raspravnom zapisniku od 24. lipnja 2024. (list 137-139 spisa). Osim toga, navedenom su ispitivanju bili prisutni i optuženik i njegova braniteljica, dakle da je i samo ispitivanje provedeno uz mogućnost postavljanja pitanja tim istim svjedocima, pa nije stoga sporno da nije bila nužna prethodna suglasnost optuženika i njegove braniteljice za čitanjem tih svjedočkih iskaza.

9. Nije u pravu optuženik i kada bitnu povredu kaznenog postupka vidi u „neobrazlaganju kazne“ na koju je u konačnici osuđen optuženik. Naime, iako je u pravu kada ukazuje na potrebu obrazlaganja pojedinačnih kazni koju je izrekao za svako od pojedinih kaznenih djela u odnosu na svaku od pojedinih žrtvi, treba naglasiti da je prvostupanjski sud pod točkama 11.1., 11.2. i 11.3. naveo razloge kojim se rukovodio prilikom izricanja jedinstvene kazne zatvora, navodeći ujedno i da se sa navedenim olakotim i otegotnim okolnostima rukovodio i prilikom razmatranja kazne zatvora za svako pojedino kazneno djelo, stoga je taj žalbeni navod valjalo otkloniti kao neosnovan.

10. U odnosu pak na činjenična utvrđenja koja su također osporena po obje žalbe treba naglasiti da je prvostupanjski sud suprotno u tom dijelu navodima žalbe, za sada pravilno utvrdio što proizlazi iz svjedočkih iskaza obje žrtve, međutim, propustio je osim već istaknutog propusta u vidu utvrđenja i obrazloženja subjektivnog elementa kaznenih djela, utvrditi a potom i obrazložiti inkriminirano vrijeme počinjenja kaznenog djela. Predmetno stoga što se optuženiku stavlja na teret učin kaznenih djela spram obje žrtve u vremenskom periodu od siječnja 2024. pa do 27. ožujka 2024.. Imajući na umu tu činjenicu, za sada je, nedostatno obrazloženje prvostupanjskog suda kojim obrazlaže činjenice vezane za „događaj od 27. ožujka 2024.“ i u svezi sa tim događajem učin kaznenog djela, počinjenog prema pojedinoj žrtvi. Stoga, iako se optuženik u osobno podnesenoj žalbi također posebno osvrće na događaj od 27. ožujka 2024., osporavajući činjenicu da je bio kod kuće, treba ukazati da je vrijeme činjenja radnje kaznenog djela nasilja u obitelji, na način kako je to stavljeno na teret optuženiku, definirano točno određenim vremenskim periodom, koje sukladno optuženju u odnosu na obje žrtve traje kroz tri mjeseca. Stoga, za sada nije jasno utvrđenje suda, a time niti iz kojih okolnosti su ta činjenična utvrđenja doista i utvrđena, da je radnja kaznenog djela u odnosu na svaku od pojedine žrtve počinjena tijekom cijelog inkriminiranog perioda, pa je u odnosu na tu okolnost za sada činjenično stanje nepotpuno utvrđeno.

11. S obzirom na utvrđenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP-a., kao i manjkavost činjeničnog utvrđenja na način naveden u obrazloženju ove presude za sada je preuranjeno ispitati je li u preostalom dijelu činjenično utvrđenje prvostupanjskom presudom pravilno utvrđeno.

12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve potrebne dokaze, a ukoliko to smatra potrebnim i nove dokaze kako bi utvrdio da su radnje kaznenih djela u odnosu na svaku od pojedine žrtve činjene tijekom inkriminiranog perioda i to na način kako je to opisano činjeničnim opisom. Provedene dokaze potom će pažljivo i savjesno analizirati i kritički ocijeniti, kako pojedinačno, tako i u međusobnoj ovisnosti, nakon čega će donijeti novu presudu, koju će valjano i adekvatno obrazložiti, sukladno odredbama članka 459. ZKP-a, imajući pri tome na umu sve ono što je u ovoj odluci navedeno. Posebno će voditi računa da je nužno utvrditi kao i obrazložiti na kojim činjenicama temelji svoja utvrđenja, da su u radnji optuženika u odnosu na obje žrtve ostvarena kako objektivna tako i subjektivna obilježja kaznenih djela za koja je oglašen krivim.

13. Slijedom navedenog na temelju članak 483. stavak 1. ZKP-a valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja te predmet uputiti na ponovno suđenje.

U Zagrebu 28. listopada 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac