Broj: Pp -1103/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Katje Blašković, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika MR, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), temeljem optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Postaje prometne policije Pula, pod brojem Klasa: 211-07/22-3/8088 Urbroj: 511-08-29-22-3 od dana 12. svibnja 2022. godine, nakon provedene glavne i javne rasprave kod ovoga suda, dana 28. listopada 2025. godine, bez prisutnosti okrivljenika i u odsutnosti tužitelja, temeljem članka 167. stavka 3. i članka 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), istoga dana objavio je i,

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona, prekršajni nalog PU-Istarske, Postaje prometne policije Pula, od dana 26. travnja 2022.godine, pod poslovnim brojem Klasa: 211-07/22-3/8088 Ur.broj: 511-08-29-22-, stavlja se izvan snage

II okrivljenik:

ŠR, od oca M i majke Š, rođen dana **.**.1959.., u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., državljanin Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je dana 23. travnja 2022.godine, u 19,56 sati, upravljao osobnim automobilom marke "Audi", reg. oznake [registarska oznaka], kolnikom Puljske ceste u Fažani, kod kuće br.13., te je odavao sumnju da bi mogao biti pod utjecajem alkohola, zbog čega mu je ponuđeno ispitivanje na prisutnost alkohola u organizmu umjerenim mjernim uređajem marke Drager- ARYM 2072, kojom prilikom je utvrđena i očitana koncentracija alkohola u organizmu od 1,54 g/kg, umanjeno za sigurnosnu razliku od 0,1 g/kg, što iznosi 1,44 g/kg,

III čime je počinio prekršaj iz članka 199. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo člankom 199. stavkom 7. istog Zakona,

IV

te se temeljem članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona,

o s u đ u j e

na novčanu kaznu u iznosu od 420,00 ( četiristo i dvadeset / 00) eura

V Temeljem članka 33. stavka 10., a u svezi sa člankom 34. stavkom 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.

Ako u ostavljenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčanu kaznu uplatio u cijelosti ( čl.152. st. 3. PZ).

VI Temeljem članka 139. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i točke 3. Prekršajnog zakona te članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, okrivljenik je dužan nadoknaditi paušalni iznos troškova sudskog postupka od 40,00 ( četrdeset/00) eura, kao i trošak nastao uporabom alkotesta u iznosu od 10,62 (deset/62) eura, sve u korist žiro računa Državnog proračuna, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom ti troškovi naplatiti putem tijela nadležnog za ovrhu ( čl.152. st. 4. PZ).

Obrazloženje

1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ, pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika MR, zbog osnovane sumnje da je ostvario prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude, uz prijedlog da se nakon provedenog postupka okrivljenik proglasi krivim i kazni novčanom kaznom u iznosu od 663,61 eura/ 5000,00 kuna te da se uz kaznu izrekne zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca i da se okrivljenik obveže na nadoknadu troškova prekršajnog postupka, u iznosu od 66,36 eura/ 500,00 kuna.

2.Razmotrivši dostavljeni optužni prijedlog, sudac ovoga suda našao je kako je ovlašteni tužitelj u pogledu prekršajnog djela koje čini objektivni identitet optužnog prijedloga već izdao prekršajni nalog, na koji je okrivljenik podnio pravodobni i dopušteni prigovor, zbog čega je sudac izdani prekršajni nalog prihvatio kao optužni prijedlog ( čl.238. st.8. toč. 4. PZ), te nakon otvaranja glavne rasprave i prije ispitivanja okrivljenika, prekršajni nalog policije stavio izvan snage.

3. U postupku otvaranja glavne rasprave sudac je utvrdio da za okrivljenika nije iskazana dostava poziva, dok je za tužitelja izvršena uredna dostava poziva. Tužitelj se nije odazvao raspravi, a niti je izostanak opravdao.

3.1. Sudac utvrđuje da se rasprava može održati bez nazočnosti okrivljenika jer u spisu preleži prigovor okrivljenika koji se može smatrati njegovom pismenom obranom zbog čega njegovo ispitivanje nije potrebno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

3.2. Sudac otvara raspravu i objavljuje predmet postupka te provodi čitanje prigovora okrivljenika na prekršajni nalog.

3.2.1. S obzirom da u prigovoru okrivljenik iznosi sumnju u iskazanu koncentraciju alkohola u nastavku dokaznog postupka sudac je izveo dokaze o postojanju prekršajnog djela te proveo uvid i čitanje Izvješća o počinjenom prekršaju, pod brojem 230448763 od 23.04.2022. god., Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, pod ser. brojem [serijski broj] od 23.04.2022. god., Naredbe o određivanju mjere opreza, pod ser. brojem [serijski broj] od 23.04.2022. god, te potvrde Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije iz koje ne proizlazi kažnjavanje počinitelja.

4. Temeljem obrane iz prigovora okrivljenika te provedenim i ocjenjenim dokazima i na taj način utvrđenim činjenicama, vrednujući s jednakom pažnjom činjenice koje terete okrivljenika i one koje mu idu u korist, ovaj sudac smatra da je činjenično stanje stvari dovoljno razjašnjeno i da nije potrebno provoditi druge dokaze, jer je tužitelj iznio i priložio neprijeporne dokaze na teret okrivljenika i dokazao da je okrivljenik kritične prigode upravljao vozilom protivno čl.199. st.2. i st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a da je okrivljenik u prigovoru izložio svoj subjektivni stav prema prekršaju i na uopćen način osporavao činjenice iz pobijanog prekršajnog naloga, pa kako je tužitelj dokazao da je konkretne prigode alkotestiranje izvršeno po pravilima struke o čemu je sačinio zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola koji svojim oblikom i sadržajem ne dovodi u sumnju njegovu vjerodostojnost i potpisan je od okrivljenika te je na temelju utvrđenog činjeničnog stanja policijski službenik okrivljeniku izdao naredbu o određivanju mjere opreza i privremeno mu oduzeo vozačku dozvolu, sudac je zaključio da je tužitelj neupitno dokazao terećeni prekršaj, slijedom čega je okrivljenika našao prekršajno odgovornom i proglasio ga krivim.

4.1. U prigovoru okrivljenik nije iznio argumente koji bi u ocjeni dokazne vrijednosti imali veću snagu od priloženih dokaza tužitelja, a niti proizlaze okolnosti koje bi upućivale na zaključak da ga je tužitelj neosnovano htio teretiti, slijedom čega sudac smatra da su u radnji okrivljenika sadržana bitna obilježje terećenog prekršaja.

5.Mjerodavni propisi koji se primjenjuju u konkretnom predmetu jesu slijedeći:

5.1. Članak 199. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisuje da vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, BE, F, G i AM ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, dok vozač čini prekršaj kažnjiv stavkom 7. ovoga članka ukoliko u krvi ima alkohola iznad 1,00 do 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura.

5.2. Članak 199. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da će se smatrati da je vozač počeo upravljati vozilom ako je pokrenuo vozilo s mjesta.

5.3. Članak 199. stavak 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u kaznenim odredbama propisuje da vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put, odnosno najmanje devet mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

5.4. Članak 25. stavak 1. Prekršajnog zakona, propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

5.5. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.

5.6. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

5.7. Članak 238. stavak 12. Prekršajnog zakona propisuje da u prekršajnom postupku koji se vodi sukladno stavku 8. točki 4. i stavku 9. i 10. ovoga članka sud nije vezan zabranom iz članka 202. stavka 4. ovoga Zakona ( zabrana reformatio in peius- zabrana preinačenja na gore).

6. Prigodom odmjeravanja vrste i mjere kazne ( čl.36. st.2. PZ) sudac je olakotnom okolnošću uzeo činjenicu da okrivljenik nije bio prekršajno kažnjavan, da je od dana izvršenja prekršajnog djela proteklo duže vremensko razdoblje zbog čega je logično zaključiti da intenzitet zahtjeva i interes društva za kažnjavanjem znatno slabi, pa ni počinitelj više ne osjeća pravu težinu ostvarenog prekršaja, a potom da se okrivljenik i bez gonjenja i kažnjavanja za to vrijeme i sam popravio jer u toku tog proteka vremena nije ponovno učinio nikakvo kažnjivo djelo, kao i to da iz prekršaja nije proizašla teža posljedica. Otegotnom okolnošću cijenio je objektivnu težinu prekršajnog djela.

6.1. Katalogiziranjem odlučnih okolnosti, a zatim njihovim vrednovanjem ( način počinjenja djela, pobude zbog kojih je prekršaj ostvario, osobine ličnosti počinitelja, te njegovo ponašanje prije i nakon počinjenog prekršaja), sudac ovoga suda ublažio je novčanu kaznu sukladno članku 37. stavku 3. točki 1. Prekršajnog zakona na način da je odmjerio kaznu ispod donje granice propisane za taj prekršaj, cijeneći da i na taj način izrečena kazna nalazi opravdanje u općoj svrsi kažnjavanja, odnosno da je i na taj način izrečena novčana kazna dovoljan izraz društvenog prijekora počinitelju zbog ostvarenog neprava i da je njezin odabir pravedan, svrhovit i odvraćajući.

6.1.1.Ujedno, sudac smatra da će se primjenom propisane kazne ostvariti i opća svrha kažnjavanja iz čl.6. PZ.

7. Sudac nije prihvatio prijedlog tužitelja da se okrivljeniku uz kaznu primijeni zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B“ kategorije u trajanju od 2 mjeseca, smatrajući da na temelju utvrđenih olakotnih okolnosti, posebno činjenice da iz prekršaja nije proizašla štetna posljedica i da okrivljenik do sada nije bio prekršajno kažnjavan, bez obzira na utvrđenu visoku koncentraciju alkohola, da ne postoji izražena potreba državne prinude za ograničavanjem njegovih prava kojima bi se zajamčila prijeko potrebna zaštita javnih interesa te da u konkretnom slučaju ne postoji zahtijevani razmjer s težinom počinjenog prekršaja, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti.

7.1. Tužitelj pak u konkretnom predmetu nije uvjerljivo argumentirao ili zaista tvrdio da je nužno potrebno primijeniti zaštitnu mjeru jer da sama novčana kazna nije dovoljna da se postigne željeni učinak odvraćanja ili kažnjavanja i da se spriječe buduća kršenja propisa.

8. Troškovi prekršajnog postupka temelje se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 1. i točke 3. Prekršajnog zakona u vezi članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, pa je paušalna svota suda određena prema posebnim propisima, ovisno o složenosti i trajanju postupka, i imovnom stanju osobe obvezatne da taj iznos plati, dok su troškovi provedenog alkotesta određeni sukladno zahtjevu tužitelja i terete osobu koja je te troškove prouzročila i u postupku je proglašena krivom za prekršaj.

U Puli, 28. listopada 2025.godine

Zapisničar

Sudac

Katja Blašković

Ljiljana Božina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Okrivljenik, kao i osobe ovlaštene podnijeti žalbu u njegovu korist (čl. 192. st.2 PZ) te tužitelj, mogu protiv presude podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja, u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda.

Dostaviti:

1.okrivljeniku

2.tužitelju