REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski građanski sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Ovr-314/2024-10

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića u pravnoj stvari ovrhovoditelja GO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Luki Maroku, odvjetniku u Zagrebu protiv ovršenika HO, OIB [osobni identifikacijski broj], Vii. Retkovec 16c/1, Zagreb zastupane po punomoćniku TO, odjetniku u Odvjetničkom društvu Strukan Delić Mandac d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi ovrhe, 28. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika HO od dana 23. siječnja 2024. radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčane tražbine nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem bjanko zadužnice potvrđene dana 29. listopada 2021. pod posl.br.OV-26770/2021 od javnog bilježnika Željke Maroslavac, Zagreb, u dijelu u kojem predlaže proglašenje pljenidbe i prijenosa novčane tražbine nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 8. Ovršnog zakona, ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).

II.Odbija se prijedlog ovršenika HO za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem bjanko zadužnice potvrđene dana 29. listopada 2021. pod posl.br.OV-26770/2021 od javnog bilježnika Željke Maroslavac, Zagreb, kao neosnovan.

III.Odbacuje se kao nedopuštena žalba ovrhovoditeljice protiv zaključka Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-314/2024 od 15. veljače 2024.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju bjanko zadužnice potvrđene dana 29. listopada 2021. pod posl.br.OV-26770/2021 od javnog bilježnika Željke Maroslavac, Zagreb, zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ) i članka 50. stavak 1. točka 9. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Dana 23. siječnja 2024. ovršenica je podnijela sudu prijedlog za donošenje rješenja kojim se pljenidba i prijenos novčanih sredstava proglašava nedopuštenim te prijedlog za odgodu ovrhe temeljem odredbe čl. 210. st. 1. u vezi s čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 8. navodeći kako je ovrhovoditeljica kao najmodavac s ovršenicom kao najmoprimcem sklopila dana 15. rujna 2021. godine Ugovor o najmu stana u [adresa] na adresi [adresa] i da je sukladno odredbi čl. 3. navedenog ugovora ovršenica ovrhovoditeljici isplatila polog u visini od 4.000,00 kuna te je istom odredbom ugovoreno da se isti vraća ukoliko su podmireni svi troškovi i u potpunosti izvršene sve obveze preuzete ugovorom.

2. Dalje navodi, da se temeljem čl.10. Ugovora o najmu stana ovršenica kao najmoprimac obvezala ovrhovoditeljici kao najmodavcu izdati jednu bjanko zadužnicu na iznos do 50.000,00 kn, a radi osiguranja potraživanja ovrhovoditeljice kao najmodavca s osnove Ugovora o najmu stana od dana 15.09.2021. godine, tj. iznosa najamnine, režijskih troškova i eventualne štete počinjene od strane najmoprimca, a istom odredbom ovrhovoditeljica se ovršenici obvezala vratiti predmetnu bjanko zadužnicu, što nije učinila.

3. Navodi i kako je uredno ispunila sve svoje obveze s temelja najamnine i režijskih troškova kao i da joj je nastala šteta u vidu blokade računa i nemogućnosti upravljanja vlastitim novčanim sredstvima čime je dovedena u situaciju da ne može podmirivati svoje troškove, uzdržavati sebe i svoju obitelj budući da joj je plaća jedini izvor prihoda dok s druge strane ovrhovoditeljica nije zaposlena, te nema stalna novčana primanja, iz kojih bi predlagateljica mogla ostvariti zahtjev za povrat iznosa koje je neosnovano ovršila od predlagateljice temeljem predmetne bjanko zadužnice stoga predlaže odgodu izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem zahtjeva za izravnu naplatu i da sud proglasi nedopuštenom ovrhu pljenidbom i prijenosom sredstava u postupku izravne naplate kod Financijske agencije po zahtjevu ovrhovoditelja prema ovršeniku za izravnu naplatu od 21.12.2023. godine temeljem bjanko zadužnice solemnizirane po javnom bilježniku Željki Maroslavac iz Zagreba pod brojem OV-26770/2021 dana 29.10.2021. godine.

4. Ovrhovoditeljica u podnesku od 23. veljače 2024. navodi kako ovršenik nije učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete kao i da je ovršenik počinio puno veću štetu od ovršenog iznosa i predlaže odbiti prijedlog ovršenika

5. Člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

6. Sud je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate ocijenio kao neosnovan u odnosu na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 8. OZ-a.

7. U odnosu na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 8. OZ-a kojeg ovršenik navodi, da nije ispunjen uvjet iz ovršne isprave sud ističe kako je uvidom, kako u zadužnicu, tako i u ugovor o najmu, utvrđeno ja da istima nije određen niti jedan uvjet koji bi trebao biti ispunjen po bilo kojoj od ugovornih strana prije provedbe ovrhe, odnosno izravne naplate.

8. Slijedom navedenog, a budući da ovršenik nije dokazao osnovanost prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u odnosu na žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. točke 8. OZ-a, valjalo je odlučiti kao u izreci pod točkom I. rješenja.

9. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa novčanih sredstva zaplijenjenih u postupku izravne naplate nije osnovan.

10. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

11. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

12. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP), u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.

13. Prijedlogom od 23. siječnja 2024. ovršenik je podnio i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanih odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. OZ-a, čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. točka 5. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

14. Sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome je li ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

15. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično.)

16. U svom prijedlogu ovršenik nije predložio niti jedan dokaz u dokazivanju činjenice lošeg imovinskog stanja ovrhovoditelja, već svoj prijedlog za odgodu temelji navodeći da će joj nastati šteta u vidu blokade računa, nemogućnošću upravljanjem računa kao i da joj je plaća jedini izvor prihoda kojim uzdržava sebe i svoju obitelj, kojim navodima sadržajno ukazuje kako mu je provedbom izravne naplate ugrožena egzistencija, međutim navedeno ne predstavlja štetu u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a.

17. Naime, u postupku izravne naplate se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja, dakle prisilno se umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za egzistenciju ovršenika fizičke osobe.

18. Prisilno namirenje tražbine je uvijek otegotno za egzistenciju ovršenika, zbog čega bi uzimanje navedene okolnosti u obzir imalo za posljedicu odgodu svakog postupka prisilnog namirenja, a što nije smisao instituta odgode jer je primjena navedenog instituta iznimka, a ne pravilo u postupku prisilnog namirenja i primjenjuje se samo u iznimnim situacijama kada je interes ovršenika za odgodu prisilnog namirenja tražbine bitniji od interesa ovrhovoditelja za namirenje njegove tražbine bez odgađanja.

19. Obzirom na navedeno, tada bi svaki ovršenik u prijedlogu za odgodu naveo da mu se provođenjem izravne naplate nanosi šteta što bi primjenu instituta odgode učinilo pravilom, a ne iznimkom i imalo bi za posljedicu odgađanje svakog postupka izravne naplate čime bi institut odgode propisan čl. 65. stavak 1. OZ-a izgubio svaki smisao.

20. Ovršenik je naveo i da postoji opasnost da naknadno neće moći ishoditi povrat novčanih sredstava od ovrhovoditelja budući je ovrhovoditeljica fizička osoba bez stalnih prihoda.

21. Međutim ovršenik, osim ovih navoda, nije naveo ni jedan razlog zbog kojeg smatra da takva opasnost postoji niti je podnio bilo koji dokaz u svrhu utvrđenja navedene tvrdnje, a što je bio dužan učiniti, slijedom čega nije dokazao da takva vjerojatnost postoji.

22. Na navod ovršenice kako ovrhovoditeljica prima najamninu na ruke, pa kako ti primici ne bi mogli biti predmet ovrhe, sud navodi kako bi i ti primici mogli biti ovršeni sukladno odredbama Ovršnog zakona o ovrsi na novčanoj tražbini koju ovršenik ima prema svom dužniku.

23. U konačnici, sud navodi da je ovrhovoditeljica vlasnica stana koji je bio predmet najma ovdje ovršenice te bi mogao biti predmet ovrhe u slučaju uspjeha u parničnom postupku.

24. Obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, čime nije ispunjena pretpostavka iz čl.65. st.1. OZ–a, dok ispunjenje uvjeta propisanog čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a nije dostatno za odgodu ovrhe, sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ–a, a u vezi čl. 210. st. 1. i 2. OZ– a, odbio ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao u izreci pod točkom II. rješenja.

25. Odredbom članka 11. stavka 5. OZ-a propisano da protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

26. Stoga, a koja uputu o pravnom lijeku je sadržana i u samom zaključku posl.br. Ovr-321472024 od 15.veljače 2025. žalba protiv istog nije dopuštena, slijedom čega je žalbu ovrhovoditeljice protiv zaključka valjalo odbaciti i odlučiti kao pod točkom III. izreke rješenja.

27. Člankom 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 52. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud zaključkom uputiti ovršenika da, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako je ovršenik u svom prijedlogu istaknuo razloge iz članka 50. stavak 1. točaka 7. OZ-a i članka 50. stavak 1. točaka 9. OZ-a, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tih razloga ili se o njima nije očitovao, osim ako je ovršenik postojanje navedenog razloga dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 52. stavak 4. OZ-a u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a).

28. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik u prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iznio razloge iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a i članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, koje je ovrhovoditelj osporio, a nisu ispunjene pretpostavke iz članka 52. stavak 4. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, na temelju članka 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. Financijska agencija – web servisom