REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4228/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dominik-Stjepan Janković, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika US iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vatroslav Šego, odvjetnik u Zagrebu, radi predaje u posjed i utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž- 935/2022-6 od 15. svibnja 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ps-367/2018-27 od 11. travnja 2022., u sjednici održanoj 28. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na prvo pitanje.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na drugo pitanje i odnosu na dio koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-935/2022-6 od 15. svibnja 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ps- 367/2018-27 od 11. travnja 2022.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje iz Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17 - dalje: Ustav) i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija).
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio sljedeća pravna pitanja:
„Ukoliko je iz ovjerenog povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka razvidno, da određena činjenica/zabilježba/plomba nije nikada bila vidljiva u istom, a uzimajući u obzir da je riječ o javnoj ispravi, može li se smatrati da je osoba koja je postupala pouzdajući se u točnost podataka iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, postupala u dobroj vjeri prilikom stjecanja nekretnine, odnosno da li se u odnosu na nju može primijeniti načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige?
Može li sud ukoliko je osoba temeljem sudske odluke stekla pravo suvlasništva određene nekretnine, koje nije upisala u zemljišne knjige nadležnog suda, a u međuvremenu je došlo do promjene nekretnine u obliku, vrsti, površini, opisu i dr., donijeti presudu kojom se ta osoba upisuje kao suvlasnik te izmijenjene/druge nekretnine, bez da je osoba/tužitelj koja traži upis, u postupku dokazala identitet/istovjetnost te dvije nekretnine?“.
4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
5. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
6. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP ovaj sud je ocijenio da prvo naznačeno pitanje nije važno u smislu odredbe čl. 385.a ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, jer se radi o pitanju od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora.
7. Naime, u odnosu na prvo pitanje valja ukazati da su nižestupanjski sudovi utvrdili da je tužitelj u trenutku podnošenja prijedloga za uknjižbu imao dovoljno razloga posumnjati da predmetna nekretnina ne pripada otuđitelju neovisno o spornoj plombi upisanoj po zaprimanju prijedloga za zabilježbu spora koji se vodio između otuđitelja nekretnine i tuženika, odnosno nižestupanjski sudovi su činjenicu da tužitelj nije savjestan stjecatelj predmetne nekretnine zaključili i iz ostalih izvedenih dokaza tijekom parničnog postupka.
8. U odnosu na drugo pitanje predlagatelj nije određeno naveo razloge važnosti naznačenog pitanja, jer u prijedlogu ne navodi da bi o tom pitanju postojala različita praksa drugostupanjskih sudova, koju bi trebalo ujednačiti, niti ukazuje na nesuglasnost pobijane odluke s nekom drugom odlukom ovog suda, a što je bio dužan prema izričitoj odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP.
9. S obzirom da je ovaj sud ocijenio da prvo postavljeno pitanje nije važno pitanje u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije odbijen je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP kao u točki I. izreke ovog rješenja.
10. Budući da u odnosu na drugo pitanje nije ispunjena pretpostavka iz čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP za dopuštenje revizije, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP riješeno je kao u točki II. izreke ovog rješenja.
11. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom.
12. Odluke nižestupanjskih sudova donesene su u skladu s mjerodavnim pravom Republike Hrvatske, a pravno shvaćanje i primjena zakona u nižestupanjskim odlukama obrazloženi su na valjan i prihvatljiv način. U konkretnom slučaju drugostupanjski sud je detaljno obrazložio svoju presudu, tako da se ista ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom.
13. Kako predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te riješiti kao u točki II. izreke.
Zagreb, 28. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
