Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

    Poslovni broj: K-1227/2023-72

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Božici Barlović kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Leonarda Lavaronija, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv 1. optuženika KŽ, 2. optuženika ĐŽ i 3. optuženika EŽ, zbog kaznenog djela iz članka 247. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/11, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje u tekstu: KZ/11) i članka 236. stavak 1. KZ/11, sve u svezi s člankom 51. KZ/11, povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu poslovni broj KO-DO-567/2023 od 14. travnja 2023., nakon održane javne rasprave, u nazočnosti 1., 2. i 3. optuženika osobno, branitelje, odvjetnicu Sandru Hančić, odvjetnika Marka Zečevića i odvjetnika Emila Havkića, zz opunomoćenika oštećenika, odvjetnika Marka Reš, u zamjeni za odvjetnika Marka Smoleka te zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu Mirjane Guščić, dana 31. listopada 2025., objavio je, a dana 28. listopada 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    1. optuženi KŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i Đ, rođene E, rođen **.**.1974., u [adresa], sa prebivalištem u [adresa] te boravištem u [adresa], i u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom trgovačkom školom, zaposlen u TD "Sport Premium" d.o.o., sa sjedištem u [adresa], sa mjesečnom plaćom od 1.300,00 eura, oženjen, otac troje maloljetne djece, vlasnik osobnog automobila na leasing, bez čina, nije odlikovan, vodi se drugi kazneni postupak,

    2. optuženi HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin H, rođene I, rođen **.**.1966., u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom fakultetom, po zanimanju diplomirani inženjer geodezije, zaposlen u TD "Sport Premium" d.o.o., sa sjedištem u [adresa], sa mjesečnom plaćom od 1,000,00 eura, razveden, otac dvoje punoljetne djece, bez imovine, bez čina, nije odlikovan, vodi se drugi kazneni postupak

    i

    3. optuženi EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i S, rođene L, rođen **.**.1976., u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenim ekonomskim fakultetom, po zanimanju diplomirani ekonomist, zaposlen u turizmu, zaposlen obiteljski sa mjesečnom plaćom oko 1.000,00 eura, neoženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, vlasnik motora marke Nexus Givera, godina proizvodnje 2011., bez čina, nije odlikovan, ne vodi se drugi kazneni postupak

    k r i v i  s u

    što su

    1. optuženi KŽ, 2. optuženi HŽ i 3. optuženi EŽ, zajedno:

    1.) u vremenskom razdoblju od 12. rujna 2019. do 4. veljače 2021. u Zagrebu, Šibeniku i Velikoj Gorici, zajedno i po prethodnom dogovoru, u nakani pribavljanja protupravne imovinske koristi trgovačkom društvu Delta servis d.o.o. Zagreb kojeg je direktor KŽ i HŽ te pribavljanja protupravne imovinske koristi EŽ koji je kao prijatelj od KŽR znao da je on zainteresiran za kupnju stana u [adresa], 12. rujna 2019. se sastali u Šibeniku radi prodaje stana, gdje je EŽ, ĐŽR predstavio IŽ kao direktora i vlasnika trgovačkog društva Delta servis d.o.o., a ĐŽ kao odvjetnika zaduženog za pravna pitanja nekretnine, nakon čega su KŽ i HŽ kao direktori društva Delta servis d.o.o. ĐŽR neistinito naveli da je predmetni stan koji prodaju vlasništvo trgovačkog društva Delta servis d.o.o. a koji se nalazi na četvrtom katu u sklopu EX hotela Kosovo u Šibeniku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] ukupne površine 206 m2 sa suvlasničkim djelom, na kojoj nekretnini založno pravo ima OTP Banka Hrvatska d.d., ali da će društvo Delta servis d.o.o. od banke tu nekretninu otkupiti i podmiriti dugovanje, za što je potrebno da uplati odmah 20.000,00 eura i da će u roku od mjesec dana riješiti taj otkup te društvo Delta servis d.o.o. postati vlasnik nekretnine i ishoditi zemljišno-knjižni izvadak za vlasništvo te nekretnine, na što je EŽR nemajući razloga za sumnju povjerovao i 13. rujna 2019. uplatio na račun EŽ iznos od 10.000,00 euro i na račun HR 362484008 1135103983, društva Delta servis d.o.o. uplatio iznos od 10.000,00 euro, pa 11. studenog 2019. uplatio iznos od 55.000,00 eura, te 28. siječnja 2020. uplatio iznos od 55.000,00 eura i 9. ožujka 2020. uplatio 10.000,00 eura, sve na račun društva Delta servis d.o.o., nakon čega je u Zagrebu kod javnog bilježnika EŽR potpisao Predugovor o prijenosu prava posjeda za predmetnu nekretninu s IŽ direktorom društva Delta servis d.o.o. kao prodavatelja uz prisutnost ĐŽ, u kome predugovoru je lažno navedeno da Delta servis d.o.o. jamči da je putem založnog prava kod OTP banke od 11. rujna 2019. steklo pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. čest. br. [katastarska čestica] stojna kuća i lokal EX hotel Kosovo površine 206 m2, suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-5) u naravi stan na IV. katu (masarda) temeljem kojeg se kupac obvezuje uplatiti 55.000,00 eura na račun prodavatelja kao kaparu kojom ostvaruje pravo prijepisa posjeda na svoje ime, a društvo Delta servis d.o.o. se obvezuje po završenom ovršnom postupku predati kupcu predmetnu nekretninu bez ikakvih vlasničkih zabilježbi i tereta, nakon čega je KŽR kontaktirao MŽ i lažno mu naveo da će za 25 dana trgovačko društvo Delta servis d.o.o. biti u posjedu nekretnine i sve biti spremno za potpisivanje ugovora, nakon čega su **.**.2020. KŽ IŽ i EŽ lažno naveli ĐŽR da je društvo Delta servis d.o.o. uspješno otkupilo vlasništvo predmetne nekretnine te ga tražili da potpiše Ugovor o kupoprodajni, pa EŽR ne sumnjajući u njihove navode, u Zagrebu 27. siječnja 2020. kao kupac zaključio i potpisao Ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine s društvom Delta servis d.o.o. kao prodavateljem kojeg je potpisao direktor društva KŽ, a kojim ugovorom društvo Delta servis d.o.o. jamči da je putem založnog prava kod OTP Banka Hrvatska d.d. od 11. rujna 2019. steklo pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čest. zgr. [katastarska čestica] stojna kuća i lokal (EX hotel Kosovo) površine 206 m2 i suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-5) u naravi stana na IV. katu (masarda), za prodajnu cijenu od 120.409,71 eura protuvrijednost od 893.078,88 kuna, te konstatirali da je kupac uplatio kaparu od 10.000,00 eura i 55.000,00 eura, a ostalo za uplatiti 55.409,71 eura (410.973,82 kuna), koji se iznos obvezuje uplatiti kao konačnu cijenu kojom ostvaruje pravo prijenosa vlasništva na nekretnini na svoje ime, a društvo Delta servis d.o.o. se obvezuje predmetnu nekretninu predati bez ikakve vlasničke zabilježbe i tereta kupcu konačnom uplatom i ovjerili ga kod javnog bilježnika u Velikoj Gorici, te je trgovačko društvo Delta servis d.o.o. izdalo 27. siječnja 2020. kupcu ĐŽR račun za iznos od 120.000,00 eura potpisan po direktoru IŽ i **.**.2020. KŽ u ime društva Delta servis d.o.o. izdao bjanko zadužnicu na iznos od 1.000.000,00 kuna kao osiguranje plaćanja kako bi KŽR uvjerio da će doći do prijenosa vlasništva na predmetnoj nekretnini, iako je bio svjestan da se putem bjanko zadužnice neće moći naplatiti obzirom na loše financijsko poslovanje društva, te protekom roka prema unaprijed stvorenoj namjeri nije došlo do prijenosa stana u vlasništvo ĐŽR, a niti je trgovačko društvo Delta servis d.o.o. steklo vlasništvo nad predmetnom nekretninom, niti se EŽR predajom bjanko zadužnice na naplatu mogao naplatiti zbog blokade računa trgovačkog društva Delta servis d.o.o., nakon čega je EŽR tražio raskid u Ugovora o kupoprodaji i povrat novaca, a KŽ i EŽ uvjeravali ga da ne odustane od kupoprodaje jer da će društvo steći vlasništvo nad nekretninom, nakon čega je EŽR **.**.2021. raskinuo Ugovor o kupoprodaji i tražio povrat novaca, ali mu novac nisu vratili, oštetivši time KŽR za ukupni iznos od 140.000,00 eura, a tako pribavili protupravnu imovinsku korist trgovačkom društvom Delta servis d.o.o. za iznos od 130.000,00 eura i EŽ pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 10.000,00 eura,

    - d a k l e, u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju zastupaju ili drugoj pravnoj osobi pribave protupravnu imovinsku korist doveli nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i održavali ga u zabludi i time ga naveli da na štetu svoje imovine nešto učini, a djelom je prouzročena znatna šteta,

    1. optuženi KŽ :

    2.) u vremenskom razdoblju od kraja kolovoza 2020. do početka srpnja 2021. u Zagrebu, u namjeri da se okoristi, tražio KŽR da mu preda svoje vozilo marke "Peugeot 207" reg. oznake [registarska oznaka] čija je vrijednost bila oko 4.000,00 euro, a da će on njemu pribaviti i predati bolje i novije vozilo, iako takve namjere da mu preda u vlasništvo vozilo veće vrijednosti nije imao, te EŽR nemajući razloga za sumnju predao mu svoje vozilo "Peugeot 207" a on njemu predao novije vozilo marke "Mazda" i nakon što ga je koristio oko mjesec dana, nazvao je KŽR da će doći po svoje vozilo marke "Mazda" kako bi ga odvezao na servis, pa kad je isti povjerovao, predao mu vozilo Mazda koje je odvezao i više mu ga nije vratio, nakon čega ga je EŽR tražio da mu vrati njegovo vozilo marke "Peugeot 207" ali mu nije vratio prema unaprijed stvorenoj namjeri, oštetivši time KŽR za iznos od 4.000,00 eura,

    - d a k l e, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini,

    - čime su počinili kazneno djelo protiv gospodarstva – 1., 2. i 3. optuženici pod točkom 1.) prijevara u gospodarskom poslovanju - opisano po članku 247. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 247 stavku 2. Kaznenog zakona/11 a 1. optuženi pod točkom 2.), počinio kazneno djelo protiv imovine – prijevara - opisano i kažnjivo po članku 236. stavku 1. Kaznenog zakona/11.

    II/ Na temelju članka 247. stavak 2. KZ/11, 1. optuženom IŽ se

    u t v r đ u j e

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

    I 2 (DVA) MJESECA

    III/ Na temelju članka 236. stavak 1. KZ/11, 1. optuženom IŽ se

    u t v r đ u j e

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI

    IV/ Na temelju članka 51. KZ/11, 1. optuženi KŽ se

    o s u đ u j e

    NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

    U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI

    V/ Na temelju članka 57. KZ/11, 1. optuženom IŽ se

    i z r i č e

    DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

    na način da se od kazne na koju je 1. optuženi KŽ osuđen izvršava 8 (osam) mjeseci, a dio kazne u trajanju od 10 (deset) mjeseci se neće izvršiti ako optuženi u vremenu provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo, s time da rok provjeravanja počinje teći od pravomoćnosti presude.

    VI/ Na temelju članka 247. stavak 2. KZ/11, 2. optuženi HŽ se

    o s u đ u j e

    NA KAZNU ZATVORA

    U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

    VII/ Na temelju članka 247. stavak 2. KZ/11, 3. optuženi EŽ se

    o s u đ u j e

    NA KAZNU ZATVORA

    U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

    VIII/ Na temelju članka 56. KZ/11, 3. optuženom EŽ se

    i z r i č e

    UVJETNA OSUDA

    kojom se određuje da kazna zatvora na koju je 3. optuženi osuđen neće biti izvršena ukoliko 3. optuženi u roku od 3 (tri) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

    IX/ Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09. – izmjene i dopune, 80/11. - izmjene i dopune, 91/12. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12. - izmjene i dopune, 56/2013 – izmjene i dopune, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25 - u nastavku: ZKP/08.), oštećenom ĐŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], dosuđuje se postavljeni imovinskopravni zahtjev u iznosu od 130.000,00 eura te se nalaže 1. optuženom KŽ i 2. optuženom ĐŽ da navedeni iznos solidarno plate oštećenom u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude, a 3. optuženiku EŽ se nalaže da oštećeniku uplati iznos od 10.000,00 eura u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude, dok se s ostatkom imovinskopravnog zahtjeva oštećeni upućuje u parnicu.

    X/ Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 1. i 2. točka 6. ZKP/08, 1. optuženi KŽ, 2. optuženi HŽ i 3. optuženi EŽ su dužni naknaditi sudu troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 700,00 eura (slovima: sedamsto eura), svaki, u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe te nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenika, sukladno članku 145. stavku 2. točki 8. ZKP/08, a o čemu će sud donijeti posebno rješenje.

    Obrazloženje

    1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv 1. optuženika KŽ, 2. optuženika ĐŽ i 3. optuženika EŽ, stavljajući im na teret da su počinili kazneno djelo iz članka 247. stavak 1. i 2. KZ/11, pod točkom jedan optužnice te 1. optuženi KŽ i kazneno djelo iz članka 236. stavku 1. KZ/11, pobliže opisano pod točkom dva optužnice.

    2. Pozvani na raspravi pred sudom da se očituju o osnovanosti optužnog akta, 1., 2. i 3. optuženici su izjavili kako se ne smatraju krivima za kaznena djela stavljena im na teret optužnicom.

    3. U svojoj obrani koju je iznio na kraju dokaznog postupka, na raspravi održanoj 28. listopada 2025., 1. optuženi KŽ je naveo da ostaje kod svoje obrane koju je dao prilikom prvog ispitivanja dodajući da je točno da je oštećenom rekao da će mu pomoći na način da riješi dokumentaciju s kojom bi on kupio predmetnu nekretninu, međutim također je on bio s njim u predmetnom stanu kojeg je pogledao i to u tri navrata, a također je tamo i razgovarao sa stanarom koji je tada stanovao u stanu, SŽ. Optuženi navodi da je on sam LŽ osobno dao i novac da se on iz stana iseli međutim se nije iselio iz stana, jer mu je tako sugerirala njegova odvjetnica da se ne iseli. Navodi da je točno da potpisao predugovor o prijenosu prava posjeda, u ime TD Delta Servis d.o.o., sa oštećenikom, kao i ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine te na upit je li znao da u tom ugovoru piše da TD Delta Servis d.o.o., jamči da je steklo pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, navodi da to ne zna i da je možda čitao te ugovore, a tome nije pridavao pažnju te na daljnji upit navodi da ne zna tko je sastavljao i pisao te predmetne ugovore. Optuženi je izjavio da neće odgovarati na pitanja suda, tužitelja, opunomoćenika te branitelja.

    4. U obrani koju je iznio na raspravi održanoj 28. listopada 2025., 2. optuženi HŽ je izjavio da je oštećenika prvi puta upoznao kada se svjedokinja TŽ javila njegovom poznaniku UŽ, koji je radio neke poslove vezane uz nekretnine, kada su došli do saznanja da postoji jedna nekretnina koja bi bila potencijalno zanimljiva za kupnju. Tada je UŽ TŽ naveo da može pomoći da se skine hipoteka sa predmetne nekretnine i da bi se to moglo riješiti putem TD Delta Servis d.o.o. Ta je firma bila registrirana mjesec dana nakon toga, u listopadu 2019. za otkup potraživanja. Kako je poznavao UŽ, on ga je kontaktirao te ga pitao može li pomoći oko rješavanja i preko njega je onda upoznao 1. optuženika, koji je bio direktor TD Delta Servis d.o.o., Naime, UŽ je imao nekih problema sa svojom nekretninom, a koji problem je trebao riješiti sa 1. optuženikom, jer su 1. optuženi i UŽ o tome međusobno razgovarali. Tada je i dogovoreno da UŽ postane suvlasnik TD Delte Servis d.o.o. i to na način a bi u vlasništvo firme unio svoju nekretninu, za što bi dobio novac te se sve to događalo 2-3 mjeseca prije sastanka sa oštećenikom u [adresa]. Svjedokinja TŽ je onda dogovorila ovaj sastanak koji se održao u [adresa] 11. rujna 2019., a gdje su se sastali oštećeni, TŽ, 1. i 3. optuženici te UŽ i tamo su svi sjedili za stolom na terasi jednog restorana. Tada je prvi puta upoznao 3. optuženika OŽ te su razgovarali o predmetnoj nekretnini i on se tamo predstavio oštećeniku i 3. optuženiku kao geodeta i pokazao svoju službenu iskaznicu. Sastanak je trajao oko 40-ak minuta i u tom razgovoru je oštećeniku predočeno da u odnosu na predmetnu nekretninu postoji hipoteka OTP banke, kao i da u stanu postoji stanar koji tamo živi. On je također oštećeniku predočio na tom sastanku izvadak iz zemljišnih knjiga iz kojeg izvatka je bilo vidljivo da je vlasnica te nekretnine, odnosno u naravi stana, na četvrtom katu zgrade, bila upisana HŽR, a koja je bila bivša supruga stanara koji je tada u stanu stanovao, SŽ. Također je i TŽ oštećeniku rekla da je prije kupnje nekretnine potrebno sa iste skinuti založno pravo OTP banke. Također, ista je imala i presudu o ništavnosti ugovora, odnosno presudu Općinskog suda u Zadru kojom se odbija tužbeni zahtjev tadašnjeg jamca za kredit, DŽ. Također 1. optuženi i on su predočili oštećeniku da treba skinuti predmetnu zabilježbu banke i potpisati ugovor, a pri čemu bi TD Delta Servis d.o.o. bilo posrednik u kupoprodaji te nekretnine. Također mu je 1. optuženi rekao da je dužan platiti troškove, vezano uz angažman firme od 10.000,00 eura, a tada još ništa nisu razgovarali o cijeni nekretnine koju bi platio oštećeni. Potvrđuje da je bio prisutan prilikom zaključenja predugovora o prijenosu prava posjeda 11. studenog 2019., u Zagrebu i taj ugovor je bio pisan u javno bilježničkom uredu. Pročitao je sadržaj tog ugovora, da se navodi kako je TD Delta Servis d.o.o. steklo pravo vlasništva nekretnine putem založnog prava, iako to nije moglo pisati, jer ona to nije stekla, međutim nije rekao ništa oštećeniku o tome, a niti mu je ugovor čitan. Tom prilikom su ih ispred ureda čekali TŽ, 3. optuženi i UŽ. Sa oštećenikom se vidio u Zagrebu, gdje mu je ponovno predočio vlasnički list, jer je on pitao da li ima kakvih promjena. Poznato mu je da je OTP banci bio upućen jedan dopis za otkup duga, a on je i fizički išao u banku vezano uz to i u odvjetničko društvo koje je zastupalo banku, međutim ne zna kako je to završilo, odnosno ta inicijativa, a poznato mu je da je 1. optuženi pokušao sa bankom dogovoriti otkup tog duga. U lipnju 2020. je podnio zahtjev za odlazak iz firme. Što se tiče izdane zadužnice, o tome nema nikakvih saznanja, a poznato mu je da je oštećeni platio kupoprodajnu cijenu nekretnine, a ugovori koji su potpisani vezani uz to su po njemu bili samo dokaz da je nekretnina plaćena od strane oštećenika.

    4.1. Na poseban upit suca je li rekao oštećeniku da ne može doći u posjed stana zbog komplikacija oko odlaska stanara iz stana, navodi da je to točno, pri čemu on i 1. optuženi nisu mogli doći do stanara SŽ, iako je bilo s njim dogovoreno da iseli iz stana u svoju nekretninu koju je imao na otoku Prviću. To je s njim dogovorio 1. optuženi i isti je na to pristao te mu je optuženi za to dao novac. Znao je za sudski postupak koji se vodio između SŽ i OTP banke i jamca za kredit T, pred Općinskim sudom u Zadru, a gdje je donesena presuda u korist OTP banke. Napominje i da je oštećenik imao nekretninu u [adresa] i da je tijekom ovih dogovora također tražio pomoć od 1. optuženika i angažman TD Delta Servis d.o.o., a vezano uz tu nekretninu. Na prvom sastanku u [adresa], navodi da je prvi puta upoznao oštećenika i TŽ, kao i 3. optuženika. U to vrijeme je bio zaposlen u TD Delta Servis d.o.o., kao inženjer geodezije. U TD Delta Servis d.o.o. zaposlio se u ožujku 2019. i tada je bio samo zaposlenik, a nije bio direktor u vrijeme prvog sastanka u [adresa] te je to postao tek kasnije, početkom listopada 2019. Na upit je li u to vrijeme dobro poznavao engleski jezik, navodi da ga je govorio samo površno. Na predmetnom sastanku u [adresa] je donio dokumentaciju vezanu uz predmetnu nekretninu, a na upit kako je znao koju dokumentaciju treba donijeti i u odnosu na koju nekretninu, navodi da mu ej putem e-maila poruku poslao UŽ i dostavio mu je presudu Općinskog suda u Zadru te je zbog toga znao o kojoj nekretnini se radi. Na tom sastanku u Šibeniku 1. optuženik je tražio oštećenika da plati troškove angažmana od 10.000,00 eura i on nije vidio da je oštećenik tada dobio potvrdu o tom plaćanju, odnosno, a kasnije je oštećenik potpisao predugovor o prijenosu prava posjeda, koji je sadržavao navode o tom iznosu. Taj predugovor je napisala TŽ. Navodi da nije imao nikakve ovlasti vezane uz račun TD Delta Servis d.o.o., otvoren u Raiffeisen banci i nije mogao vršiti nikakva plaćanja. U toj firmi je samo dobivao plaću i 1. optuženi mu nije predao nikakav novac vezan uz ovaj poslovni odnos uz predmetnu nekretninu. Na upit što je napisao u svojoj izjavi o otkazu iz TD Delta Servis d.o.o., navodi da je napisao da daje otkaz zbog loše komunikacije između njega i 1. optuženika koji je stalno bio nedostupan te je morao on komunicirati sa strankama, kao i zbog neisplate više plaća i dodataka. Na poseban upit da se izjasni koja je bila uloga 3. optuženika u ovom poslovnom odnosu, navodi da je 3. optuženi bio prijatelj oštećenika i znao je njegovu obitelj te je on na ovim sastancima služio kao prevoditelj i nije imao nikakvu drugu ulogu.

    4.2. Upitan kakav je bio dogovor oko predmetnog posla 12. rujna 2019., navodi da je bilo rečeno da će TD Delta Servis d.o.o. izvršiti otkup duga banke i da će predati oštećeniku nekretninu oslobođenu od duga i stanara. Na upit što je trebao dobiti TD Delta Servis d.o.o. za taj posao, navodi da to ne zna. Kada mu se predočava točka 6 predugovora o prijenosu prava posjeda, koji predugovor prileži na listu 27 spisa te na upit je li to rečeno oštećeniku, navodi da je to istome bilo rečeno te mu je to prevodila TŽ. U vrijeme sastanka u [adresa] TD Delta Servis d. o. o. nije bilo registrirano za poslove otkupa potraživanja, već je bilo registrirano za poslove prijevoza, rentanja i popravka vozila. Povod kasnije registracije društva za otkup potraživanja nije bio ovaj sastanak u [adresa]. Na upit je li oštećeniku bilo tko rekao u kojem roku će se realizirati ova kupoprodaja, navodi da mu to nitko nije rekao, jer oni nisu znali pa mu nisu to mogli reći. Upitan gdje je završio novac koji je uplatio oštećeni za ovu nekretninu, navodi da je završio na računu TD Delta Servis d.o.o. i koristio se za poslovanje firme. Na pitanje je li mu poznato da li je 3. optuženi trebao dobiti neki novac od ovog posla, navodi da mu to nije poznato. Njemu je 1. optuženi rekao da je oštećeni raskinuo ugovor i da mu je 1. optuženi nudio povrat novca i to u iznosu koji je oštećeni uplatio, međutim da oštećeni na to nije pristao. Dodaje da kada su se sastajali je oštećeni znao dolaziti sa starim automobilom, a negdje krajem 2019. je došao s novim automobilom i pohvalio se da mu je to riješio 1. optuženi.

    4.3. Na poseban upit zz opunomoćenika oštećenika navodi da mu je poznato da je 3. optuženi bio zaposlen u TD Delta Servis d. o. o. tri mjeseca, od listopada 2019. do kraja godine, a njegov posao je bio da ispituje tržište, odnosno nekretnine na području [adresa] koje su za prodaju. Isti je radio 4 sata te ne zna točno kolika mu je trebala biti plaća, ali na kraju nije dobio ništa. Poznato mu je i da je UŽ unio u TD Delta Servis d.o.o. svoju nekretninu, a upitan koji je bio posebni smisao tog pothvata, navodi da je dogovorio s 1. optuženim da nekretninu unese u firmu kao temeljni kapital kako bi se firma pojavila s većim kapitalom prema bankama, a za to je UŽ trebao dobiti novac i neke nekretnine što se nije realiziralo. Na upit je li TD Delta Servis d.o.o. imalo neki plan u slučaju da se ne postigne dogovor s OTP bankom, a imajući u vidu da je odvjetničko društvo odbilo inicijativu za dogovor oko duga vezano uz predmetnu nekretninu, navodi da je 1. optuženi pregovarao dalje oko toga a on nije bio prisutan toj komunikaciji, osim što je poslije saznao da je oštećeni odbio povrat novca. Nije mu poznato da bi 1. optuženi oštećeniku predao automobil pod cijenu koju je oštećeni platio za predmetnu nekretninu, a zatim mu još i nudio ostatak novca, na što oštećeni nije pristao.

    5. Braneći se na raspravi održanoj 28. listopada 2025., 3. optuženi EŽ je izjavio da je bio obiteljski prijatelj oštećenika i on ga je uvijek zvao kad bi imao neki problem te je mu je poznato da je imao namjeru kupiti neki stan u [adresa] i od više opcija je izabrao predmetni. Bio je prisutan samo jednom razgovoru oštećenika s optuženicima 12. rujna 2019. i tada se nešto potpisivalo kod javnog bilježnika, međutim, ne znam točno što. Također je jednom bio prisutan kada se oštećeni našao s 2. optuženikom, a to je već bilo vrijeme COVID-19 i tada je oštećenika zanimalo zašto se ništa ne događa oko te nekretnine te je bio pomalo nestrpljiv i 2. optuženi mu je rekao da je sve sporije zbog te situacije oko COVID-19, ali da će se sve realizirati po dogovoru. Nije bio prisutan nikakvom drugom sastanku oštećenika s optuženikom, a znao je da je gospođa TŽ o svemu imala podatke. Oštećeni bi ga znao samo telefonom pozvati i reći mu da je izvršio neku uplatu, da ima ugovor. Na upit suca navodi da nije bio prisutan 11. studenog 2019. kada je oštećeni potpisivao predugovor o prijenosu prava posjeda, a niti je tada čekao ispred zgrade javnog bilježnika. Njegova je uloga u tom odnosu bila da bude prevoditelj oštećeniku te mu nije ni za što davao naloge, a niti je sudjelovao u bilo kakvom sastavljanju poslovnih isprava. Točno je da je radio u TD Delta Servis d.o.o. pola radnog vremena, a pola radnog vremena u drugoj firmi, pri čemu je počeo raditi u rujnu 2019., međutim, nije za to dobio nikakav novac. Upitan za iznos od 10.000,00 EUR, navodi da mu je poznato da je to bio novac za DŽ i to s obzirom na činjenicu da je njemu ustezano s računa, jer je bio jamac kod OTP banke za kredit i njemu je taj novac oštećeni uplatio na račun, a on ga je stavio u kuvertu i stavio u neki poštanski sandučić. Na poseban upit branitelja 1. optuženika navodi da se sjeća da je 12. rujna 2019. ugovor ovjerila muška osoba u javnobilježničkom uredu, a koji se vodio na bilježnicu RŽ. Na poseban upit braniteljice 2. optuženika je li u ovom razgovoru 12. rujna 2019. spomenuo riječ odvjetnik, navodi da tu riječ nije spomenuo, već se predstavio oštećeniku, a za 2. optuženika je rekao da je osoba koja se razumije u katastar.

    5.1. Na poseban upit ZOKDO Zagreb o sastanku u [adresa], je li netko spominjao rok u kojem će se izvršiti otkup duga od banke, navodi da je 2. optuženi rekao da se to ne može znati, da je moguće par mjeseci, devet mjeseci, ne zna točno te je oštećeni odgovorio "dobro". Na tom sastanku je bilo govora o tome da će oštećeni uplatiti 10.000,00 EUR na ime manipulativnih troškova, a TŽ mu je rekla da uplati na njegov račun. Na upit je li ga oštećeni zvao i pitao kada će to biti riješeno, navodi da ga je zvao i pitao to svakih mjesec dana, a na upit je li mu rekao da će raskinuti ugovor, navodi da je i to rekao, kao i da mu je 1. optuženi ponudio vratiti plaćeni novac i ponudio da kupi drugu nekretninu ili da će mu dati drugi stan u toj vrijednosti. On je komunicirao s oštećenikom putem telefona kad bi ga zvao, a slao mu je i poruke. Na upit tko je oštećeniku objašnjavao predmetnu kupoprodaju, navodi da mu je objašnjavala TŽ, a on je samo prevodio. Također je kontaktirao i s ocem i majkom oštećenika, koje je također vodio u predmetni stan, gdje su ga išli pogledati i to na njihov zahtjev. Na upit je li rekao oštećeniku da je to dobra prilika, navodi da mu to nije rekao a upitana je li mu davao savjete, navodi da mu je znao odgovoriti koje je njegovo mišljenje, a budući ga je za to pitao. Potvrđuje da mu je rekao da bude strpljiv i da pričeka, jer je i sam smatrao da je to dobra prilika i to iznos od 130.000,00 eur-a za taj stan. Obavještavao je oštećenika kako napreduje cjelokupni proces, nakon što bi to za njega pitao 1. i 2. optuženike. Upitan je li mu što rekao vezano uz plaćanje poreza, navodi da je 1. optuženi rekao da će on to platiti, a on je onda to preveo oštećeniku. Ne zna zbog čega je odlučeno platiti 10.000,00 EUR DŽ, a niti može potvrditi da je on taj novac dobio.

    6. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pregledan je povijesni izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo Delta servis d.o.o. (na listovima 10– 12 spisa), zemljišnoknjižni izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (na listovima 13–24 spisa), izjava od 13. rujna 2019. (na listu 26 spisa). Pročitan je predugovor o prijenosu prava posjeda, uz ugovor o kupoprodaji od 27. siječnja 2020. (na listovima 27–30 spisa). Pregledani su račun TD Delta servis d.o.o. od 13. rujna 2019. (na listu 31 spisa), predračun TD Delta servis d.o.o. od 11. studenog 2019. (na listu 32 spisa), račun TD Delta servis d.o.o. od 27. siječnja 2020. (na listu 33 spisa), transfer Visa platitelja ĐŽR (na listovima 34–38 spisa). Pregledani su opomena Porezne uprave, Područnog ureda Šibenik upućenu ĐŽR (na listu 39 spisa), porezno rješenje od 6. ožujka 2020. Porezne uprave, Područnog ureda Šibenik (na listu 40 spisa). Pročitan je dopis TD Delta servis d.o.o. odvjetničkom društvu od 16. siječnja 2020. (na listu 42 spisa), raskid ugovora od 04. veljače 2021. (na listu 43 spisa). Pregledana je bjanko zadužnica trgovačkog društva Delta servis d.o.o. (na listovima 45–46 spisa). Pročitan je zahtjev za izravnu naplatu bjanko zadužnice (na listu 47 spisa), potvrda o redoslijedu osnova za plaćanje FINA-e (na listu 48 spisa). Pregledano je uvjerenje geodetskog ureda za katastar i geodetske poslove od 19. veljače 2021. (na listovima 49–50 spisa), izvješće privremenog stečajnog upravitelja za Delta servis d.o.o. (na listovima 51–55 spisa), izvješća od subjektu Delta servis d.o.o. (na listovima 56–62 spisa), bilješka o financijskom izvještaju Delta servis d.o.o. (na listovima 64–71 spisa). Pročitane su preslike komunikacije između IŽ iz Delta servis d.o.o. s oštećenim (na listovima 72–79 spisa), preslike komunikacije između 3. optuženog EŽ s oštećenim (na listovima 84–124 spisa). Pregledan je očevidnik o danima insolventnosti za trgovačko društvo Delta servis d.o.o. (na listovima 132–134 spisa). Pročitana je izjava KŽR od 03. lipnja 2019. (na listovima 139–140 spisa). Pregledan je spis Trgovačkog suda u Rijeci broj St-332/21, predlagatelja FINA-e protiv dužnika Delta servis d.o.o. Viškovo za stečaj (na listovima 147–178 spisa), nalog o izvršenoj uplati u Privrednoj banci Zagreb (na listu 185 spisa). Pregledan je promet po računu trgovačkog društva Delta servis d.o.o. Raiffeisen bank (na listu 186 spisa te na listovima 189–209 spisa). Pregledan je povijesni izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo Delta servis d.o.o. (na listovima 210–214 spisa), presuda Općinskog suda u Zadru broj 55. P- 2030/18 (na listovima 282–286 spisa), presuda Općinskog suda u Zadru broj 25. P- 2030/18 (na listovima 301–305 spisa) te je po odluci suda pročitan Ugovor o prijenosu prava vlasništva od 12. rujna 2019., a koji je na raspravi 28. listopada 2025. predao branitelj 1. optuženika.

    6.1. Pročitani su zapisnici o ispitivanju oštećenika KŽR od 23. prosinca 2022. (na listovima 328-330 spisa) i 21. svibnja 2024. (na listu 446 spisa), svjedoka UŽ od 21. ožujka 2023. (na listovima 340-341 spisa) i od 10. ožujka 2025. (na listu 502 spisa), svjedokinje TŽ **.**.2024. (na listu 478 spisa) i od 10. ožujka 2025. (na listu 502 spisa) i svjedoka IŽR od 02. lipnja 2025. (na listu 522 spisa) te su pročitani izvadak iz kaznene i evidencije za 1., 2. i 3. optuženika.

    7. Na temelju članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP/08, sud je kao nevažan odbio dokazni prijedlog zz opunomoćenika oštećenika da se prevode s engleskog jezika poruke koje su izmjenjivane između oštećenika i 1. optuženika, budući je sud smatrao da se, s obzirom na sve izvedene dokaze, ne radi o činjenicama koje bi bile odlučne za donošenje odluke u ovom postupku.

    8. Ocjenjujući sve provedene dokaze, kako svakog pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti te ih dovodeći u vezu s obranama 1., 2. i 3. optuženika, sud je nedvojbeno utvrdio da su optuženici počinili kaznena djela za koja se terete optužnicom. Sud pri tome u činjeničnom opisu precizirao da je počinjenjem djela pod točkom jedan optužnice EŽR oštećen za ukupni iznos od 140.000,00 eura, jer se u konkretnom slučaju radilo o više uplata od strane oštećenika, a čime nije bitno zadirano u objektivni i subjektivni identitet optužnice.

    U odnosu na točku 1. izreke presude:

    9. Prema utvrđenju suda u ovom postupku nije bilo sporno da su 1. optuženi KŽ i 2. optuženi HŽ, u inkriminirano vrijeme, obnašali dužnost direktora trgovačkog društva Delta servis d.o.o. te na taj način bili i odgovorne osobe tog trgovačkog društva, što je vidljivo iz Izvoda iz sudskog registra za to društvo, a pri čemu 2. optuženi u svojoj obrani i navodi da je od listopada 2019. bio direktor društva. Nadalje, iz Predugovora o prijenosu prava posjeda, zaključenog 11. studenog 2019. između trgovačkog društva Delta servis d.o.o. kao prodavatelja, zastupanog po direktoru 1. optuženom IŽ i oštećenom ĐŽR kao kupcu, proizlazi da je isti zaključen u odnosu na nekretninu upisanu u zemljišnim knjigama pod brojem ZKU:2213, k. o. [katastarska općina], stojna kuća i lokal, (ex. hotel „Kosovo“), kčbr. [katastarska čestica], suvlasnički dio s neodređenim omjerom, u naravi stan na četvrtom katu. Nije bilo sporno da je na predmetnoj nekretnini, stanu, kao vlasnica u zemljišnim knjigama bila upisana PŽ i da je predmetni stan bio prema Ugovoru o kreditu opterećen dugovanjem prema OTP banci Hrvatska d.d. Zagreb, na ime DŽ, a zabilježena hipoteka u korist OTP banke je vidljiva iz zemljišno knjižnog izvatka. Iz naprijed navedenog potpisanog predugovora, proizlazi da trgovačko društvo Delta servis d.o.o. jamči da je putem založnog prava kod OTP banke, od 11. rujna 2019., steklo pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom. Također se trgovačko društvo Delta servis d.o.o. obvezalo po završenom ovršnom postupku, provesti postupak deložacije postojećih stanara u tom stanu, ukoliko bude potrebno, dok se kupac obvezuje uplatiti 55.000,00 eura na račun prodavatelja kao kaparu, kojim ostvaruje pravo prijepisa posjeda na svoje ime, a konačan iznos cijene koštanja nekretnine da će biti definiran konačnim ugovorom, nakon provedbe uknjižbe društva Delta servis d.o.o. kao vlasnika nekretnine te ovjeravanja tabularne izjave na ime kupca iz ugovora, čime će se prenijeti i vlasništvo na kupca, a koji ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika u Zagrebu. Predugovorom se Delta servis d.o.o. obvezao nekretninu u cijelosti predati bez ikakvih vlasničkih zabilješki i tereta kupcu iz ugovora.

    9.1 Također je nesporno i da je 27. siječnja 2020. za istu tu nekretninu sklopljen i Ugovor o kupoprodaji između TD Delta servis d.o.o. kao prodavatelja i oštećenog KŽR kao kupca, kojim je utvrđena kupoprodajna cijena od 120.409,71 eura, protuvrijednosti od 893.078,88 kuna, pri čemu je u ugovoru konstatirano da je kupac u dva navrata uplatio kaparu u iznosu od 10.000,00 eura i 55.000,00 eura. Također je konstatirano i da ostaje za uplatiti iznos od 55.409,71 eura kao konačnu cijenu, kojom kupac ostvaruje pravo prijepisa vlasništva nekretnine na svoje i ime. I u ovom ugovoru stoji da trgovačko društvo Delta servis d.o.o. jamči da je putem založnog prava kod OTP banke, od 11. rujna 2019., steklo pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom te se društvo obvezalo da će prihvaćanjem konačne uplate, predmetnu nekretninu u cijelosti predati bez ikakvih vlasničkih zabilješki i tereta isključivo kupcu iz ugovora.

    9.2. Iz izvršenih „TransferWise“, proizlazi da je oštećeni EŽR na ime sklopljenih ugovora, izvršio više uplata i to je 13. rujna 2019. uplatio 10.000,00 eura na račun TD Delta servis d.o.o., 13. rujna 2019. je uplatio 10.000,00 eura na račun 3. optuženika EŽ, **.**.2019. je uplatio iznos od 55.000,00 eura na račun Delta servis d.o.o., 28. siječnja 2020. je uplatio iznos od 55.000,00 eura na račun Delta servis d.o.o. Okolnosti ovih uplata optuženici nisu osporavali u svojoj obrani. U odnosu na iznos od 10.000,00 eura na račun TD D elta servis d.o.o., uplaćenih 9. ožujka 2020. iz iskaza oštećenika proizlazi da je navedeni iznos uplatio kao pozajmicu i kao pomoć firmi Delta servis d.o.o., a kako bi došlo do realizacije kupnje te nekretnine. Također iz Izjave od 13. rujna 2019. proizlazi da TŽ potvrđuje da je od KŽR na ime materijalnih troškova u procesu rješavanja kupovine i uknjižbe stana u vlasništvu OTP banke, primila 10.000,00 eura, a u slučaju konačne nemogućnosti uknjižbe vlasništva, obvezala se izvršiti povrat primljenih sredstva.

    9.3. Nesporno je da je 28. siječnja 2020. trgovačko društvo Delta servis d.o.o. izdalo bjanko zadužnice ĐŽR, na iznos od 1.000.000,00 kuna kao osiguranje za kupoprodajnu cijenu predmetnog stana.

    9.4. Cijeneći vjerodostojnost materijalnih dokaza provedenih tijekom ovog postupka i to sve naprijed navedene dokumentacije koja prileži spisu i koja je od strane suda pročitana i pregledana, sud je ocijenio istu vjerodostojnom, a istima ni stranke nisu odricale zakonitost ni vjerodostojnost, a oni potvrđuju zaključke suda koji će biti naknadno izloženi.

    10. Iz provedenih dokaza u ovom postupku je utvrđeno da oštećeni EŽR nije postao vlasnikom predmetne nekretnine unatoč uplaćenom iznosu na ime kupoprodajne cijene nekretnine, kao i ostalih iznosa na ime navodnih troškova prijenosa vlasništva, u ukupnom iznosu od 130.000 eura, pri čemu mu uplaćeni novčani iznos nije vraćen ni do danas.

    11. Iz iskaza ispitanog oštećenika KŽR, koji iskaz je isti dao pred policijskim istražiteljem 23. prosinca 2022. (na listovima 328-330 spisa), proizlazi da je isti u bitnom naveo da je 2019. odlučio kupiti nekretninu u Hrvatskoj i rekao je to prijatelju EŽ iz [adresa], a isti ga je u svibnju 2019. obavijestio da se prodaje jedan stan u centru [adresa], u nekadašnjem hotelu Ex hotel Kosovo na četvrtom katu i poslao mu sliku. EŽ mu je rekao da ukoliko se odluči za kupnju, da je potrebno da pošalje pismo namjere banci jer da navedena nekretnina ima na sebi neko dugovanje. Tražio je majku da ide pogledati tu nekretninu i nakon toga je poslao OŽ pismo namjere koje je ovjerio u Maleziji, gdje je tada živio. OŽ je pismo namjere, kako mu je rekao, trebao odnijeti u OTP banku. Nakon što se vratio iz Malezije 12. rujna 2019., imao je sastanak u [adresa] u vezi tog stana, gdje se upoznao sa TŽ, koju je OŽ predstavio kao djelatnicu turističke agencije, a koja agencija je dobro informirana o nekretninama na području grada [adresa]. BŽ i IŽ je predstavio kao vlasnike društva Delta servis d.o.o. koje se bavi prodajom nekretnina (kao posrednici između banaka) i najmom automobila, a koje društvo je trebalo biti posrednik u kupovini njegove nekretnine. ĐŽ je predstavio kao odvjetnika koji je trebao biti zadužen za pravna pitanja prilikom kupnje nekretnine i za zaštitu njegovih interesa. Informirao se i utvrdio da društvo Delta servis d.o.o. uredno posluje, ali mu nisu predočili dokumentaciju za predmetnu nekretninu, već je smatrao da će odvjetnik HŽ poduzeti sve što je potrebno. EŽ je tada na tom sastanku prevodio na engleski, a KŽ, HŽ, EŽ i UŽ prezentirali su se kao osobe koje su poslovno povezane s društvom Delta servis d.o.o. Stekao je dojam da se radi o uobičajenom načinu stjecanja nekretnine i uvjerili ga da su oni ozbiljni poslovni ljudi, a ta nekretnina da je njemu dobra prilika. Tada mu je rečeno da je na toj nekretnini upisano založno pravo u korist OTP banke, a da je vlasnik iste supruga SŽ, koja je formalno upisana i da isti živi u tom stanu. Rečeno mu je da nakon što isplati ugovorenu cijenu, da će društvo Delta servis d.o.o. tim sredstvima otkupiti dug od OTP banke i steći pravo vlasništva na toj nekretnini te iseliti bivšeg vlasnika i da će u roku od mjesec dana od uplate biti vlasnik nekretnine te dobiti ključeve. Taj rok od mjesec dana su prolongirali i zatim se odugovlačilo. Protekom dogovorenih rokova, uvjeravali su ga da će sve biti u redu i da će stjecanje vlasništva nekretnine biti uspješno riješeno te će da postati vlasnik nekretnine. Prilikom tog razgovora dogovoreno je da radi je troškova otkupa nekretnine od OTP banke i podmirenja dugovanja, potrebno da uplati 20.000,00 eura, u što nije sumnjao te je 13. rujna 2019. uplatio EŽ na račun 10.000,00 eura, a koje je on trebao dati TŽ. TŽ je napisala izjavu da je primila 10.000,00 eura i 13. rujna 2019. uplatio je 10.000,00 eura na račun društva Delta servis d.o.o.

    11.1. Nadalje mu je rečeno da treba oko mjesec dana da se riješe vlasnički papiri za otkup i OŽ ga je 17. rujna 2019. kontaktirao te mu rekao kako će društvo Delta servis d.o.o. za 25 dana biti u posjedu nekretnine te da će sve biti spremno za potpisivanje ugovora o vlasništvu. Sa 1. optuženim IŽ i 2. optuženim ĐŽ je zatim 11. studenog 2019. bio kod javnog bilježnika u Zagrebu, gdje je potpisao predugovor o prijenosu prava posjeda i dogovoreno je da idućih dana plati pola kupoprodajne cijene, na račun društva Delta servis d.o.o. i to iznos od 55.000,00 eura, što je učinio na temelju potpisanog predugovora i izvršio uplatu 12. studenog 2019. u korist Delta servis d.o.o. Ugovorena naknada za kupnju nekretnine bila je 130.000,00 eura, što je bilo navedeno u ugovoru o kupoprodaji nekretnine, što uključuje još iznos od 10.000,00 eura za troškove što je platio OŽ **.**.2019. OŽ mu je potom rekao da je procjenitelj procijenio nekretninu na iznos od 220.000,00 eura te da će profitirati od najmanje 90.000,00 eura ako proda tu nekretninu za tri godine. OŽ je imao ulogu prevoditelja jer tečno priča engleski, pa mu je prenosio informacije od ostalih vezano za tu nekretninu. EŽ i KŽ **.**.2020. rekli su mu da je društvo Delta servis d.o.o. uspješno otkupilo vlasništvo njegove nekretnine te da je sve sređeno i inzistirali su da potpiše kupoprodajni ugovor koji je potpisao 27. siječnja 2020. Ponovno se našao s 1, optuženim KŽ i 2. optuženim ĐŽ te je potpisao kupoprodajni ugovor kod javnog bilježnika u Velikoj Gorici i tada su mu oni rekli da mora uplatiti na račun Delta servis d.o.o. preostali iznos. Dana 29. siječnja 2020. je uplatio iznos od 55.000,00 eura na račun Delta servis d.o.o. Optuženi KŽ mu je 28. siječnja 2020. izdao zadužnicu na iznos od 1.000.000,00 kuna, kao osiguranje i ukoliko bi došlo do kakvih problema da se može naplatiti, što je utjecalo na njega da uplati preostali dio kupoprodajne cijene. Izdavanje bjanko zadužnice predložio je optuženi KŽ koji mu je istu i predao. Predajom bjanko zadužnice na naplatu nije se uspio naplatiti, jer je račun društva Delta servis d.o.o. bio blokiran. 2. optuženi HŽ tražio ga je da uplati dodatni iznos od 10.000,00 eura na ime pozajmice koju će vratiti nakon tjedan dana i 9. ožujka 2020. uplatio je 10.000,00 eura na račun društva Delta servis d.o.o.

    11.2. Kako je prošla godina dana od dogovora za kupoprodaju, počeo je sumnjati i angažirao je odvjetnika, nakon čega ga je odvjetnik izvijestio da je društvo Delta servis d.o.o. u blokadi i da postoji velika vjerojatnost da su ga prevarili te da oni nisu komunicirali s OTP bankom u svezi sporne nekretnine, niti mu pokazali dokumentaciju vezanu za vlasništvo nekretnine. Odvjetnik ga je 28. siječnja 2021. upoznao da predmetna nekretnina nije vlasništvo društva Delta servis d.o.o., a to društvo izdalo mu je predračun i račun kao da su vlasnici nekretnine. Nakon što je shvatio da je prevaren, odlučio je raskinuti kupoprodajni ugovor i preko odvjetnika je 4. veljače 2021. poslao dopis da raskida Ugovor o kupoprodaji i zatražio je povrat uplaćenog novca. Kontaktirao je 1. optuženog KŽ i 2. optuženog ĐŽ da mu vrate novac koji je uplatio za tu nekretninu a isti su mu savjetovali da ne raskida ugovor jer mu je to dobra prilika, neka se strpi, Nakon toga je kontaktirao EŽ i TŽ da mu vrate novac te ga je OŽ uvjeravao da ne odustaje od kupovine, jer je to prilika za njega. Putem odvjetnika je 4. veljače 2021. predao je u FINA-u zahtjev za izravnu naplatu bjanko zadužnice, ali se nije uspio naplatiti, jer je društvo Delta servis d.o.o. bilo prezaduženo i računi blokirani. Izvršili su provjeru imovine društva Delta servis d.o.o. te su utvrdili da 19. veljače 2021. to društvo nije bilo vlasnik niti jedne nekretnina u Republici Hrvatskoj. Prvi razgovor vezano za kupnju predmetne nekretnine bio je u [adresa], a predugovor o kupnji nekretnine 12. studenoga 2019. potpisao je ju u Zagrebu, uz prisutnosti KŽ i ĐŽ. Ugovor o kupoprodaji potpisao u Velikoj Gorici, uz prisutnost KŽ i ĐŽ. Tijekom 2020. susreo se u jednom kafiću sa 1. optuženim KŽ koji ga je uvjeravao da ne odustane od te kupoprodaje i da je sve u redu, ali se malo odužilo.

    12. Na raspravi koja je održana 21. svibnja 2024., oštećeni EŽR je naveo da je vezano uz ovaj predmet upoznao 3. optuženika EŽ, sa kojim se sprijateljio dok je još radio u Maleziji 2019. Tražio je neku nekretninu u koju bi uložio te mu je 3. optuženi rekao da postoji takva nekretnina u [adresa] koja je dobra prilika, a radilo se o najgornjem katu jednog hotela i to jednom penthouse, koji je zapravo bio jedan apartman. Bio je za to zainteresiran te mu je 3. optuženi predočio da treba potpisati pismo namjere banci, a budući da postoji upisan neki dug na toj nekretnini, OTP banke. Potpisao je pismo namjere te je tada znao jer mu je 3. optuženi rekao, da postoji još jedna osoba koja treba iseliti iz tog prostora. U kolovozu 2019. preselio se u Republiku Hrvatsku i tada je održan jedan sastanak na kojem je bio prisutan u restoran u [adresa], a gdje je bila prisutna osoba po imenu TŽ, koja mu je predočena kao osoba koja ima veliko znanje u prilikama za ulaganje, a gdje su bili prisutni i 1., 2. i 3. optuženici, kao i osoba po imenu BŽ, koji mu je predstavljen kao poslovni partner 1., 2. i 3. optuženika. Oni su se predstavljali kao uspješni, poslovni ljudi i tada je vidio i fotografije te nekretnine koju je imao namjeru kupiti. Na tom sastanku mu je bilo predočeno od strane optuženika da bi posrednik u toj kupoprodaji bilo trgovačko društvo Delta Servis d.o.o. i da bi mu oni pomogli u toj kupoprodaji koja bi inače jako dugo trajala, a da bi za njihov angažman onda treba uplatiti depozit od 20.000,00 eura, a što je onda i učinio 13. rujna 2019. Dakle, jedan dan nakon ovog sastanka, koji je bio 12. rujna 2019., uplatio je 10.000,00 eura na račun TD Delta Servis, a 10.000,00 eura na račun 3. optuženika, ali ne zna točno kod koje banke, već posjeduje o tome potvrdu. Dobio je poruku od 3. optuženika da će sve to biti riješeno do 6. rujna 2019. i da će se to sve realizirati.

    12.1. Smatrao je da se ovim depozitom osigurava da će se realizirati kupoprodaja ove nekretnine u njegovu korist i da će se iseliti osoba koja je trenutno koristila tu nekretninu. Sukladno tome je 11. studenog 2019. potpisao predugovor sa 1. i 2. optuženicima, a koji je ovjeren kod javnog bilježnika, a u tom predugovoru je dogovoreno da također plati iznos od ukupno 110.000,00 eura, a što je i uplatio u 2 navrata po 55.000,00 eura, a budući da je kupoprodajna cijena te nekretnine bila u iznosu 110.000,00 eura. Navodi da nakon što je izvršio ove uplate su mu 1. i 3. optuženici rekli da će cijeli postupak stavljanja u vlasništvo te nekretnine potrajati, jer je on kompliciran. Potpisao je zatim kupoprodajni ugovor sa 1. i 2. optuženicima 27. siječnja 2020. i nakon toga je dobio od Porezne uprave da je dužan platiti iznos od oko 40.000,00 kuna i zbog toga je smatrao da je postao vlasnik nekretnine. Što se tiče predaje stana u posjed, navodi da su ga 1., 2. i 3. optuženici uvjeravali da ne može još doći u posjed stana, a niti ga pogledati, zbog komplikacija koje su se pojavile oko izbacivanja stanara koji je još tada bio u tom stanu. Međutim, tražili su da bude strpljiv, jer su rekli da će inače propustiti dobru priliku. Nakon što je uplatio 55.000,00 eura, 1. optuženi mu je predao i zadužnicu koju je smatrao onda određenom garancijom da će se posao dovršiti, a koja je bila ovjerena kod javnog bilježnika, a zato je nakon toga izvršio i drugu uplatu 55.000,00 eura.

    12.2. Također mu je 1. optuženi slao fotografije predmetnog stana, a na koji način mu je također htio poručiti da cijeli taj posao ide u dobrom smjeru, a stan nije mogao pogledati zbog te osobe koja je bila u stanu. Iako je tražio da uđe u stan, dobivao je stotinu poruka od 1. i 3. optuženika gdje su mu poručivali da postoje određeni problemi vezani uz zakone u Hrvatskoj, pribavljanja vlasničkog lista i slično, a također je bilo i vrijeme COVID-a, a za što smatra da je na to utjecalo. Kada je proteklo već oko 5 mjeseci od uplate ovog novca, njegov se otac počeo raspitivati kod njega što se događa te je u veljači 2021. otišao kod odvjetnika u odvjetničkom uredu U i tamo mu je odvjetnik pregledao tu dokumentaciju i tom prilikom je utvrđeno da stan nije u njegovom vlasništvu te mu je rečeno da je prevaren. Nakon toga je poslao poruke optuženicima, pitajući ih vezano za navedeno što je doznao, a oni su mu u porukama odgovarali da to sve nije točno. Pri tome, mu je od strane 1. i 3. optuženika predočen 2. optuženi kao odvjetnik koji će mi pomagati u cijelom ovom poslu. Pokušao se naplatiti i putem zadužnice u FINI gdje je utvrđeno da je trgovačko društvo Delta servis već dužno i da ima evidentiranih već 19 zahtjeva za naplatu u iznosu nešto manjem od milijun kuna te je komunicirajući sa novim odvjetnicima, odlučio podnijeti kaznenu prijavu.

    12.3. Na poseban upit zamjenika OKDO Zagreb da li mu je na prvom sastanku u [adresa] rečeno čime se bavi TD Delta servis d.o.o., navodi da nije, već je pogledao na Internetu u registru Trgovačkog suda poslovanje tog društva i vidio je da posluje sa bankom i da je aktivno. Upitan je li tražio od optuženika da mu predaju vlasnički list za predmetnu nekretninu, a nakon što mu je rečeno da je postao vlasnik, navodi da nije. Također nije pokušao stupiti u kontakt sa stanarom u toj nekretnini te mu je poznato da su tamo jednom bili njegovi roditelji sa 3. optuženikom. Upitan je li mu poznato da je danas netko u tom stanu i što je bilo sa tim stanarom, navodi da ne zna. Na upit je li tražio povrat novca od 3. optuženika i TŽ u iznosu od 20.000,00 eura, navodi da je tražio i to više nego jednom, međutim oni su rekli da su pri završetku ovog posla.

    13. Na raspravi koja je održana 9. srpnja 2024., oštećeni je izjavio da se njemu 2. optuženi, HŽ predstavio kao pravni savjetnik i predstavnik koji bi mu savjetovao kako bi stekao predmetnu nekretninu o kojoj je riječ. Navodi da je bio prisutan i kod potpisivanja ugovora o kupoprodaji i predugovora o prijenosu prava posjeda. Na upit zz opunomoćenika koja je bila uloga 2. optuženika tom prilikom, navodi da mu je on svaki puta sugerirao da potpiše te dokumente kada je trebalo. Na upit je li dobio natrag svoj novac koji je platio za tu nekretninu, navodi da nije. Na poseban upit zz opunomoćenika je li i ranije prije ovog slučaja kupovao nekretnine putem agencija, bilo u Republici Hrvatskoj, ili izvan Republike Hrvatske, navodi da je i uglavnom bila ista procedura, osim što je u konkretnom slučaju postojao dug na nekretnini i to je bio jedini izuzetak. Na poseban upit zz opunomoćenika zbog čega nije angažirao odvjetnika, odgovara da svaki puta kada se htio povući iz tog posla, su ga svo troje optuženika od toga odgovarali i savjetovali da ništa ne učini. Također je tako postupala i TŽ. Što se tiče njegovih roditelja, navodi da su oni u šestom mjesecu 2019. išli pogledati taj apartman kada su se susreli sa 3. optuženikom.

    13.1. Na poseban upit branitelja 1. optuženika tko ga je upoznao prvi sa ovom investicijom, navodi da je to bio 3. optuženi a upitan je li mu tijekom ovih transakcija ikada pokazana kakva dokumentacija, odgovara da je 3. lipnja 2019., potpisao pismo namjere. Na upit što je bilo sadržaj tog pisma i što je htio učiniti sa tom nekretninom, navodi kako je njegova namjera bila da živi u tom stanu zajedno sa svojom obitelji, a također da ga iznajmljuje te je isto tako bio obvezan prije stupanja u vlasništvo isplatiti dug OTP banci, a vezano uz taj stan. Upitan je li imao sa optuženicima dogovor da taj stan preproda, navodi da zbog poreza nije bio u mogućnosti prodati taj stan 3 godine, međutim o tome nisu niti razgovarali. Na poseban upit branitelja 1. optuženika je li ovaj dogovor na sastanku koji je održan u kolovozu 2019., između njega i optuženika bio onda prenesen u dokumentaciju koja mu je dana na potpis, navodi da kada je uplatio depozit za ovu nekretninu, onda je dogovoreno da će mu se nekretnina prenijeti u vlasništvo. Vezano uz uplate depozita, navodi da je uplatio 10.000,00 eura 3. optuženiku i to na njegov osobni račun, a 10.000,00 eura na račun trgovačkog društva Delta servis d.o.o. dok 2. optuženiku, a vezano uz depozit, nije ništa platio. Ostatak je uplatio nakon potpisivanja predugovora sa trgovačkim društvom Delta servis d.o.o., a zatim i po potpisivanju ugovora o kupoprodaji nekretnine, odnosno ukupno je na račun trgovačkog društva Delta servis d.o.o. uplatio oko 120.000,00 eura. Na poseban upit branitelja 1. optuženika prilikom prvog ispitivanja kod policijskog istražitelja, navodi da se nije služio bilješkama, a kojima se danas služi na raspravi. Upitan tko mu je rekao da je cijena stana 220.000,00 eura, odgovara da mu je 3. optuženi poslao SMS poruku na mobitel u kojoj mi je naveo koja je cijena i ima o tome snimljene poruke, a ne može se točno sjetiti što je u njima još stajalo. Na ime duga je OTP banci, trebao platiti 80.000,00 eura kao i još neke pristojbe i kamate a nije platio porez na predmetnu nekretninu, jer je shvatio da ista nije njegova. Nije upoznao osobu koja je bila u toj nekretnini koju je kupovao, već su je upoznali njegovi roditelji. Upitan je li provjeravao bonitet i pravnu sposobnost trgovačkog društva Delta servis d.o.o., navodi da nije, jer je smatrao da oni rade za njega i dobio je od njih zadužnicu. Na upit je li s tim trgovačkim društvom radio i neke druge transakcije i je li bio vlasnik kuće u [adresa], u mjestu Hlebinec, navodi da je bio vlasnik, a vezano uz to mu je Delta servis d.o.o. davalo samo pravne savjete, jer su mu osobe kojima je tu nekretninu prodao ostale dužne novac, a druge transakcije sa trgovačkim društvom Delta Servis d.o.o. nije imao.

    13.2. Na upit kakvo je bilo ponašanje 1. optuženika prema njemu nakon ovog posla sa kupoprodajom nekretnine, navodi da je isti bio površno ljubazan i govorio da će sve biti u redu a spomenuo mu je jednom da može dobiti i drugu nekretninu u toj vrijednosti. Od strane 3. optuženika je dobio pismo namjere i pretpostavlja da je ono poslano banci, a također mu je spomenuto da je poslano i na sud. Na upit kako su njegovi roditelji ušli u predmetni stan koji je bio predmet kupoprodaje, navodi da ih je netko pustio u stan, a tamo su išli sa 3. optuženikom, koji ih je tamo poveo, kao i sa osobom po imenu ŽŽ, za kojeg mu je poznato da je živio u tom stanu. Upitan je li mu poznat DŽ, navodi da njega nije nikada upoznao, iako je on spominjan u razgovoru da je nešto pomagao u vezi hipoteke, međutim nije u to siguran. Na upit tko mu je rekao da njegova majka treba otvoriti račun u OTP banci, navodi da mu je to rekao 3. optuženi, a koji je tu informaciju dobio od trgovačkog društva Delta servis d.o.o. Ona međutim račun nije otvorila, jer su čekali da on bude tome prisutan, međutim kada je došao, su se promijenile okolnosti, odnosno 3. optuženi je rekao da to više ne treba učiniti, također prema informacijama od trgovačkog društva Delta servis d.o.o. Na upit suca tko je iz trgovačkog društva Delta servis d.o.o. bila ta osoba koja je davala upute 3. optuženiku za njega, navodi da su to bili 1. i 2. optuženici.

    13.3. Na upit je li sve poruke koje je razmjenjivao sa optuženicima predao policiji, navodi da ih je većinu predao za koje je smatrao da su od značaja za ovaj slučaj, a na upit tko mu je prezentirao ĐŽ kao pravnog predstavnika, navodi da mu je to prezentirao 3. optuženi, pri čemu su to mogli čuti i TŽ i UŽ, koji su bili prisutni. Što se tiče ĐŽ, znao je samo da je on iz [adresa], a na upit je li ga pokušao istražiti i čime se bavi, navodi da nije te nije znao niti da se on bavi geodezijom, samo je znao da je u sve upućen i da je uvijek čekao da dođe 1. optuženi. Upitan je li mu potpisao kakvu punomoć, navodi da nije, a na upit tko je pisao dokumentaciju vezanu uz predmetnu nekretninu, navodi da to ne zna. Na upit je li HŽ govorio da on poduzima neke radnje vezano uz potraživanje OTP banci, navodi da nije, već je sve obavljao 1. optuženi. Kada je govorio o pozajmici od 10.000,00 eura, taj je novac dao kao pomoć firmi Delta servis d.o.o., a kako bi došlo do realizacije kupnje te nekretnine, odnosno to je bilo plaćanje usluge jer su mu 3. optuženi i TŽ rekli da oni to ne rade besplatno i da njihova uključenost košta 10.000,00 eura i o tome nije sačinjen nikakav dokument. Ne može se sjetiti kada se zadnji puta čuo sa 2. optuženikom, osim što se čuo sa porukama. U tim zadnjim kontaktima mu nije rekao kakav je njegov status u trgovačkom društvu Delta Servis d.o.o.

    13.4. Na poseban upit branitelja 3. optuženika naveo je da njegovi roditelji žive u [adresa] od 2013., a 3. optuženika poznaju od 2014., kada ga je i on upoznao, budući da je bio u poslu oko renoviranja stana te je prvo sa njegovim roditeljima bio u poslovnom odnosu a onda je to postao prijateljski odnos. 3. optuženiku je rekao da želi kupiti predmetnu nekretninu te je on njemu pomagao vezano uz pismo namjere. Kada mu se predočava u preslici punomoć od 6. srpnja 2019., navodi da je točno da ju je on potpisao i to prije nego je u taj poslovni odnos bilo uključeno trgovačko društvo Delta servis d.o.o., a upitan za osobu DŽ, navodi da nije znao da bi on bio u sporu sa OTP bankom, a niti da bi on imao neke osobne zahtjeve vezano uz nekretninu. Na upit je li 3. optuženi bilo što učinio vezano uz kupnju predmetne nekretnine prije trgovačkog društva Delta servis, navodi da nije, a također nije bio prisutan prilikom bilo kojeg potpisivanja ugovora vezano uz nekretninu. Na upit na koji način je trgovačko društvo Delta Servis d.o.o. trebalo biti uključeno u ovaj posao, navodi da su oni trebali biti tvrtka posrednik. Objašnjavajući kako je išla komunikacija između njih budući ne govori hrvatski jezik, izjavljuje da mu je 3. optuženi prevodio i usmeno i pismeno, da mu je bio asistent i prijatelj, dok mu je 2. optuženi slao poruke na hrvatskom jeziku a 1. optuženi i na hrvatskom i engleskom jeziku te TŽ na engleskom jeziku. Na poseban upit 1. optuženika je li znao da je DŽ dao u zalog svoju nekretninu i bio jamac, navodi da je bilo nekog spomena, međutim kada je postavljao pitanja, bilo mu je rečeno da to pusti. Na tom sastanku mu nije pokazano rješenje Općinskog suda o postojanju spora između DŽ i SŽ, a na upit je li bilo razgovora o tome da se vodi sudski postupak vezano uz potraživanje banke i što se sve poduzima u tom postupku, navodi da su mu 1. i 2. optuženici govorili da se to sve rješava. Upitan je li vidio na bilo kojem ugovoru vezanim uz ovu nekretninu potpis 1. i 2. optuženika, navodi da su oni uvijek bili prisutni potpisivanju i da je 1. optuženi potpisivao ugovore, a 2. optuženi mu je govorio "to moraš potpisati". Prilikom prvog sastanka u kolovozu 2019., 2. optuženik se njemu nije predstavio nekim dokumentom, a ne sjeća se je li mu pokazao svoju osobnu iskaznicu i iskaznicu sudskog vještaka. Navodi da postavlja imovinsko pravni zahtjev u odnosu na štetu koju je pretrpio vezano uz kupoprodaju stana, u iznosu od 140.000,00 eura.

    14. Svjedokinja TŽ, ispitana na raspravi održanoj 29. studenog 2024., izjavila je da je zaposlena u turističkom informativnom centru turističke zajednice [adresa] te su joj poznati 1., 2. i 3. optuženici, kao i oštećeni EŽR. Naime, poznat joj je OŽ kao osoba koja je iznajmljivala apartmane u [adresa] i sjeća se da joj je jednom prilikom UŽ, kojeg također poznaje, doveo 1. i 2. optuženike, KŽ i ĐŽ, a koji su bili zaposlenici društva Delta servis d.o.o. 3. optuženi OŽ joj je predočio da ima prijatelja koji bi kupio neku nekretninu i tražio je od nje je li joj poznata neka nekretnina koja bi bila na prodaju i koju bi se isplatilo kupiti za daljnje iznajmljivanje. Navodi da je imala saznanja da postoji jedan stan koji se nalazio u jednoj zgradi, u kojoj je prije bio hotel, a u kojoj zgradi se nalazila trgovina i koji stan je bio na zadnjem katu. Također joj je bilo poznato da je nositelj prava na taj stan bio DŽ, a koji je bio jamac za kredit za taj stan. Navodi da je upravo od DŽ dobila informaciju da se taj stan prodaje. Imala je saznanja da je potrebno riješiti prije kupnje taj status stana sa OTP bankom gdje je bio podignut kredit za taj stan. 3. optuženi je u njezin ured doveo oštećenika KŽR i ona im je tada rekla za taj stan za koji je imala informacije, da smatra da je to dobra investicija, međutim isto tako im je rekla da neće moći sami riješiti dokumentaciju sa bankom, a kako bi stan bio slobodan za prodaju, odnosno preporučila im je da se obrate nekoj agenciji za nekretnine ili odvjetniku. Kasnije je imala saznanja da oni nisu uspjeli riješiti dokumentaciju sa DŽ. Nakon toga su kod nje u ured došli oštećeni, UŽ te 1. i 2. optuženici, a koje je tada upoznala kao djelatnike trgovačkog društva Delta servis d.o.o. Oni su svi otišli u jedan restoran, a kako bi razgovarali vezano uz ovu nekretninu za koju je bio zainteresiran oštećeni, a nakon njihovog odlaska je onda i ona otišla u taj restoran gdje im se pridružila i oštećeniku služila kao prevoditelj prilikom tog razgovora. Navodi da se tu razgovaralo o rješavanju kupnje te nekretnine pri čemu je 1. optuženi rekao oštećeniku da će on riješiti dokumentaciju koja je potrebna da bi se nekretnina mogla kupiti te da će sačiniti ugovor o kupoprodaji, a da je oštećeni dužan onda platiti 10.000,00 eura za tu svrhu rješavanja dokumentacije. 1. optuženi je rekao da će on riješiti sve što se tiče banke koja je imala još određena prava na stanu i da će ishoditi vlasnički list oštećeniku. 2. optuženi je na tom razgovoru bio predstavljen kao geodeta i sudski vještak, što ona ne zna je li on to tada bio, uglavnom je predstavljen kao osoba koja se razumije u dokumentaciju a tako ga je predstavio UŽ. 2. optuženi je pojašnjavao sve vezano uz etažiranje nekretnine i sva druga pravna pitanja koja je trebao riješiti 1. optuženi, a za koja je rekao da će on učiniti. 3. optuženi je objašnjavao oštećeniku što točno radi i čime se bavi u odnosu na 1. i 2. optuženika. Također mu je objašnjavao da treba potpisati ugovor i refundirati novac trgovačkom društvu Delta servis d.o.o. 1. optuženi je rekao da treba vidjeti u banci koju dokumentaciju treba riješiti i da će iza Nove godine imati sve informacije o tome. Navodi da se ovaj razgovor odvijao u rujnu, moguće 2019.

    14.1. Na poseban upit branitelja 1. optuženika tko je dao 1. optuženiku KŽ dokumentaciju za predmetni stan, navodi kako je ona sa Interneta skinula vlasnički list za taj stan, međutim ne zna tko je drugu dokumentaciju pribavio. Ona je sačinila primjerak ugovora za prodaju stana i to prvi ugovor, koji je onda predala oštećeniku i predočila mu da mora ovjeriti kod javnog bilježnika ugovor kada ga potpiše. Upitana je li bila plaćena za svoje usluge, navodi da je poslala trgovačkom društvu Delta servis d.o.o. ugovor o djelu i račun na iznos od 15.000,00 kuna, međutim taj račun joj nikada nije plaćen već je 1. optuženi, kao fizička osoba, njoj izvršio uplatu iznosa od 2.000,00 kuna. Nakon tog prvog kontakta, u uredu gdje radi i restoranu, po proteku od šest mjeseci od tog prvog kontakta ju je zvao oštećeni i rekao da se nalazi u nekoj situaciji, a nije ništa znala o tome da to sve nije riješeno i da ima problema. Onda je išla istraživati i saznala da je oštećeni trebao dobiti pravo posjeda stana i da nije uspio postati vlasnikom stana te ju je on puno puta zvao i raspitivao se o svemu tome. Jednom prilikom je prolazila kroz Zagreb na putovanju i tamo se zaustavila i našla sa oštećenikom i 1. optuženikom, pri čemu je također prevodila njihov razgovor. Naime, tom prilikom se razgovaralo o ulasku u posjed stana od strane oštećenika. Po njezinim saznanjima, nakon toga su 1. optuženi i oštećeni išli kod javnog bilježnika, gdje se trebao potpisati ugovor o uplati još jedne rate za kupnju stana i ulaska u posjed u stan. Stalno je nešto zapinjalo i oštećeni ju je stalno zvao vezano uz to, međutim mu je onda sugerirala da se obrati odvjetniku. Pokušala je saznati i od 1. i 2. optuženika o čemu se radi u konkretnom slučaju i zbog čega je došlo do problema, međutim 1. optuženi joj se nije javljao na telefon, a 2. optuženi je govorio da ne zna o čemu se radi. UŽ nije odgovarao na njezina pitanja, odnosno rekao je da ništa ne zna, što joj je bilo jako čudno i da ta priča još traje, a 3. optuženi je rekao da je oštećeni sve platio, punu cijenu stana. Kada se s njim čula na telefon, začudila se zašto je sve platio ako nije uspio postati vlasnikom stana. Na poseban upit branitelja 1. optuženika koji je bio dogovor između oštećenika i trgovačkog društva Delta servis d.o.o., a vezano uz predmetni stan, navodi da je dogovor bio da će Delta servis d.o.o. riješiti dokumentaciju, a kako bi oštećeni dobio vlasništvo nad predmetnim stanom, bez ikakvih tereta i obaveza, odnosno čisto vlasništvo. Kada je 1. optuženiku dala vlasnički list za taj stan, skinut sa Interneta, vidjela je da je stan opterećen kreditom OTP banke. Poznato joj je da su 3. optuženi i oštećeni pokušali to riješiti sa osobom po imenu pok. DŽ, međutim to nisu uspjeli. Oštećeni je trebao platiti 10.000,00 eura Delta servis d.o.o., za troškove rješavanja ove dokumentacije sa OTP bankom, a šest mjeseci poslije, kada se u Zagrebu našla sa oštećenikom i 1. optuženikom, još tada nije bilo riješeno vlasništvo tog stana i po njezinim saznanjima je oštećeni trebao uplatiti Delti servis d.o.o., drugi dio novca i to negdje 50. ili 55.000,00 eura za stupanje u posjed stana. Navodi da ne zna što je to točno značilo, osim što joj je poznato da je u stanu tada bio stanar ŽŽ kojeg poznaje, a za kojeg joj je bilo poznato da je bio bivši suprug vlasnice stana. Upitana je li ona dala 1. optuženiku kontakt OTP banke, navodi da nije, a iz njihovog razgovora joj je bilo poznato da su u OTP banci oni pokušali riješiti dokumentaciju, a pri čemu misli na trgovačko društvo Delta servis d.o.o.

    14.2. Na poseban upit 2. optuženika je li ona dostavila dokumentaciju vezanu o sudskom postupku koji se vodio za brisanje zabilježbe na predmetnoj nekretnini UŽ, navodi da se toga ne sjeća. Na daljnji upit je li joj se na prvom sastanku on predstavio i pokazao svoju iskaznicu, sa svojim ovlaštenjima, navodi da se toga također ne sjeća, ali je moguće da joj je to prezentirao. Na upit 2. optuženika je li joj prilikom tog prvog susreta on prikazao dokumentaciju za predmetnu nekretninu, navodi da je točno da je 2. optuženi imao puno dokumentacije, međutim na to nije posebno obraćala pažnju. Točno je da je ona rekla da joj se prilikom prvog susreta, 2. optuženi predstavio kao geodeta. Na razgovorima se spominjalo da je potrebno ishoditi iseljenje tadašnjeg stanara, SŽ, te je točno da je 2. optuženi tražio broj telefona te osobe i raspitivao se kako doći do njega. Izjavila je i kako poznaje 3. optuženika kao oštećenikovog prijatelja i prevoditelja, međutim, također je i ona bila prevoditeljica u tom razgovoru, jer je 3. optuženi prevodio oštećeniku, a ona ostalima. Kada je ishodila vlasnički list sa Interneta, vidjela je da je upisana kao vlasnica predmetnog stana osoba PŽ, a koja je bila bivša supruga osobe koja je tada koristila stan, SŽ. Poznato joj je bilo da to znaju i optuženici i oštećeni. Također joj je poznato da je 1. optuženi trebao ishoditi da se ŽŽ iseli iz tog stana, a obzirom je on imao neku dokumentaciju o tome, što je razumjela iz njihovog razgovora sa oštećenikom. U predložak ugovora, je unijela sav tekst u taj predložak ugovora, međutim, dala ga je oštećeniku i rekla da mora sa time otići javnom bilježniku, budući nije bila sigurna da li će to sve biti dobro što je upisala, budući nije po struci pravnik. Upitana kada je to bilo, navodi da je sigurna da je to bilo u rujnu 2019., a zatim kada se našla u Zagrebu sa oštećenikom i 1. optuženikom, oni su razgovarali o tom ugovoru, međutim ona ga nije vidjela, već je samo prevodila taj razgovor koji se vodio vezano uz ulazak u posjed stana.

    14.3. Kada joj se predočava predugovor koji prileži na listovima 27-28 spisa od 11. studenog 2019., navodi da to nije ugovor koji bi ona sačinjavala. Kada joj se predočava ugovor o prijenosu prava vlasništva zaključenog između oštećenika i Delta servisa d.o.o. 12. rujna 2019., navodi da je to taj prvi ugovor kojeg je sačinila kao predložak i točno je da u članku 1. stoji izjava da Delta servis d.o.o. jamči da je putem založenog prava OTP banke od 11. rujna 2019., stekao pravo vlasništva nad nekretninom koja je tu opisana, odnosno u naravi stana na četvrtom katu te navodi da je ona upisala ono što joj je 1. optuženi rekao, u taj predložak ugovora. Potvrđuje da je kontaktirala sa SŽ prije potpisivanja ovog prvog ugovora, prije nego što ga je izradila, a nakon što joj je DŽ rekao da se taj stan prodaje. ŽŽ joj je rekao da nije problem da se ishodi neki dogovor, vezan uz tu prodaju i da to nema niti problema sa njegovom bivšom suprugom, koja je bila vlasnica. Oštećeni joj nije platio ništa za njezine usluge. Kada joj se predočava izjava u preslici na listu 26 spisa, potpisana 13. rujna 2019., navodi da je točno da se na toj izjavi nalazi njezin potpis te upitana je li potpisala da je primila 10.000,00 eura od oštećenika, a radi troškova rješavanja predmetne kupovine, što je suprotno njezinom iskazu da joj nije ništa platio, navodi da kada gleda sadržaj te izjave, smatra da je očito nešto krivo potpisala ili krivo vidjela, jer je ona zapravo potpisala da je 10.000,00 eura oštećeni uplatio na račun 3. optuženika, a za rješavanje predmetne dokumentacije vezano uz stan od strane DŽ. Naime, ukoliko bi DŽ riješio dokumentaciju, tada bi mu onda bilo isplaćeno tih 10.000,00 eura od strane 3. optuženika.

    14.4. Kad su joj predočene poruke na listovima 125-127 spisa, navodi da je točno da je ona slala poruke koje joj se predočavaju te kada je se pita za njihov sadržaj, navodi da je uglavnom prosljeđivala oštećeniku poruke koje je dobivala od 1. i 2. optuženika, a vezano uz predmetni stan, što se poduzima. Nije znala za nikakve sudske postupke koji bi se vodili uz predmetni stan ili iseljenje tadašnjeg stanara, SŽ. Pozivala je optuženike i svjedoka UŽ, kako bi saznala neke informacije do kojih oštećeni nije mogao doći, međutim oni joj nisu rekli o nekim sudskim postupcima. Upitana jesu li joj 1. i 2. optuženici govorili da će oštećeni biti upisan kao vlasnik stana za tjedan, dva ili tri, navodi da možda ali se toga sada ne sjeća. Ne zna je li oštećeniku rekla da mu upis vlasništva u zemljišnim knjigama traje šest mjeseci, a također nije niti čula da je Delta servis d.o.o. dao oštećeniku neku zadužnicu. U predmetnom stanu je bila osobno, kada je došla razgovarati sa korisnikom SŽ.

    15. Svjedokinja TŽ, dodatno je ispitana na raspravi održanoj 10. ožujka 2025., te je na upit zz branitelja 3. optuženika da pojasni svoje navode vezano uz primitak 10.000,00 eura od oštećenika, a što je potpisala, izjavila da je točno da je potpisala taj primitak, da je osoba po imenu DŽ, koji je u međuvremenu umro, bio jamac za predmetni stan, za koji je kredit podigla PŽ. Njemu se odbijalo od plaće kao jamcu za taj kredit kod OTP banke i prilikom rješavanja dokumentacije za tu nekretninu je DŽ tražio da se njemu isplati 10.000,00 eura, koji novac je do tada na ime tog kredita njemu ustegnut sa računa. To je sve trebao riješiti 3. optuženi i zbog toga je onda oštećeni uplatio ovih 10.000,00 eura na račun 3. optuženika, a čemu je ona svjedočila i o tome onda između njih potpisala izjavu. Na poseban upit branitelja 1. optuženika, a vezano uz predmetni dogovor oko plaćanja tih 10.000,00 eura, navodi da su bili prisutni oštećeni, 3. optuženi i DŽ, koji su se oko toga dogovorili i pitali su je da bude svjedok, a kako bi se točno znalo u koju svrhu i zašto je plaćen taj novac.

    15.1. Ne zna je li onda 3. optuženi proslijedio tih 10.000,00 eura DŽ i može samo to pretpostavljati, jer ju je nakon toga, 3. optuženi zvao na telefon i rekao joj da je dobio nekakvu kuvertu od OTP banke i da u nju treba staviti novac za DŽ. Nazvao ju je da bi je pitao za savjet, a ona mu je onda odgovorila neka nazove oštećenika i neka njega to pita. Nije vidjela tu kuvertu, a 3. optuženi ju je dobio u poštanski sandučić i to praznu sa zaglavljem OTP banke i ne zna da li je u kuverti bio neki popratni dopis. DŽ je trebao dobiti tih 10.000,00 eura i na taj način nadoknaditi svoje potraživanje, a vezano uz predmetni kredit te ne zna je li to negdje bilo posebno upisano. Nije nikada bila u banci sa DŽ te sve što iskazuje je ono što joj je rekao netko od imenovanih međutim nema neposrednih saznanja. DŽ prvo rješavao svu dokumentaciju sa OTP bankom što je trajalo oko šest mjeseci, međutim kako se to ništa nije riješilo, u rješavanje te dokumentacije su se onda uključili optuženici. Potvrđuje da je oštećeniku u porukama spominjala DŽ nakon što je oštećeni otišao u Zagreb.

    16. Svjedok UŽ, ispitan pred policijskim istražiteljem, iskazao je da poznaje 1. i 2. optuženike te da ga je 2. optuženi 2019. nagovorio da unese svoju kuću i zemljište u društvo Delta servis d.o.o., za što će dobiti kredit i da će mu odmah isplatiti iznos od 2,5 milijuna eura, na što je pristao. Kad je vidio da se nešto čudno događa i da su mu ĐŽ i KŽ kao direktori toga društva obećali da će biti isplaćen do siječnja 2020., što se nije dogodilo, tražio je da mu vrate u vlasništvo kuću što su učinili na način da su napravili Darovni ugovor i darovali mu njegovu kuću. On nije bio zaposlen u navedenom društvu, već je samo pisalo da je zaposlen, dok mu se ne isplati obećani iznos. KŽR jednom je vidio u [adresa] na sastanku, kad je razgovarao na engleskom s TŽ, KŽ i FŽ i oni su se naknadno nalazili, ali bez njega.

    17. Ispitan na raspravi održanoj 10. ožujka 2025., svjedok UŽ iskazivao je da ne poznaje oštećenika MŽR te ga je vidio samo jedanput, kada je bio u [adresa] i gdje su sjedili na jednoj terasi, 1., 2. i 3. optuženici, TŽ i oštećeni. Nije slušao njihov razgovor i sasvim slučajno se tamo zatekao, jer su ga 1. i 2. optuženici u Rijeci uveli u automobil i s njima je išao u [adresa], obzirom je s njima bio u dogovoru da se kuća koja je bila u njegovom vlasništvu unese u vlasništvo trgovačkog društva Delta servis, čiji su 1. i 2. optuženici bili direktori. Predočili su mu da bi na taj način poboljšali financijsko stanje tog društva, koje bi na račun toga moglo podignuti kredit u RBA banci, a on bi onda bio isplaćen. Na upit zašto je pristao na dogovor sa optuženicima, vezano uz svoju nekretninu, svjedok je naveo da je za taj posao trebao dobiti 2 i pol milijuna eura, međutim, nije dobio taj novac i zbog toga je pokrenuo postupak za povrat kuće u vlasništvo. Do realizacije unosa ovog njegovog objekta u društvo, došlo je nakon ovog sastanka kada je išao sa 1. i 2. optuženicima u [adresa], kod javnog bilježnika. Na poseban upit zz opunomoćenika oštećenika izjavljuje da je postao član društva Delta Servis d.o.o. i to sa 99% udjela u društvu te se osjećao u tom poslu prevarenim. Na skupštini tog društva bilo je odlučeno da izađe iz tog društva i da mi se vrati nekretnina.

    17.1. TŽ je poznavao mjesec, možda mjesec i pol dana prije tog susreta u [adresa], u restoranu. S njom je komunicirao samo putem telefona, jer su međusobno razmjenjivali neke informacije, a ista mu je bila preporučila druge osobe. Prvi puta vidio uživo kada je došao u [adresa] i kada su sjedili na terasi. Po njegovom mišljenju, TŽ je tada bila prisutna, jer se vjerojatno sa optuženicima prije dogovorila, a ista je tada radila u turističkoj zajednici Šibenik te nema saznanja o čemu su oni tada pričali. Bio je mrak pa oštećenika nije dobro vidio, a također je i slabovidna osoba te nema jedno oko. Nije vidio da je netko na terasi gdje je bio prisutan, pokazivao neku dokumentaciju, Nije prezentirao 2. optuženika kao geodeta, budući su to svi znali i on to nije posebno isticao. TŽ ga nije kontaktirala nakon toga, vezano uz bilo što i oštećenika, jer u to nije bio involviran.

    17.2. On je upoznao TŽ sa 1. i 2. optuženicima, a na upit tko je inicirao ovaj sastanak u [adresa], navodi da je to bila TŽ koja je dogovorila sastanak sa optuženicima i oštećenikom. Na upit od kada zna 2. optuženika, navodi da ga zna 15-ak godina i bili su prijatelji te su imali korektan odnos i on mu je vjerovao. Nitko se nije predstavljao na tom sastanku kao odvjetnik, a ne zna da li se 2. optuženi nečim legitimirao. Navodi da malo razumije engleski te su oni koji su sjedili na početku stola govorili engleskim jezikom, međutim on nije pričao s nikim. Zbog proteka vremena se ne sjeća je li 2. optuženi nešto govorio, možda je. Nakon ovih problema sa kućom, imao je dobar odnos sa 2. optuženikom, jer je smatrao da on nije kriv.

    17.3. Na poseban upit 2. optuženika kako je on saznao za predmetni stan koji se prodavao oštećeniku, navodi da je putem telefona razgovarao sa TŽ i ona mu je rekla da postoji jedan stan koji se može povoljno kupiti, ali da je opterećen hipotekom, na što je on rekao da smatra da bi to mogao riješiti 1. optuženi, obzirom je on imao ulazni kontakt sa bankama u Republici Hrvatskoj. Na poseban upit 2. optuženika nakon ovog razgovora, TŽ mu nije dostavila nikakvu dokumentaciju, niti mu je rekla što će učiniti, a niti su se više čuli. Na poseban upit 2. optuženika navodi da je točno da su kada je putovao sa optuženicima u [adresa], razgovarali o tom trgovačkom društvu Delta servis d.o.o. i unošenju njegove nekretnine u vlasništvo tog društva. Ne zna tko je platio troškove osnivanja tog društva te za 2. optuženika navodi da je znao da je on sudski vještak.

    18. Svjedok SŽR, ispitan na raspravi održanoj 2. lipnja 2025., iskazivao je kako se slučajno našao na godišnjem odmoru u Republici Hrvatskoj, iza 14. lipnja 2019. i tada ga je njegov sin, oštećeni LŽR zamolio da ode pogledati predmetni stan u [adresa], a koji je on imao namjeru kupiti. Išao je s 3. optuženikom EŽ, pogledati predmetni stan, koji je prijatelj njegovog sina i kojeg poznaje dugo godina. S njim je gledao ceradu izvana i sjeća se da mu je rekao da cerada ima neke građevinske manjkove, za koje je smatrao da će im biti dosta teško sanirati, zbog potrebe zatvaranja cesta i slično. Na upit je li imao kakvih saznanja vezano oko samog dogovora njegovog sina za kupnju tog stana, navodi da ništa o tome nije znao, već je samo išao pogledati taj stan. Također nije imao nikakvih saznanja o tome s kime je njegov sin dogovarao kupnju stana i jedino je smatrao da je on u dogovoru sa osobom koja je tada faktički bila u stanu i smatrao je da je ta osoba koja je u stanu i njegov vlasnik. Upitan je li znao za postojanje založnog prava banke na tom stanu, navodi da to nije znao. On je i ulazio u taj predmetni stan i također ga pregledavao.

    18.1. Kada je pregledavao taj stan, pitao je EŽ zbog čega je on toliko jeftin, a budući da je stan koji se također prodavao u toj zgradi, ispod njega, koštao 300.000,00 eura. EŽ je rekao da su osobu koja živi u stanu napustila supruga i djeca i da ima problema sa bankom i da bi on kupio taj stan, da već nije kupio neki drugi. EŽ ga je uvjeravao da je taj stan dobra prilika za kupnju. Na poseban upit zz opunomoćenika oštećenika je li bio zabrinut za ovu osobu koja je bila u stanu, navodi da je i rekao je EŽ da ga pita gdje će on biti nakon prodaje stana, a obzirom da ima posao u gradu te je isti rekao da će živjeti sa svoje dvije sestre na otoku, blizu [adresa]. EŽ ga nije upozorio na neke rizike vezane uz kupnju tog stana, već je bio vrlo pozitivan i nije imao ikakvog razloga ne vjerovati EŽ, a budući da se znaju godinama te im je isti znao biti od koristi u nekim drugim poslovima. Nakon obilaska stana je kontaktirao sa svojim sinom kojemu je rekao da smatra da se radi o dobroj investiciji, iako ju treba renovirati ako će se iznajmljivati, ali da se radi o dobrom poslu ako osoba koja je u stanu, iz njega iseli.

    18.2. Nije mu poznato ime osobe ŽŽ, koju je zatekao u stanu prilikom pregleda. Na putu u stan ili na putu iz stana EŽ mu je rekao da vlasnik želi brzu prodaju stana i da su ga napustili supruga i djeca. Ta osoba za koju je smatrao da je vlasnik stana je govorio malo, gotovo ništa engleskog jezika, a hrvatskog jezika isto malo. EŽ mu je rekao da je to vlasnik stana i da ta osoba ima knjižaru. Upitan kako su on i EŽ ušli u predmetni stan, odgovara da im je ovaj gospodin otvorio vrata kada su kucali. Nije pitao EŽ o kakvom problemu se radi, a vezano uz banku a nije pitao tu osobu u stanu da li je upisan kao vlasnik stana i da je na stanu upisan teret. Nije mu poznato da je njegov sin imao druge nekretnine u Republici Hrvatskoj, odnosno, kuću u [adresa], međutim mu je poznato da je imao nekretninu u [adresa] i apartman u Ninu, međutim u tijeku razvoda je prodavao nekretnine. Ne zna je li mu neka agencija ili trgovačko društvo pomagalo prodati te nekretnine. Navodi da poznaje FŽ ĐŽ. Jedina njegova uloga, vezana uz ovaj stan u [adresa], bila je da ga pogleda i da procijeni sam je li on vrijedan tražene cijene, a njegov sin je onda sam vodio poslove vezane uz kupnju tog stana.

    19. Iz svih ovako provedenih dokaza proizlazi po ovom sudu nedvojbeno utvrđenim da je oštećeni EŽR bio zainteresiran za kupnju nekretnine u Republici Hrvatskoj, da je to prezentirao 3. optuženiku kojeg je od prije poznavao, a koji mu je dao informaciju o tome da se prodaje stan u [adresa] koji se nalazi na četvrtom katu bivšeg hotela Kosovo. Također proizlazi da se oštećenik zainteresirao za kupnju predmetnog stana, pri čemu je vezano uz dogovor oko kupnje održan i sastanak na kojem su bili 1., 2. i 3. optuženici te svjedoci TŽ i BŽ. Navedene okolnosti proizlaze, kako iz iskaza oštećenika, tako i iz iskaza svjedoka TŽ, UŽ te obrana 1. do 3. optuženika. Svjedokinja TŽ, kao i 1., 2. i 3. optuženici pri tome potvrđuju iskaz oštećenika da se na tom sastanku razgovaralo o rješavanju kupnje te nekretnine. Iz iskaza ispitane svjedokinje TŽ koja je bila prisutna tom sastanku proizlazi da je 1. optuženi rekao oštećeniku da će on riješiti dokumentaciju koja je potrebna da bi se nekretnina mogla kupiti te da će sačiniti ugovor o kupoprodaji, da će riješiti sve što se tiče banke koja je imala još određena prava na stanu i da će ishoditi vlasnički list oštećeniku. Navela je da je 2. optuženi pojašnjavao sve vezano uz etažiranje nekretnine i sva druga pravna pitanja koja je trebao riješiti 1. optuženi, uglavnom da je 2. optuženi predstavljen kao osoba koja se razumije u dokumentaciju, kao i da je 3. optuženi objašnjavao oštećeniku što točno rade i čime se bave 1. i 2. optuženici.

    20. Iskaz svjedokinje TŽ dakle potvrđuje iskaz oštećenika, koji je isticao da su mu 1. i 2. optuženici na sastanku bili predočeni kao direktori trgovačkog društva Delta servis d.o.o., koje društvo je trebalo posredovati u kupnji predmetne nekretnine pri čemu mu je 3. optuženi predočio 2. optuženika kao osobu zaduženu za pravna pitanja i osobu koja će mu pomoći u tom poslu te UŽ kao osobu koja je povezana s društvom Delta servis d.o.o. Oštećeni je nadalje naveo kako je na tom sastanku dogovoreno da će društvo Delta servis d.o.o. otkupiti dug od OTP banke i isplatiti vlasnike i da će oštećeni u roku od jednog mjeseca od uplate cijene biti vlasnik nekretnine.

    21. Da je oštećeni EŽR izvršio uplate na ime kupoprodaje predmetnog stana i za troškove s namjerom da kupi tu nekretninu, na kojoj je bila upisana hipoteka od OTP banke d.d., vidljivo je iz materijalne dokumentacije o izvršenim transakcijama o uplati na račun društva Delta servis d.o.o. u ukupnom iznosu od 120.000,00 eura na račun trgovačkog društva Delta servis d.o.o. i 10.000,00 eura na račun 3. optuženika. Iz iskaza oštećenika nadalje proizlazi da mu je 3. optuženi 17. rujna 2019. rekao da će društvo biti u posjedu nekretnine za 25 dana te da će sve biti spremno za potpisivanje ugovora o vlasništvu, da bi mu po uplati novca izvršenoj 11. studenog 2019., 1. i 3. optuženici rekli da će sve potrajati. Oštećeni nadalje navodi da su mu 1. i 3. optuženici 16. siječnja 2020. izjavili da je trgovačko društvo Delta servis d.o.o. uspješno otkupilo vlasništvo njegove nekretnine te da je sve sređeno i inzistirali su da potpiše kupoprodajni ugovor, koji je on onda i potpisao 27. siječnja 2020. i uplatio preostali iznos od 55.000,00 eura na račun Delta servis d.o.o.

    22. Nesporno je da iz Ugovora o kupoprodaji zaključenog između trgovačkog društva Delta servis d.o.o. kao prodavatelja i oštećenika kao kupca, a koji je u ime prodavatelja potpisao 1. optuženi, kao i ranije potpisanog Predugovora o prijenosu prava posjeda, proizlazi da trgovačko društvo Delta servis d.o.o. jamči da je putem založnog prava kod OTP banke, od 11. rujna 2019., steklo pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom. Međutim, iz zemljišno knjižnog izvatka koji prileži spisu proizlazi da na predmetnom stanu nije bilo upisano vlasništvo trgovačkog društva Delta servis d.o.o., niti je bio podnesen prijedlog za upis vlasništva toga društva, kao i da je društvo Delta servis d.o.o. oštećenom ĐŽR izdalo račun za prijenos prava vlasništva za predmetnu nekretninu, za akontaciju i predračun, potpisan po 1. optuženiku, iako to društvo nije bilo vlasnik nekretnine.

    23. Iz iskaza oštećenika proizlazi da mu je na prvom sastanku gdje se razgovaralo o prodaji nekretnine 3. optuženi EŽ predstavio UŽ i 1. optuženika KŽ kao vlasnike društva Delta servis d.o.o. koje se bavi prodajom nekretnina i koje je trebalo biti posrednik u kupovini njegove nekretnine, 2. optuženika ĐŽ kao odvjetnika koji je trebao biti zadužen za pravna pitanja prilikom kupnje nekretnine i za zaštitu njegovih interesa, a TŽ kao djelatnicu turističke agencije, a koja agencija je dobro informirana o nekretninama na području grada [adresa]. Iako je naveo da su se isti predstavljali kao ozbiljni poslovni ljudi, da su mu predočavali kako je predmetna nekretnina dobra prilika za kupnju, iz iskaza oštećenika proizlazi da mu isti nisu predočili dokumentaciju za predmetnu nekretninu, da je vidio samo fotografije. Oštećeni je nadalje naveo kako su ga optuženici uvjeravali da će, nakon što isplati ugovorenu cijenu, društvo Delta servis d.o.o. tim sredstvima otkupiti dug od OTP banke i steći pravo vlasništva na toj nekretnini te iseliti bivšeg vlasnika i da će u roku od mjesec dana od uplate biti vlasnik nekretnine.

    24. Nesporno je stoga da, unatoč izvršenim uplatama od strane oštećenika na račun društva Delta servis d.o.o., u skladu sa zaključenim Predugovorom i Ugovorom o kupoprodaji sa tim društvom te svim dogovorima s 1. do 3. optuženicima, društvo Delta servis d.o.o., nije izvršilo otkup dugovanja od OTP banke niti upisalo vlasništvo na predmetnom stanu, a niti je predmetni stan prešao u vlasništvo oštećenika. Oštećeni je naveo da su optuženici stalno prolongirali realizaciju njegovog vlasništva nad predmetnim stanom i protekom dogovorenih rokova ga uvjeravali da će sve biti u redu i uspješno riješeno, a zatim se sve opet odugovlačilo. Iz iskaz oštećenika proizlazi i da su mu 3. optuženi EŽ i 1. optuženi KŽ **.**.2020. rekli da je društvo Delta servis d.o.o. uspješno otkupilo vlasništvo njegove nekretnine te da je sve sređeno i inzistirali su da potpiše kupoprodajni ugovor, iz kojeg razloga je oštećeni onda isti 27. siječnja 2020. i potpisao te uplatio ostatak kupoprodajne cijene. Kako je nedvojbeno u ovom postupku utvrđeno da predmetni stan nije nikada bio u vlasništvu društva Delta servis d.o.o., proizlazi jasan zaključak ovog suda da su optuženici na način kako se to terete optužnicom, doveli u zabludu oštećenika prikazujući mu lažne činjenice da će u roku od mjesec dana nakon što isplati ugovorenu cijenu, društvo Delta servis d.o.o. tim sredstvima otkupiti dug od OTP banke i steći pravo vlasništva na toj nekretnini te iseliti bivšeg vlasnika i da će u tom roku od mjesec dana od uplate oštećeni biti vlasnik nekretnine. Nedvojbeno je da su optuženici bili svjesni da društvo Delta servis d.o.o. u tom roku neće postati vlasnik te nekretnine, budući nisu poduzete nikakve radnje koje bi bile usmjerene u otkup tražbine od OTP banke, niti je bilo moguće u kratkom roku od jednog mjeseca realizirati otkup tražbine i iseljenje stanara, tim više što se u odnosu na predmetnu nekretninu vodio sudski postupak između stanara SŽ, OTP banke i osobe koja je bila jamac za kredit kod OTP banke, DŽ. Unatoč tome je od oštećenika traženo da izvrši uplatu dijela kupoprodajne cijene, a zatim je, unatoč proteku od više od četiri mjeseca od uplate na ime troškova rješavanja kupovine, od oštećenika zatraženo da uplati i cjelokupni iznos cijene stana, iako ni tada društvo Delta servis d.o.o. nije steklo vlasništvo na toj nekretnini.

    25. Nedvojbeno je nadalje da je 1. optuženi predao oštećeniku nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji, 28. siječnja 2020., bjanko zadužnicu trgovačkog društva Delta servis d.o.o. na iznos od 1.000.000,00 kuna, kao osiguranje za kupoprodajnu cijenu predmetnog stana, što je također očito bilo usmjereno ka uvjeravanju oštećenika u iskrene namjere optuženika. Oštećeni je, naime, u svom iskazu potvrdio da je i to bio jedan od razloga zbog čega je povjerovao u dobre namjere optuženika i potpisao kupoprodajni ugovor te isplatio ostatak cijene stana. Proizlazi, međutim, da je oštećenik bjanko zadužnicu predao 4. veljače 2020. na naplatu FINA- i, ali se s istom nije uspio naplatiti, već je obaviješten 10. veljače 2021. da je na 19. mjestu za plaćanje. Iz očevidnika o danima insolventnosti za društvo Delta servis d.o.o. proizlazi da je nedugo nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji to društvo došlo u blokadu i FINA je pokrenula postupak radi otvaranja stečajnog postupka nad navedenim trgovačkim društvom, što upućuje također na zaključak da je to društvo poslužilo kao privid urednog poslovanja i za pribavljanje protupravne imovinske koristi u konkretnom slučaju, a na što upućuje i okolnost da je 2. optuženi HŽ tražio istup iz člana u tom društvu nakon realizacije ovog posla kojim je pribavljena protupravna imovinska korist društvu Delta servis d.o.o. Iz računa otvorenog u Raiffeisenbank Austria d.d. za društvo Delta servis d.o.o. koji prileži spisu, razvidno je kako je financijsko stanje predmetnog trgovačkog društva u vrijeme dogovora s oštećenikom bilo pozitivno i takvi podaci nisu ni oštećenika naveli na sumnju da bi se radilo o bilo kakvoj prijevari. Međutim, ono što oštećeniku nije bilo poznato, jest činjenica da je pozitivno financijsko stanje predmetnog društva u stvari samo prividno stvoreno, na način kako bi se stvorio dojam da tvrtka uredno posluje i da je bonitetna, što je bilo kratkotrajno i isključivo kako bi se dovelo u zabludu oštećenika.

    26. Da se u konkretnom slučaju radilo o postupanju optuženika koji su oštećeniku neistinito predočavali da će postati vlasnikom stana i da su dogovarali poslovni sastanak radi dogovora o kupnji nekretnine, a zatim i uvjeravanja oštećenika da je društvo Delta servis d.o.o. postalo vlasnik nekretnine, bio modus operandi dovođenja u zabludu oštećenika, proizlazi i iz daljnje okolnosti da i nakon raskida ugovora o kupoprodaji te traženja oštećenog da mu vrate novac koji je uplatio za kupnju stana, optuženici oštećeniku ne vraćaju novac i dalje ga uvjeravaju da će postati vlasnikom nekretnine i da se strpi, a oštećeni se nije mogao naplatiti niti sa izdanom zadužnicom. Postupci 1. 2. i 3. optuženika stoga jasno ukazuju da već prilikom ugovaranja predmetnog posla nisu imali namjeru njegove realizacije, već da su postupali isključivo s ciljem pribavljanja znatne imovinske koristi.

    27. Tek nakon ovakve analize dokaza, sud je mogao meritorno pristupiti ocjeni obrana optuženih pa tako valja odbaciti dio obrane 1. optuženika koji je isticao da, iako je potpisao predugovor o prijenosu prava posjeda, u ime TD Delta Servis d.o.o., sa oštećenikom, kao i ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine, da ne zna je li u tom ugovoru piše da TD Delta Servis d.o.o.,jamči da je steklo pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, objašnjavajući da je možda čitao te ugovore, ali da tome nije pridavao pažnju. Naime, iz iskaza oštećenika proizlazi da ga je 1. optuženi uvjeravao da će mu pomoći, preko društva u kojem je on direktor, postići kupnju predmetne nekretnine, riješiti vlasnička prava stana, dugovanja banci i spor koji je bio u tijeku, tražeći da oštećeni na račun društva čiji je 1. optuženik odgovorna osoba uplaćuje novac za angažman oko sređivanja vlasničkih odnosa i dokumentacije za kupoprodaju, uvjeravajući oštećenika da će sve to biti riješeno. Stoga proizlazi zaista nevjerodostojnim da 1. optuženi ne bi znao koji je sadržaj ugovora vezanog uz tu nekretninu koji potpisuje s oštećenikom. Ne samo iz iskaza oštećenika, već i iz materijalnih dokaza u spisu proizlazi da ta planiranja i očekivanja o kojima je oštećeniku govorio 1. optuženi nisu imala nikakve objektivne podloge, odnosno uporišta u stvarnim poslovima, odnosno aktivnostima 1. optuženika i trgovačkog društva Delta servis d.o.o., jer je nesporno da nije ništa poduzimano da bi oštećenik stvarno postao vlasnikom nekretnine, već su mu prezentirani potpuno neistiniti podaci. Nevjerodostojnim i neistinitim je ocijenjena obrana 1. optuženika da bi on s oštećenikom bio u predmetnom stanu kojeg je oštećenik pogledao i to u tri navrata i da bi 1. optuženi LŽ, koji je tada stanovao u stanu, dao novac da se on iz stana iseli, budući iz iskaza ošećenika jasno proizlazi da u stanu nije nikada bio niti vidio stanara LŽ, a isti se nije niti iselio, iako 1. optuženi navodi da mu je za to dao novac. Da je 1. optuženi postupao svjesno dovodeći u zabludu oštećenika proizlazi iz okolnosti da mu je izdao i zadužnicu društva Delta servis d.o.o. koje je po predaji zadužnice Fini, bilo prezaduženo i računi blokirani.

    27.1. Također je sud neuvjerljivom i neistinitom cijenio i obranu 2. optuženika ĐŽ, kako je postojala inicijativa za otkup duga u OTP banci i da se on osobno tu angažirao, jer bi bilo logično i očekivano da ima saznanja kako je ta inicijativa završila. Također, sud nije prihvatio niti dio obrane 2. optuženika kako je 1. optuženi dogovorio sa stanarom ŠŽ da iseli iz stana te da mu je 1. optuženi za to dao novac. 2. optuženi je, naime, naveo kako je prilikom zaključenja predugovora o prijenosu prava posjeda 11. studenog 2019., bio prisutan i pročitao je sadržaj tog ugovora u kojem se navodi kako je TD Delta Servis d.o.o. steklo pravo vlasništva nekretnine putem založnog prava, iako to nije moglo pisati, jer ona to nije stekla, slijedom čega proizlazi da aktivnostima trgovačkog društva Delta servis d.o.o., nije ništa poduzimano da bi oštećeni stvarno postao vlasnikom nekretnine, a ugovor s neistinitim podacima je oštećeniku dan na potpis. 2. optuženi je, naime, naveo da nije rekao ništa oštećeniku o tome, a niti mu je ugovor čitan. Dakle 2. optuženiku je očito bilo sasvim jasno da se oštećeniku neistinito prezentiraju činjenice vezane uz predmetnu nekretninu i da se nastoji samo od njega izvući financijska korist te da se ugovorom lažno predočava kako je društvo Delta servis d.o.o. uspješno otkupilo vlasništvo nekretnine te na taj način navede optuženika na plaćanje kupoprodajne cijene. 2. optuženi HŽ je po iskazu oštećenika od njega tražio i da uplati dodatni iznos od 10.000,00 eura na ime pozajmice koju će vratiti nakon tjedan dana i stoga je 9. ožujka 2020. uplatio 10.000,00 eura na račun društva Delta servis d.o.o. Iz navedenog proizlazi jasan zaključak o angažmanu 2. optuženika u zajednici s 1. i 3. optuženikom u ovim aktivnostima, pri čemu su svjesni da se oštećeniku predočavaju neistinite činjenice vezane uz postizanje kupnje predmetne nekretnine i traži od njega da vrši uplate novca.

    27.2. Što se tiče obrane 3. optuženika EŽ, oštećeni je naveo kako ga je upravo on upoznao s 1. i 2. optuženicima te TŽ i UŽ te mu prezentirao da bi mu oni pomogli u toj kupoprodaji, koja bi inače jako dugo trajala. Iako se 3. optuženi brani kako je njegova uloga bila da bude prevoditelj oštećeniku te mu nije ni za što davao naloge, a niti je sudjelovao u bilo kakvom sastavljanju poslovnih isprava, činjenica je da je i on bio zaposlenik TD Delta Servis d.o.o. te je, prema iskazu oštećenika, aktivno sudjelovao u prezentiranju činjenica vezanih uz predmetnu nekretninu te ga zajedno s 1. i 2. optuženikom i svjedocima UŽ i TŽ, uvjerio da su oni ozbiljni poslovni ljudi, a ta nekretnina da je njemu dobra prilika za kupnju. Oštećeni je i 3. optuženiku izvršio uplatu na račun u iznosu od 10.000,00 eura, a koje je on trebao dati TŽ za angažman i troškove oko rješavanja kupoprodaje nekretnine. Kraj takvog stanja stvari, ocjena je ovog suda da 3. optuženiku, kao osobi koja je sve prevodila oštećeniku i bila i sama involvirana u taj poslovni odnos, nije moglo biti nepoznato da predmetna nekretnina nije vlasništvo društva Delta servis d.o.o., iako je to bilo oštećeniku prezentirano i da mu je društvo izdalo predračun i račun kao da je vlasnikom nekretnine. Prema iskazu oštećenika proizlazi i da ga je, nakon što je zatražio raskid Ugovora o kupoprodaji i zatražio povrat uplaćenog novca, EŽ i dalje uvjeravao da ne odustaje od kupovine, jer je to prilika za njega, iako oštećeni ni do danas nije realizirao kupoprodaju predmetne nekretnine unatoč isplati njezine pune cijene.

    28. Pojasniti valja zaključak suda o ulozi i radnjama koje je poduzeo svaki od optuženika, pri čemu se nespornim ovom sudu ukazuje da su 1. do 3. optuženici postupali zajednički i dogovorno. U konkretnom slučaju, 3. optuženi prezentira oštećeniku povoljnu kupnju nekretnine, kao osobu koja ima veliko znanje u prilikama za ulaganje, predstavlja mu TŽ, dok su mu 1. i 2. optuženici predstavljeni kao uspješni, poslovni ljudi i odgovorne osobe društva koje će posredovati u kupnji nekretnine te UŽ, kao poslovnog partnera 1., 2. i 3. optuženika, a svi oni sudjeluju u razgovoru o realizaciji kupnje sporne nekretnine s oštećenikom, predočavajući da će mu pomoći u toj kupoprodaji. U postupku je utvrđeno i da su svi oni bili svjesni da nije moguće u nekom kratkom roku, kako je oštećeniku predočeno, postići kupnju predmetne nekretnine zbog neriješenog vlasničkog prava stana, dugovanja banci i spora koji je bio u tijeku. Unatoč tome, isti traže da oštećeni na račun društva, čija su 1. i 2. optuženici odgovorne osobe te na račun 3. optuženika, uplaćuje novac za angažman oko sređivanja vlasničkih odnosa i dokumentacije za kupoprodaju, nakon čega ga 3. optuženi uvjerava da će sve to biti riješeno do 6. rujna 2019. i da će se to sve realizirati. Nakon što je oštećeni izvršio uplatu cjelokupnog iznosa kupoprodajne cijene, 1. i 3. optuženici su mu rekli da će cijeli postupak stavljanja u vlasništvo te nekretnine potrajati, jer je on kompliciran, iz čega jasno proizlazi njihovo neistinito predočavanje činjenica oštećeniku prilikom prvog dogovora i potpisivanja ugovora, a zatim i plaćanja. Također i 2. optuženi aktivno sudjeluje na način da je bio prisutan, osim na prvom razgovoru i na potpisivanju oba ugovora, pri čemu je bio svjestan neistinitih činjenica navedenih u tim ugovorima. Osim toga, 2. optuženi oštećenika, zajedno s 1. i 3. optuženikom, uvjerava da nakon isplate cijene stana ne može još doći u njegov posjed, a niti ga pogledati zbog komplikacija koje su se pojavile oko izbacivanja stanara koji je još tada bio u tom stanu. Prema iskazu oštećenika, sva trojica su od njega tražili da bude strpljiv, jer da će inače propustiti dobru priliku, dakle uvjeravaju ga i nadalje da će, unatoč proteku svih prezentiranih mu rokova i nakon plaćanja prema potpisanim ugovorima, oni realizirati kupoprodaju putem društva Delta servis d.o.o., iako je evidentno da društvo Delta servis nikada nije postalo vlasnikom stana.

    29. Slijedom svega navedenog, analizirajući cjelokupno postupanje 1. do 3. optuženika, doista se može izvesti zaključak da 1., 2. i 3. optuženici zajednički djeluju i da su njihove radnje usmjerene u ostvarivanju istog cilja, pribavljanja protupravne imovinske koristi, a njihove se uloge međusobno nadopunjuju. Svaki od optuženika je djelujući kao supočinitelj pri tome poduzimao radnje pobliže opisane u izreci ove presude, dajući svoj doprinos koji je po razboritoj i objektivnoj procjeni bio dovoljan za zaključak da su kod njih postojali elementi svijesti i volje da zajednički djeluju, čime su manifestirali i vlast nad djelom, odnosno, zajedničku namjeru na zajedničko kriminalno djelovanje, postupajući u skladu s podjelom uloga, a što je i bit supočiniteljstva.

    30. Što se tiče ocjene iskaza ispitanih svjedoka u ovom postupku, iz prethodne analize provedenih dokaza proizlazi da je sud iskaz oštećenika KŽR prihvatio istinitim i uvjerljivim, budući je oštećeni ispitan u dva navrata vrlo iscrpno i detaljno te u bitnom suglasno iskazivao na koji način se odvijao ovaj događaj i dogovor oko kupoprodaje nekretnine za koju je bio zainteresiran kao kupac, pri čemu oštećeni nije precizno iskazivao o datumima uplate, uz razliku od jednog dana, prema dokumentaciji (uplata 11. studenog 2019.), kao i prilikom navođenja točne kupoprodajne cijene nekretnine, što međutim ne utječe na sumnju u vjerodostojnost njegovog iskaza u cijelosti, jer oštećenik sve te detalje u slobodnom izlaganju nije morao precizno znati. Isti je, međutim, na uvjerljiv način pojasnio kako je došlo do dogovora o spornoj kupoprodaji, tko je i na koji način u tome sudjelovao te što je i na koji način realizirano vezano uz njegovo potpisivanje ugovora i izvršene uplate, a konačno i kako je sporna kupoprodaja završila. Njegov iskaz o svim ovim okolnostima je, osim toga i sukladna dokumentaciji koja prileži u spisu, a koja nije osporavana.

    31. Iskaz svjedokinje TŽ sud je prihvatio u dijelu u kojem je ona navela da je 3. optuženi u njezin ured doveo oštećenika KŽR i da im je ona dala informacije o postojanju stana za kojeg je čula da se prodaje. Također je prihvaćen iskaz ove svjedokinje koja je opisala da je bila prisutna razgovoru na kojem se govorilo o rješavanju kupnje te nekretnine, pri čemu je 1. optuženi rekao oštećeniku da će on riješiti dokumentaciju te sačiniti ugovor o kupoprodaji, riješiti sve što se tiče banke, a da je oštećeni dužan platiti 10.000,00 eura za rješavanje dokumentacije te da će ishoditi vlasnički list oštećeniku, jer su takvi navodi svjedokinje bili suglasni i ostalim provedenim dokazima koje je sud prihvatio. Prihvaćen je i dio njezinog iskaza da je 2. optuženi na tom razgovoru bio predstavljen kao geodeta i sudski vještak, uglavnom kao osoba koja se razumije u dokumentaciju, a kako ga je predstavio UŽ, a da je 2. optuženi pojašnjavao oštećeniku sve vezano uz etažiranje nekretnine i sva druga pravna pitanja koja je trebao riješiti 1. optuženi, dok je 3. optuženi objašnjavao oštećeniku što točno rade i čime se bave 1. i 2. optuženi. Također i da mu je objašnjavao da treba potpisati ugovor i refundirati novac trgovačkom društvu Delta servis d.o.o. a prihvaćeno je i da je ona pisala predložak ugovora o prijenosu prava vlasništva zaključenog između oštećenika i Delta servisa d.o.o. 12. rujna 2019., gdje je upisala ono što joj je 1. optuženi rekao.

    31.1. Međutim, nije prihvaćen dio iskaza ove svjedokinje koja navodi da je na prvom razgovoru 1. optuženi rekao da treba vidjeti u banci koju dokumentaciju treba riješiti i da će iza Nove godine imati sve informacije o tome, budući su takvi navodi suprotni iskazu oštećenika, koji je naveo kako mu je 1. optuženi predočavao da će vrlo brzo biti vlasnikom stana, a što je rezultiralo i potpisanim ugovorima. Također, nije prihvaćen vjerodostojnim iskaz ove svjedokinje koja navodi da su 3. optuženi i oštećeni pokušali sa pok. DŽ riješiti to što je stan opterećen kreditom OTP banke, budući iz iskaza oštećenika proizlazi da je samo čuo u razgovoru ime ove osobe, ali da mu je sugerirano da o tome ne postavlja pitanja. Isto tako je suspektan i iskaz svjedokinje koja potvrđuje potpisivanje Izjave 13. rujna 2019., o tome da je primila 10.000,00 eura od oštećenika, a radi troškova rješavanja predmetne kupovine, ali poriče da bi znala da potpisuje takav sadržaj, tvrdeći kako se radilo o potvrđivanju da će novac uplaćen 3. optuženiku biti proslijeđen DŽ, iako to iz te Izjave ne proizlazi. Također je svjedokinja navela da su kod plaćanja tih 10.000,00 eura, bili prisutni oštećeni, 3. optuženi i DŽ, iako oštećeni navodi da istog nije nikad vidio, već ističe da je uplatio 3. optuženiku 10.000,00 eura, koje je on trebao proslijediti svjedokinji, a da je upravo o tome sačinjena Izjava. Očito je da takvim načinom iskazivanja, svjedokinja nastoji umanjiti svoju ulogu u cijelom poslu, kao i svoju involviranost, iako je jasno da je ista u cijeli slučaj bila uključena i više nego što je nastojala prikazati. Naime, svjedokinja je upoznala oštećenika s informacijom o stanu na prodaju kada ga je doveo 3. optuženi, predočila mu da je to dobra investicija, rekla da neće moći sami riješiti dokumentaciju sa bankom, očito je s optuženicima bila povezana, jer je prisustvovala razgovoru o kupnji stana, sačinila po vlastitom iskazu i predložak ugovora o prijenosu prava vlasništva, davala uputu ošećeniku vezano uz ovjeru, prosljeđivala oštećeniku poruke koje je dobivala od 1. i 2. optuženika, a vezano uz predmetni stan i što se poduzima, a za svoj angažman je očito i dobila novac, kako to proizlazi iz Izjave od 13. rujna 2019. koju je potpisala, pri čemu je oštećeni logično od iste i tražio povrat novca, kada nije riješena kupnja stana, a ista mu je umjesto povrata novca, govorila da su pri završetku ovog posla i odgovarala ga od odustajanja.

    32. U odnosu na iskaz svjedoka UŽ, proizlazi da isti u svom iskazu nastoji objasniti svoju ulogu u društvu Delta servis d.o.o., prikazujući je kao samo njegovo nastojanje ishođenja kredita, kao i okolnost da se našao na razgovoru s 1., 2. i 3. optuženicima, TŽ i oštećenikom, objašnjavajući to kao slučajnost i da on nije slušao njihov razgovor. Takav iskaz svjedoka, sud je smatrao neuvjerljivim i nevjerodostojnim, očito usmjerenim ka izbjegavanju bilo kakve upletenosti u sam događaj o kojem svjedoči i kojem je nazočio. Naime, svjedok je potvrdio u svom iskazu da je on upoznao TŽ sa 1. i 2. optuženicima, potvrdio je i da zna 2. optuženika 15-ak godina i da su bili prijatelji, a nesporno je da je bio prisutan prvom razgovoru s oštećenikom kada se razgovaralo o kupnji predmetnog stana. Sud stoga prihvaća iskaz oštećenika da mu je na prvom razgovoru UŽ bio predstavljen kao poslovni partner 1., 2. i 3. optuženika, pri čemu su se svi predstavljali kao uspješni, poslovni ljudi, a svrha, kako njihove prisutnosti, tako i prezentacije je očito bila uvjeriti oštećenika da je predmetna nekretnina za njega dobra prilika.

    33. Slijedom izloženog, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da su 1., 2. i 3. optuženici ostvarili sva obilježja kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavak 1. i 2. KZ/11, postupajući pri tome s izravnom namjerom, znajući da dovode u zabludu oštećenika kada mu predočavaju mogućnost kupnje nekretnine putem posredništva trgovačkog društva, znajući da to neće biti realizirano, pri čemu mu 1. optuženi izdaje i nenaplativu bjanko zadužnicu, kao osiguranje njegove uplate, a kako bi naveli oštećenika da postupa na svoju štetu i isplati traženu kupoprodajnu cijenu nekretnine, lažno predočavaju da je društvo, čija su 1. i 2. optuženici odgovorne osobe, a 3. optuženi zaposlenik, vlasnikom nekretnine koja je predmet kupoprodaje. Nedvojbeno je da optuženici postupaju kako bi pribavili znatnu imovinsku korist TD Delta servis d.o.o., pri čemu su svjesni svog djela i hoće njihovo ostvarenje.

    U odnosu na točku 2. izreke presude:

    34. Iz iskaza kojeg je dao na prvom ispitivanju pred policijskim istražiteljem 23. prosinca 2022., oštećeni EŽR je naveo kako je vozio stari automobil marke Peugeot 207 [registarska oznaka] vrijednosti oko 4.000 eura te mu je 1. optuženi KŽ kao ispriku da dugo čeka svoju nekretninu ponudio u zamjenu za njegovo vozilo, bolje i novo vozilo Mazdu, na što je pristao, koje je vozio oko mjesec dana, da bi ga nakon toga KŽ nazvao da će doći po vozilo Mazdu jer ga treba odvesti na servis, što je napravio i preuzeo ga, ali ga poslije više nije vratio. Njegovo staro vozilo Peugeot, koji je dao u zamjenu, 1. optuženi mu nije vratio već je samo obećao da će mu dati bolji auto u zamjenu za njegovo staro, što se nikada nije dogodilo. Nakon što je tražio optuženika da mu vrati njegov automobil marke Peugeot 207, isti je navodio razne isprike, zašto mu ne može vratiti vozilo.

    35. Na raspravi pred sudom, koja je održana 21. svibnja 2024., oštećeni EŽR je naveo da što se tiče ovog automobila, čiji je on bio vlasnik, marke Peugeot 207, mu je 1. optuženi ponudio da će mu napraviti bolji auto, budući je ovaj bio stariji i ponudio mu je umjesto njega automobil marke Mazda. On je na to pristao, budući da je znao da se 1. optuženi bavi dilanjem auta. Zbog toga mu je predao svoj automobil marke Peugeot 207, a on je njemu dao umjesto toga automobil marke Mazda. Nakon nekog vremena mu je međutim rekao da treba natrag uzeti automobil marke Mazda, jer treba izvršiti neke popravke na njemu i nakon što je odvezao vozilo, više mu ga nije vratio. Također mu nije vratio niti automobil marke Peugeot 207. Kontaktirao je putem telefona 1. optuženika i tražio od njega da mu vrati auto Peugeot 207, međutim, 1. optuženi je stalno imao nekakve isprike te je govorio nešto vezano uz banku koja uzima automobile i slično. Navodi da postavlja imovinsko pravni zahtjev u odnosu na štetu koju je pretrpio u odnosu na automobil koji mu je otuđen, u iznosu od 4.000,00 eura. Upitan na koji način je znao da se optuženi bavi dilanjem automobila, navodi da je to pogledao na web stranici, na Internetu te ne zna što se dogodilo sa ovim automobilom marke Peugeot 207, koji je bio u njegovom vlasništvu.

    36. Na raspravi koja je održana 9. srpnja 2024., oštećeni je na upit tko se prvi kome obratio, vezano uz automobil marke Peugeot, naveo da se prvo 1. optuženi njemu obratio i to kako bi mu se na neki način iskupio. On mu je dao i prometnu dozvolu i svu dokumentaciju koja ide uz to vozilo. Nije potpisao nikakvu dokumentaciju vezanu uz to vozilo, već je 1. optuženi rekao da će automobil prodati i da će mu dati novac i da oštećeni može za taj novac dobiti puno bolji auto. Na poseban upit branitelja je li poduzeo neke radnje vezane uz taj auto, navodi da je dobio neki pravni savjet da to sve kompletno prijavi te nije prijavio ovo vezano uz auto. Na poseban upit branitelja potvrđuje da je od 1. optuženika dobio još neki drugi auto osim Mazde, ali da je 1. optuženi uzeo i taj auto te mu ga nije ostavio.

    37. Sud je prihvatio u cijelosti iskaz oštećenika KŽR koji je istaknuo da ga je 1. optuženi tražio da mu preda svoje vozilo marke "Peugeot 207" reg. oznake [registarska oznaka], a da će on njemu pribaviti i predati bolje i novije vozilo te da je oštećeni, nemajući razloga za sumnju, predao 1. optuženiku svoje vozilo "Peugeot 207", budući da je znao da se 1. optuženi bavi dilanjem auta. O ptuženi mu je zatim dao kao zamjenu vozilo Mazda i po navodima oštećenika, nakon što ga je koristio oko mjesec dana, 1. optuženi ga je nazvao da će doći po svoje vozilo marke "Mazda" kako bi ga odvezao na servis pa kad mu je isti povjerovao, predao mu je vozilo Mazda koje je optuženi odvezao i više mu ga nije vratio.

    38. U odnosu na ovo djelo 1. optuženi nije iznosio svoju obranu, međutim, iz iskaza oštećenika koji je životno i uvjerljivo opisao slijed događaja jasno se razaznaje 1. optuženikovo razrađeno prijevarno umijeće kojim komunicira sa osobom oštećenika koji mu je ukazao svoje povjerenje, kojeg lažnim prikazivanjem činjenica dovodi u zabludu, uslijed koje mu oštećeni, ne sumnjajući da mu optuženik neće vratiti vozilo, prvo predaje svoje vozilo marke Peugeot, a zatim i vozilo Mazda koje mu je 1. optuženi dao kao zamjenu za vozilo Peugeot, uz predočenje optuženika da ga treba popraviti, nakon čega oštećeniku 1. optuženi više ne vraća niti jedno vozilo.

    39. Iz navedenih utvrđenja proizlazi da je 1. optuženi svojim postupanjem ostvario objektivna obilježja kaznenog djela prijevare, budući je na prethodno opisani način lažnim prikazivanjem činjenica oštećenog KŽR doveo u zabludu i time ga naveo da mu na štetu svoje imovine preda svoj automobil marke Peugeot, predočavajući da će mu predati bolji automobil marke Mazda koji je, nedugo nakon predaje oštećeniku, ponovno zatražio natrag uz prezentaciju oštećeniku da mu je potreban popravak, na koji način je oštećeni ostao bez oba automobila, a 1. optuženi je sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od 4.000,00 eura, ostvarivši na taj način objektivna obilježja kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 1. KZ/11. U odnosu na subjektivni element kaznenog djela proizlazi da je 1. optuženi postupao s unaprijed stvorenom namjerom da oštećeniku ne zamjeni njegov automobil za drugi prema zajedničkom dogovoru i tako za sebe ostvari imovinsku korist, slijedom čega proizlazi da je postupao s izravnom namjerom, budući je htio ostvarenje predmetnog kaznenog djela i radnje kao svoje.

    40. Odlučujući o kaznenopravnoj sankciji koju će izreći 1., 2. i 3. optuženicima za počinjena kaznena djela, sud je uzeo u obzir i vrstu i visinu kazne koja je zapriječena za počinjena kaznena djela, prosječnost pobude tj. da pobude iz kojih su počinjena i jačina povrede zaštićenog dobra se kreću u granicama prosječnog za ova kaznena djela, stupanj krivnje s kojom je postupano koji je najviši i okolnosti u kojima su djela počinjena, poglavito činjenicu da su optuženici i nakon, što je oštećenik utvrdio protupravnost njihovog postupanja, nastojali utjecati na istog da ne odustaje od kupnje nekretnine. Sud je nadalje cijenio i sve okolnosti koje se tiču osobe 1., 2. i 3. optuženika pa je tako olakotnim u odnosu na 1. optuženika cijenio da je isti zaposlen i otac troje maloljetne djece o kojima je dužan skrbiti, da do sada nije osuđivan, dok je otegotnim cijenio činjenicu ustrajnosti i znatne kriminalne volje 1. optuženika, koji je oštećenika i nakon njegovog saznanja o tome da se radi o prijevari pokušavao uvjeravati da ne odustane od posla. U odnosu na 2. optuženika sud je kao olakotno cijenio da je isti zaposlen, dok je otegotnim cijenjena činjenica da je 2. optuženi do sada osuđivan i to za kaznena djela imovinsko-pravnog karaktera, zbog jednog kaznenog djela krađe i dva kaznena djela prijevare. U odnosu na 3. optuženika olakotnim je cijenjena činjenica da je isti zaposlen i otac jednog maloljetnog djeteta o kojemu je dužan skrbiti te da do sada nije kazneno osuđivan, dok otegotnih okolnosti sud nije našao.

    41. Stoga imajući u vidu sve prethodno utvrđene okolnosti, sud je 1. optuženiku IŽ za kazneno djelo iz članka 247. stavak 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca, a za kazneno djelo iz članka 236. stavak 1. KZ/11, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, osudivši ga na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci. Nadalje je primjenom članka 57. KZ/11, 1. optuženiku izrečena djelomična uvjetna osuda, kojom je određeno da se od kazne na koju je 1. optuženi KŽ osuđen izvršava osam mjeseci, a dio kazne u trajanju od deset mjeseci se neće izvršiti, ako 1. optuženi u vremenu provjeravanja od četiri godine ne počini novo kazneno djelo, s time da rok provjeravanja počinje teći od pravomoćnosti presude. 2. optuženika ĐŽ sud je osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, a 3. optuženika EŽ na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine te je primjenom članka 56. KZ/11 3. optuženiku izrečena uvjetna osuda kojom se određuje da kazna zatvora na koju je 3. optuženi osuđen neće biti izvršena ukoliko 3. optuženi u roku od tri godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

    42. Kazne na koje je sud osudio 1., 2. i 3. optuženika, sud nadalje smatra primjerenim i prikladnim za ostvarivanje svih zakonom propisanih svrha kažnjavanja, primjerenom izraziti potrebnu društvenu osudu prema počiniteljima zbog počinjenih kaznenih djela te ih cijeni adekvatnim da, osim specijalne prevencije, poluče i rezultate generalne prevencije, odnosno utječu pored optuženika i na ostale građane da ne vrše kaznena djela, a istima se jača povjerenje građana u pravni poredak i svijest ljudi o pogibeljnosti i društvenoj neprihvatljivosti vršenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

    43. Odlučujući o postavljenom imovinskopravnom zahtjevu oštećenika KŽR, sud je na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08 istom dosudio zahtjev u iznosu od 130.000,00 eura te je naloženo 1. optuženom KŽ i 2. optuženom ĐŽ da navedeni iznos solidarno plate oštećenom u roku od petnaest dana po pravomoćnosti ove presude. Naime, iako je korist u tom iznosu pribavljena pravnoj osobi, trgovačkom društvu Delta Servis d.o.o., u kojem su 1. i 2. optuženici postupali kao direktori društva, uplatama oštećenika na račun društva, ista je prestala postojati neposredno nakon izvršenih uplata od strane oštećenika, slijedom čega je stoga naloženo 1. i 2. optuženiku kao odgovornim osobama tog društva, isplatiti naprijed navedeni iznos oštećeniku. Nadalje, 3. optuženiku EŽ je naloženo da oštećeniku uplati iznos od 10.000,00 eura u roku od petnaest dana po pravomoćnosti ove presude, budući je nesporno u postupku utvrđeno da je oštećenik navedeni iznos uplatio 3. optuženiku, dok je s ostatkom imovinskopravnog zahtjeva oštećeni upućen u parnicu.

    44. Odlučujući o troškovima kaznenog postupka sud je na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 1. i 2. točka 6. ZKP/08, naložio 1. optuženom IŽ, 2. optuženom ĐŽ i 3. optuženom EŽ naknaditi sudu troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 700,00 eura svakom, u roku od petnaest dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe, uzimajući u obzir duljinu i složenost predmetnog postupka te imovinske prilike optuženika, koji posjeduju prihode te platiti nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenika, sukladno članku 145. stavku 2. točki 8. ZKP/08, a o čemu će sud donijeti posebno rješenje.

    U Zagrebu, 28. listopada 2025.

    Sudac:

    Božica Barlović

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku od petnaest /15/ dana od dana dostave pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pismeno u četiri (4) istovjetnih primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud II stupnja.

    DNA:

    1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj KO-DO-567/2023 - Web Servis

    2. 1. optuženi KŽ, O, [adresa] - eHP

    3. Branitelj 1, optuženika, odvj. Marko Zečević - eKomunikacija

    4. 2. optuženi HŽ, [adresa] - eHP

    5. Braniteljica 2. optuženika, odvj. Sandra Hančić - eKomunikacija

    6. 3. optuženi EŽ, [adresa] - eHP

    7. Branitelj 2. optuženika, odvj. Emil Havkić - eKomunikacija

    8. Oštećeni EŽR - eHP (nakon prijevoda na engleski jezik)

    9. Opunomoćenik oštećenika, odvj. Marko Smolek - eKomunikacija

    10. Stalni sudski tumač za engleski jezik Sandra Burgsteiner - eKomunikacija (uz popratni dopis)

    11. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.