Posl. broj: R1-127/2025
Republika Hrvatska
Općinski sud u Crikvenici
Kralja Tomislava 85 A, Crikvenica
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja 1. ŽE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. Jelene Kljaić, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz Austrije, Dr. Karl Renner Promenade 16/3/22, 31000 St. Polten, 3. ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po pun Marijani Jerković, odvjetnici iz Rijeke, protiv protustranke 1. SE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. Projekt MT d.o.o., Stolačka Ulica 25, Zagreb, OIB: 94988006536, 3. JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Željki Broz Manestar, odvjetnici u Rijeci, radi uređenja međe, izvan ročišta, dana 28. listopada 2025. godine,
r i j e š i o j e
I. Ispravlja se međa između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižna oznaka 6224/3), u vlasništvu predlagatelja i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižne oznake 6225/3) u vlasništvu protustranaka po pravičnoj ocjeni suda na način da ista počinje gledano sa zapadne strane od točke A po vanjskom rubu novoizgrađenog zida u smjeru istoka po pravcu do točke B, te se lomi prema točki C i završava u smjeru juga u točki D, a onda se lomi u smjeru istoka i nespornih točaka 5 i 6, prikazano na skici lica mjesta uređene međe stalnog sudskog vještaka Zdravka Pavelića, od dana 09. listopada 2025. godine, koja prileži spisu i sastavni je dio ovog rješenja.
II. Svaka stranka može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, ali najkasnije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti ovoga rješenja.
III. Nalaže se protustrankama da naknade predlagateljima prouzročeni izvanparnični trošak u iznosu 338,90 EUR-a, u roku od 15 dana, dok se sa preostalim zatraženim troškom preko dosuđenog iznosa predlagatelji odbijaju.
IV. Odbijaju se protustranke sa zahtjevom za naknadu troškova ovog izvanparničnog postupka.
Obrazloženje
1. U prijedlogu zaprimljenom kod ovoga suda dana 28. veljače 2020. godine, predlagatelji navode da su vlasnici i posjednici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], dvije kuće i dvor i površine 177 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da su protustranke suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 423 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], dvorište površine 513 m2, ukupne površine 936 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Da je katastarska oznaka ove čestice 8989/2 s time da je tijekom 2019. godine u odjelu za katastar nekretnina provedeno cijepanje iste parcele, tako da su od ranije navedene nastale dvije parcele i to k. č. br. [katastarska čestica] dvorište 423 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 513 m2. Nekretnina u suvlasništvu predlagatelja u naravi predstavlja vikend kuću na adresi [adresa], u kojoj predlagatelji borave od 1960. godine, dok je nekretnina 6225/2 u naravi gradilište. Da međa između označenih nekretnina postoji od davnina, te tijekom 1990. izvršeno mjerenje koje u najvećoj mjeri odgovora stvarnom stanju na terenu prema kojem još uvijek postoje vidljive oznake na terenu. Podatci o tom mjerenju pohranjeni su u nadležnom odjelu za katastar Crikvenica, a prikazani su na skici premjeravanja broj 47/90 od 03. travnja 1991. godine. Da su se promjene u katastarskom operatu počele dešavati kada je suvlasnik k. č. br. [katastarska čestica] ŠE tijekom 2014. godine dao izraditi geodetski projekt koji nije bio usklađen sa stvarnim stanjem na terenu i na koji je prigovor uložio ne samo predlagatelj već i drugi susjedi. Predmetni geodetski projekt ovjeren je od strane Ureda za katastar, a radi se o projektu klasa 93206/14- 02/00268, ur. broj 541-17-04/1-14-10 od 24. prosinca 2014. godine. Nakon toga potvrđen je geodetski projekt 932-06/16-02/166, ur. broj 541-20-02/8-16-03 od 12. kolovoza 2016. godine. Dakle, postoje tri različita projekta u kojima je međa između nekretnina u vlasništvu predlagatelja i protustranaka prikazana na tri različita načina, a odjel za katastar je projekt od 12. kolovoza 2016. potvrdio kao službeni projekt i u skladu s tim proveo ostale promjene, pa tako i parcelaciju 8989/2. Da je predlagatelj sudjelovao u brojnim upravnim postupcima, te je ulagao prigovore i žalbe i ukazivao na okolnost da tijek međe različito prikazan u tri različite skice mjerenja mada se stanje u naravi nije mijenjalo od 1990. godine pa do danas pa stoga i nema razloga da se kao službeni tijek međe usvoji upravo onaj iz 2016. godine. Zbog potrebe rekonstrukcije nekretnine u svom vlasništvu predlagatelj je angažirao geodetski ured kako bi napravio snimak i izradio geodetski projekt koji će prikazati stvarno stanje na terenu, a radi se o geodetskom projektu broj 101/2016 izrađen po ovlaštenom geodetskom uredu Jasmini Jurinčić Buljević. Postupajući u skladu s uputom sadržanom upravnog rješenja, te uvažavajući okolnost da je međa između stranaka sporna, predlagatelji pokreću predmetni postupak uređenja međe i predlažu da se međa utvrdi u skladu s ranijim katastarskim planovima i podacima iznesenim u mjerenjima iz 1990. godine korištenom u projektu ovlaštenog geodetskog vještaka Jasmine Jurinčić Buljević jer oni jedini prikazuje stanje koje je godinama ne promjenjivo.
2. Protustranke su se protivile da se međa uredi na način kako su to predložili predlagatelji.
3. Sud je dana 15. lipnja 2020.godine uz prisutstvo stalnog sudskog vještaka geodetske struke Zdenka Pavelića izašao na lice mjesta, te je vještaku dan nalog da sačini pisani nalaz i mišljenje, koji nalaz je sudu dostavio 29. lipnja 2020. godine. Isti je u svom nalazu i mišljenju naveo da je identificirao prijepor tj. katastarsku česticu [katastarska čestica] u vlasništvu predlagatelja, u odnosu na k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranaka. Na skici lica mjesta prikazao je čestice u vlasništvu predlagatelja i protustranaka, crvenom linijom označen je snimljeni postojeći zid dok je žutom bojom definirana površina između zida bivšeg srušenog objekta i sadašnje katastarske granice, u naravi potpornog zida predlagatelja koja površina je označena žutom bojom i iznosi 22 m2. Kako na ročištu od 11. rujna 2020.godine nije postignut dogovor između stranaka, to je valjalo zakazati novi uviđaj na licu mjesta.
4. Podneskom od dana 31. ožujka 2021. godine predlagatelji su izvijestili sud da su dana 16. prosinca 2020. godine pokrenuli pred istim sudom postupak radi smetanja posjeda protiv protustranaka, a koji se vodi pred ovim sudom pod posl.br. Psp-63/2020.
5. Odredbom čl. 103 st 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZV) određeno je ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Nadalje, st. 2 istog članka određeno je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a st. 3 da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni. St. 4 predmetnog članka određeno je da istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima. Nadalje, st. 6 istog članka određuje da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
6. Sud je odredio uviđaj na licu mjesta za dan 11. rujna 2025. godine uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Zdravka Pavelića, te je istome dan nalog da na licu mjesta pokaže među prema katastarskom planu. Vještak je na terenu iskolčio točke 1, 2, 3, 4, 5, 6 koje su u naravi vanjska strana starog kamenog zida koji je u izmjeri evidentiran kao granica između k. č. br. [katastarska čestica] u odnosu na 6225/3 k. o. [katastarska općina]. Na licu mjesta je vidljivo da se ispod spomenutog kamenog zida nalazi sačinjen mramorni zid sa okapnicom koji se po vještaku nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pun predlagatelja nije bila suglasna s metodom po katastru, te je naglasila da je zato i pokrenut postupak, a isto tako stranke su navele da sporazum nije moguć.
7. Obzirom da dogovor između stranaka nije postignut, to se u smislu čl. 103 st. 3 ZV-a probalo utvrditi posljednje mirno stanje posjeda, te su se u tu svrhu saslušale stranke i pozvani svjedoci OE, UE i IE. Predlagatelj ŽE je u svome iskazu naveo da je danas je na terenu teško pokazati posljednji miran posjed obzirom se stanje na terenu promijenilo. Međutim, kada mu se pokazuje skica lica mjesta i fotografija iz nalaza i mišljenja od dana 29. lipnja 2020. godine navodi je na njemu žutom bojom pokazan posljednji miran posjed iz lipnja 2020. godine. Da je stari postojeći zid sagradio njegov otac krajem 60-ih u dogovoru s prijašnjim vlasnikom nekretnine sada u vlasništvu protustranaka, te su predlagatelji održavali međuprostor između zida kojeg je sagradio njegov otac i srušenog objekta, a to je prostor koji je upravo vještak pokazao na skici lica mjesta površine 22 m2. 3. predlagateljica se složila 1. predlagateljem i navela da od kad pamti da je to bio prostor koji su oni održavali, da su tu držali i da je osobno rezala živicu. S druge strane 1. protustranka ŠE je naveo da im je prilikom kupnje nekretnine pokazana međa, te su uvedeni u posjed do postojećeg zida predlagatelja. Isto tako vidljiv je zid protustranaka s unutarnje strane postojećeg zida koji je izgrađen 2020. godine, a raniji objekat srušili su 2016. godine. Njegov iskaz potvrdio je ZZ 2. protustranke, te naveo da je u trenutku kupnje međa nekretnine predlagatelja bila na postojećem kamenom zidu, koje međe im pokazali prodavatelji, te ih uveli u posjed. U svome iskazu svjedokinja ČE, sestra predlagatelja je navela da je međa bila garaža u vlasništvu ranijih vlasnika nekretnina protustranke, koju su susjedi pretvorili u apartman, pa su njeni roditelji odmakli živicu kako ne bi susjedima gledali u prozor. Da je kameni zid sagradio njihov otac, a ne zna do kada su uređivali taj međuprostor između njihovog zida i objekta na parceli protustranaka, to su preuzeli njezin brat i nećakinja. Da ne zna da li su pokretali postupak radi smetanja posjeda kada se objekt srušio, da nije ovdje dolazila, pa ne zna točno, da sa ranijim susjedima nisu imali problema. Svjedokinja UE, rođakinja predlagatelja je u svom iskazu da kada je dolazila da je viđala svoje rođake kako to održavaju i držali su tu alat, ali ne zna točno kada. Nadalje, svjedok IE u svome iskazu je naveo da je viđao 3. predlagateljicu kako šiša živicu i oni su to održavali, ali ne zna točno kada je to bilo posljednji puta. Obzirom na iskaze svjedoka i stranaka, te činjenicu da postupak radi smetanja posjeda između stranka, koji se vodi pred ovim sudom posl.br. Psp-63/2020 nije okončan, nije moguće utvrditi tko je bio posljednji mirni posjednik pa je međa ispravljena sukladno pravičnoj ocjeni suda. Kako je prema katastarskoj izmjeri službena međa između predmetnih nekretnina stranaka vanjska strana starog kamenog zida sačinjenog po predniku predlagatelja, a ispod istog su protustranke sagradile novi potporni zid obučen u mramor, te obzirom na zatečeno stanje na terenu i mogućnost korištenja istih od strane stranaka u postupku, sud je mišljenja da je među po pravičnoj ocijeni valjalo ispraviti na način da ista ide gledano sa zapadne strane od točke A po vanjskom rubu novoizgrađenog zida u smjeru istoka po pravcu do točke B, te se lomi prema točki C i završava u smjeru juga u točki D, a onda se lomi u smjeru istoka i nespornih točaka 5 i 6. Sud je na licu mjesta označio među međašnim znakovima, sve sukladno gore navedenim zakonskom odredbama.
8. Vještak je sačinio nalaz i mišljenje dana 09. listopada 2025. godine u kojem je sačinio skicu lica mjesta sa uređenom međom sukladno utvrđenju na uviđaju na način kako je to navedeno u izreci ovog rješenja. Slijedom navedenoga, a temeljem odredbe čl. 103 ZV-a valjalo je riješiti kao u točki I. i II. izreke ovog rješenja.
9. Odredba članka 119. stavak 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne Novine" broj 59/2023) propisuje da postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi, odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Zakona. Dakle, odluka o troškovima ovog postupka radi uređenja međe zasniva se na pravnim pravilima sadržanim u paragrafima Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. godine, budući da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, utvrđujući u odredbi čl. 103. način uređenja međe, ne sadrži i odredbu o troškovima postupka uređenja međe. Stoga, a na osnovi odredbi Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 06. travnja 1941. godine (N.N.73/91), valja primijeniti pravno pravilo iz paragrafa 283. Zakona o sudskom vanparničnom postupku. Odredbom paragrafa 283 stavka 1. ZVP-a je propisano da troškove postupka snose stranke po mjeri svojih graničnih linija, da onaj koji je stavio prijedlog za uređenje međa snosi sam troškove postupka, ako se iz rasprave pokaže, da obnovljenje ili ispravljanje međa nije bilo potrebno, jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati ili što su ostali sudionici bili gotovi da se bez suda obilježavanje međa izvrši, troškovi oko zastupanja spadaju na zastupljenoga dok je st. 3 propisano da će po istim načelima odlučiti o troškovima, ako se nisu stranke o tome sporazumjele, i onda, kad ne dođe do sudske odluke o uređenju međa. Dakle, sukladno pravnom pravilu iz § 283., t.1. ZVP-a troškove postupka trebaju snositi stranke po mjeri svojih međnih linija i pri tome se ne mogu priznati troškovi zastupanja po odvjetniku već samo troškovi vještačenja. Kako je tijekom postupka nesporno utvrđeno da je bilo potrebno ispraviti među između stranaka jer je ista bila sporna, da su predlagatelji uplatili na ime provođenja uviđaja na licu mjesta i vještačenja iznos od ukupno 677,80 EUR-a, to je valjalo obvezati protustranke da im nadoknade ½ dijela plaćenih troškova, u iznosu od 338,90 EUR-a, te je valjalo odlučiti kao u točki III. izreke ovog rješenja. Obzirom da kako je gore navedeno stankama ne pripada pravo na naknadu troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku, to je valjalo odlučiti kao u točkama III. i IV. izreke ovog rješenja.
U Crikvenici, 28. listopada 2025. godine.
S U T K I NJ A:
Mirta Tomac Podobnik
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv rješenja, donesenog u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi sudu koji je donio rješenje, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da rješenje postane pravomoćno u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv rješenja odlučuje drugostupanjski sud.
