REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3701/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Imetak Štedno kreditna zadruga u likvidaciji, Županja, OIB:65988520651, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Grubeša, odvjetnik u Osijeku, protiv I-tuženika ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II-tuženice RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Krunoslav Gloković, odvjetnik u Županji, radi pobijanja pravnih radnji dužnika, odlučujući o prijedlozima za dopuštenje revizije tužitelja i II-tuženice protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-29/2024-3 od 20. svibnja 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji broj P-240/2023-41 od 27. studenoga 2023., u sjednici održanoj 28. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
II. Dopušta se II-tuženici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-29/2024-3 od 20. svibnja 2025. u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to prava na pravično suđenje.
Obrazloženje
1. Tužitelj i II-tuženica podnijeli su prijedloge za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-29/2024-3 od 20. svibnja 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji broj P-240/2023-41 od 27. studenoga 2023.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj predlaže prijedlog za dopuštenje revizije II-tuženice odbaciti kao nedopušten, dok u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije II-tuženica predlaže da se prijedlog tužitelja odbaci, podredno odbije kao neosnovan.
3. Tužitelj je prijedlog podnio pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koje predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio sljedeća pravna pitanja:
„Da li je osnovan prigovor prava na dom iz čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u sukobu dva privatnopravna interesa kojeg je istaknula treća osoba u svojstvu bračnog druga dužnika u parnici radi pobijanja dužnikove pravne radnje poduzete radi nanošenja štete vjerovniku, a koja radnja se sastoji u besplatnom raspolaganju nekretninom u odnosu na koju je istaknut navedeni konvencijski prigovor?
Da li u tzv. kvazipaulijanskoj parnici iz čl. 67. st. 3. zakona o obveznim odnosima, a prilikom ocjene prigovora prava na dom istaknutog od strane treće osobe, preteže interes treće osobe za koju vrijedi neoboriva pretpostavka da je znala da se pravnom radnjom nanosi šteta vjerovniku, u odnosu na interes vjerovnika radi namirenja tražbine?
Da li načelo povjerenja u zemljišnu knjigu ima prednost u zaštiti prava savjesnog vjerovnika?“.
5. Prijedlog tužitelja nije osnovan.
6. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje tužitelja nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu obzirom je riječ o pitanjima kod kojih odgovor ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.
7. Slijedom iznesenog, a budući da je ocijenjeno da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja je odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP.
8. II-tuženica je u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP podnijela prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija), pravo vlasništva i pravo na dom.
9. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
10. U skladu s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP u rješenju kojim se revizija dopušta Vrhovni sud Republike Hrvatske navest će u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava te u odnosu na koji dio odluke dopušta podnošenje revizije. Za ostale će se povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije uzeti da je prijedlog u odnosu na njih povučen.
11. Predlagateljica revizijskim navodima prvenstveno ukazuje na povredu temeljnog ljudskog prava, prava na dom, koje izvire iz čl. 8. Konvencije i čl. 34. Ustava.
12. Po ocjeni ovog suda pozivajući se na svoje višegodišnje stanovanje u predmetnoj nekretnini te nepostojanje drugog načina rješavanja svog stambenog pitanja, II- tuženica osnovano ukazuje da je drugostupanjski sud, iznoseći zaključak da je II- tuženica polovinu dijela sporne nekretnine stekla kao bračnu stečevinu radi čega u odnosu na drugu polovinu, koja ne predstavlja vlasništvo II-tužene, navedeni prigovor kao i provođenje testa razmjernosti nije trebalo cijeniti, propustio ispitati je li u konkretnom slučaju došlo do miješanja u pravo na dom, obzirom da za sudsku zaštitu konvencijskog prava na dom nije mjerodavan vlasnički status nekretnine, već faktično stanje da se ista koristi kao dom.
13. Slijedom navedenog takav pristup drugostupanjskog suda upućuje na vjerojatnost povrede temeljnog prava na pravično suđenje i jednakost svih pred zakonom radi čega je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 28. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
