REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3311/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom VENDITA d.o.o. u stečaju, Sesvete, Primorska 5, OIB 91598506848, kojeg zastupa stečajna upraviteljica Ljiljana Poljanić iz Splita, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije razlučnog vjerovnika KA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Gugić, Kovačić & Krivić d.o.o., protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1358/2024-2 od 16. travnja 2024. kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj St- 181/2020-141 od 26. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 28. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e :

Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije razlučnog vjerovnika KA.

Obrazloženje

1. Prvostpanjskim rješenjem prvostupanjski sud je u točki I.a izreke odredio da se od diobne mase ostvarene prodajom imovine stečajnog dužnika, namiruje stečajna masa stečajnog dužnika temeljem stvarno nastalih troškova unovčenja predmeta razlučnog prava u iznosu od 135.008,42 EUR. U točki Ib. izreke odredio je da se razlučni vjerovnik Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Zagreb (dalje: HBOR), namiruje u iznosu od 1.396.650,32 eura. Točkom II. predmetnog rješenja naloženo je Financijskoj agenciji izvršiti prijenos novčanih sredstava sa posebnih računa na račun stečajnog dužnika (pod brojem 1.) te na račun razlučnog vjerovnika HBOR (pod brojem 2.).

2. Drugostupanjskim rješenjem potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

3. Protiv drugostupanjskog rješenje prijedlog za dopuštenje revizije je podnio razlučni vjerovnik KA iz [adresa], postavljajući tri pitanja za koje smatra da je važno za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže dopustiti podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude.

4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

5. Prijedlog nije osnovan.

6. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da prijedlogom nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. i 2. ZPP-a.

7. Trgovački sud u Zagrebu je 18. kolovoza 2023. donio rješenje o dosudi kojim je navedenu nekretninu dosudio kupcu FA iz [adresa], slijedom čega su se ispunile pretpostavke da mu se imovina stečajnog dužnika dosudi.

7.1. Na ročištu za diobu kupovnine prodajom imovine stečajnog dužnika održanom 5. prosinca 2023. stečajna upraviteljica navela je, kako je postignuta kupoprodajna cijena od 1.531.658,74 eura i da su na predmetnoj nekretnini bile upisane hipoteka prema prvenstvenom redu i to 1. Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Zagreb, u iznosu od 1.685.579,67 eura i 2. KA iz [adresa] od 1.639.126,68 eura.

8. Prigovore i žalbene navode razlučnog vjerovnika KA sudovi su odbili a odnosili su se na prigovor da je potraživanje HBOR-a namireno (što su sudovi odbili uz obrazloženje da svoje navode prigovaratelj nije ničim potkrijepio kao i da se radi o pravomoćno utvrđenoj tražbini HABOR-a pa stoga nije bilo mjesta upućivati vjerovnika u parnicu radi osporavanja pravomoćno utvrđene tražbine) te prigovor da HABOR nema pravo na zakonske zatezne kamate jer razlučni vjerovnik HBOR u hipoteci upisanoj u zemljišnim knjigama nema upisane zakonske zatezne kamate, već samo nuzgredice.

9. Budući da je drugostupanjski sud odbio navedene prigovore, predlagatelj postavlja sljedeća pitanja;

1. Je li sud dužan uputiti razlučnog vjerovnika u paricu radi utvrđenja spornih činjenica, ako isti na ročištu za diobu kupovnine prigovori visini tražbine drugog razlučnog vjerovnika koji je u prednosnom redu na nekretnini koja je predmet namirenja, ispred razlučnog vjerovnika koji ističe prigovor, a radi utvrđivanja spornih činjenica u pogledu visine tražbine te zahtjeva u pogledu zakonskih zateznih kamata?

2. Može li se smatrati da je tražbina razlučnog vjerovnika, koji je ujedno i vjerovnik i razlučni vjeorvnik u stečajnom postupku, pravomoćno utvrđena na ispitnom i izvještajnom ročištu, obzirom da se tražbine razlučnih vjerovnika ne ispituju na ispitnom i izvještajnom ročištu u sklopu stečajnog postupka?

3. Ima li razlučni vjerovnik pravo na namirenje zakonskih zateznih kamata u stečajnom postupku ako u hipoteci upisanoj na nekretnini koja je predmet namirenja ima upisane nuzgredice, a ne i zakonske zatezne kamate te potpadaju li zakonske zatezne kamate pod nuzgredice?

10. U odnosu na 1. postavljeno pitanje podnositelj kao razlog navodi rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-6317/2018 od 30. listopada 2018. Navedena odluka ne odnosi se na predmetni slučaj jer je u njoj izraženo pravno shvaćanje o upućivanju u parnicu stečajnog vjerovnika a ne razlučnog vjerovnika što predlagatelj postavlja u pitanju.

10.1. U odnosu na 2. postavljeno pitanje podnositelj se poziva na odluku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž-3817/07 od 19. veljače 2008. Navedena odluka u kojoj se obrazlaže da razlučno pravo i tražbine razlučnih vjerovnika nisu predmet utvrđivanja u stečajnom postupku, ne odnosi se na predmetni slučaj jer je u konkretnom slučaju razlučni vjerovnik koji je u prvom prednosnom redu (HBOR) ujedno i stečajni vjerovnik (što i sam podnositelj konstatira u pitanju) te se sukladno čl. 50. st. 1. Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj 71/2015, 104/2017, 36/2022, 27/2024) u odnosu na njegovu tražbinu donosi rješenje.

10.2. U odnosu na 3. postavljeno pitanje predlagatelj se poziva na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revt-591/2017 od 16. siječnja 2018., presudu Županijskog suda u Osijeku Gž-1344/2017 od 15.2.2018. i rješenje Županijskog suda u Zadru broj Gž-1134/2022 od 24. siječnja 2023. Niti u jednoj od navedenih odluka nije izraženo pravno shvaćanje da u „nuzgredice“ ne popadaju kamate. Naprotiv iz odluke Županijskog suda u Zadru broj Gž-1134/2022 od 24. siječnja 2023. proizlazi da bi pojam nuzgredice obuhvaća i kamate jer se ističe „….osiguranja tražbine u iznosu od 110.000,00 EUR u protuvrijednosti kuna, uvećano za pripadajuće kamate, naknade, eventualne zatezne kamate, troškove i ostale nuzgredice.

11. Slijedom navedenog, proizlazi da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP-a, pa je na temelju čl. 389.b st. 1. ZPP-a, valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 28. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil