Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: Psp-8/2025

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Metkoviću

    Stalna služba u Pločama

    20340 Ploče, Vladimira Nazora 14

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, po sucu toga suda Darku Jelčiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Kotromanović, odvjetnik iz Ploča, Neretljanskih gusara 14, protiv tuženice ZŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici ŽŽ, Nedjeljko Tutavac i Luka Šiljeg odvjetnici iz Ploča, Vukovarska 6, zbog smetanja posjeda, nakon glavne rasprave zaključene 23. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, prema članku 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. - u daljnjem tekstu: ZPP-a), 28. listopada 2025.

    r i j e š i o  j e

    I. Tuženica ZŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zasmetala je tužiteljicu NŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u zadnjem faktičnom i mirnom suposjedu prava služnosti prolaza i provoza na putu položenom između dva betonska zida širine cca 4,00 m na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na predjelu [adresa] u [adresa], na način da što je u vremenskom periodu od 18.03.2023.do 30.03.2023.preko cijele širine puta izgradila željeznu ogradu ( matu) postavljenu na betonskim stupovima prikazanih na Skici lista mjesta likom od A preko B i C pa sve do oznake D, prikazanih u nalazu i mišljenju vještaka mjernika Marka Vukše od 26.03.2024. koji čini sastavni dio ovog rješenja, pa joj se nalaže da uspostavi prijašnje posjedovno stanje i to na način da s opisanog puta ukloni opisanu željeznu ogradu i betonske stupove u cijelosti i kani se svakog daljnjeg ovakvog ili sličnog smetanja posjeda, sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    II.Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere što glasi:

    „1.Određuje se privremena mjera te se nalaže tuženici da omogući tužiteljici pješački prolaz, kao i prolaz traktorom i kolicima na lokalnom putu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Baćini na predjelu Punta-Prnjare na [adresa], i to na način da sa opisanog puta ukloni tri betonska stupa, šest drvenih kolaca, željeznu matu, gromade kamena, drveni balvan, korijenje i sl., sve u roku od 3 dana počev od primitka privremene mjere, pod prijetnjom ovrhe i novčane kazne od 1.327 EUR-a.“

    III. Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 1.979,72 eura, u roku od 8 dana.

    Obrazloženje

    1.Tužiteljica u tužbi tvrdi da je vlasnica i posjednica nekretnine na području [adresa] zvane Punta-Pranjare u k. o. [katastarska općina], od koje je dio oranica na kojoj sadi povrće, a dio voćnjak s maslinama, smokvama, kruškom, orahom i sl. Tužiteljica je dana 17.03.2023. preorala dio zemljišta na kojem sadi povrće, pristupivši traktorom na svoje zemljište uobičajenim putem koji sa glavnog seoskog puta vodi do njene zemlje. Dana 30.03.2023. tužiteljica je prilikom odlaska na svoju zemlju utvrdila da je pristupni put, položen između dva betonska zida u cijelosti pregrađen čvrstom pregradom izgrađenoj na način da su tri (3) betonska stupa učvršćena u beton, da je postavljeno i šest (6) drvenih kolaca preko cijele širine puta, između kojih je postavljena gusta željezna mata,, veliki panj i ostaci korijenja od stabala, gromade kamena i sl., zbog čega je tužiteljici onemogućen bilo kakvi pristup svojoj zemlji, kako traktorom, tako i pješice. Tuženica ZŽ prije građenja navedene pregrade, na istom dijelu puta pokušavala je spriječiti prolazak tužiteljici postavljanjem željeznih i drvenih prepreka, pri čemu se je tužiteljica poslužila samopomoći uklonivši ih. Obzirom na navedeno, tužiteljica smatra da je ZŽ pasivno legitimirana u ovoj parnici, budući je u periodu od 18.03.2023.do 30.03. 2023. izgradnjom čvrste pregrade preko cijelog puta izvršila čin smetanja posjeda prava služnosti prolaska i provoza do svoje nekretnine.Tuženica je pregradu opisanu u toč.2. izgradila na dijelu kč. br. [katastarska čestica] i dijelu 4336/2 k. o. [katastarska općina], a točna oznaka biti će moguća nakon očevida i predloženog vještačenja po vještaku mjerniku. Ovim putem tužiteljica prolazi do svoje nekretnine više od 30 godina, kada ju je u posjed uveo danas pok. LŽ, prethodni vlasnik, i od tada do opisanog čina smetanja iz toč.2.nikada nije imala bilo kakvih problema ili nesuglasica sa susjedima i šire. Tužiteljica tako navodi da je ovim putem na svoju nekretninu prije 4 godine prevezla i kamp prikolicu dužine cca 5 m i širine cca 3 m, da je tuda prolazila bezbroj puta pješice, sa traktorom, kolicima- karijolom i sl., kako ona osobno tako i osobe koje joj pomažu u obradi zemlje. Inače, osim tužiteljice predmetnim putem koriste se i drugi posjednici okolnih nekretnina. Tužiteljica je pokušala na miran način s tuženicom riješiti spor, otišla je kod nje i razgovarala, ali bez uspjeha, zbog čega je primoran zatražiti zaštitu suda. Tužiteljica je u cilju zaštite prijavila cijeli slučaj Policijskoj postaji u Pločama, čiji djelatnici su izišli na lice mjesta, pa se predlaže u dokaznom postupku izvršiti pregled službene zabilješke. Pregradom puta tuženica je smetala tužiteljicu u posljednjem faktičnom, mirnom i nesmetanom suposjedu do svoje nekretnine sve dok tuženica nije zagradila put, zbog čega tužiteljica temeljem odredbe čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima primorana je zatražiti pravo na zaštitu, pa predlaže da sud po provedenom postupku, donese sljedeće:

    R j e š e n j e

    Tuženica ZŽ iz [adresa]., OIB [osobni identifikacijski broj], zasmetala je tužiteljicu NŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u zadnjem faktičnom i mirnom suposjedu prava služnosti prolaza i provoza na putu položenom između dva betonska zida širine cca 4 m2 na dijelu kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na predjelu [adresa] u [adresa], na način što je u vremenskom periodu od 18.03.2023.do 30.03. 2023. preko cijele širine puta izgradila čvrstu pregradu od 3 betonska stupa učvršćena u betonu, šest (6) drvenih kolaca ukopanih u zemlju, između kojih je postavljena željezna mata i nabacane gromade kamenja, veliki panj i ostaci korijenja od stabala i sl., prikazanih u nalazu i mišljenju vještaka mjernika koji čini sastavni dio ovog rješenja, pa se nalaže tuženici da uspostavi prijašnje posjedovno stanje i to na način da s opisanog puta ukloni opisanu pregradu u cijelosti, i kani se svakog daljnjeg ovakvog ili sličnog smetanja posjeda, sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    Dužna je tuženica naknaditi tužiteljici parnični trošak za zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate.

    P r i j e d l o g  t u ž i t e l j i c e

    Obzirom da tužiteljica ne može pristupiti do svoje zemlje, a vrijeme je kada se u polju vrše intenzivni radovi bilo ručno ili strojevima (okopavanje krompira, povrća, prskanje voćaka i sl), tuženica svojim ponašanjem i građenjem pregrade preko predmetnog puta nanosi tužiteljici štetu, zbog čega se predlaže da sud bez odgađanja, temeljem odredbe čl. 346.st.1. i čl. 347.st.1 toč.7.i st.2. OZ u vezi s čl. 442 ZPP-a, odobri privremenu mjeru i donese

    R j e š e n j e

    1.Određuje se privremena mjera te se nalaže tuženici da omogući tužiteljici pješački prolaz, kao i prolaz traktorom i kolicima na lokalnom putu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Baćini na predjelu Punta-Prnjare na [adresa], i to na način da sa opisanog puta ukloni tri betonska stupa, šest drvenih kolaca, željeznu matu, gromade kamena, drveni balvan, korijenje i sl., sve u roku od 3 dana počev od primitka privremene mjere , pod prijetnjom ovrhe i novčane kazne od 1.327 EUR-a / 10.000,00 kn.

    Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka u ovoj pravnoj stvari.

    2.Tuženica se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu, a tužiteljicu obvezati na naknadu parničnih troškova tuženici. Osporavaju se u cijelosti navodi iz tužbe kao činjenično i pravno neutemeljeni i neosnovani.

    3.Prije svega, tuženica ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Naime, nekretnina o kojoj je u tužbi riječ, a za koju se navodi kako je tužiteljica vlasnica i posjednica iste, pri čemu uopće nije naznačena katastarska oznaka te nekretnine, već samo da je ista na području [adresa], zvana Punta-Prnjare u k. o. [katastarska općina], nije uopće u posjedu tužiteljice. Naime, ta nekretnina je posljednje četiri godine u posjedu BŽ, koji istu obrađuje i ubire plodove s te nekretnine u navedenom vremenskom razdoblju. Dakle, tužiteljica nije posljednji posjednik nekretnine opisane u uvodu tužbe, slijedom čega, a s obzirom na predmet spora i petit tužbe, nije aktivno legitimirana u ovom postupku, zbog čega se predlaže sudu odbiti tužbu.

    4. Tuženica ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, opisane stupiće i kolce nije postavila tužiteljica već njezin sin TŽ, koji je ujedno dugi niz godina u posjedu predmetnih nekretnina, na tim nekretninama obavlja poljoprivredne radove te ubire plodove sa istih, a predmetne stupiće i kolce postavio je bez znanja tuženice i bez traženja njene suglasnosti ili odobrenja, upravo temeljem činjenice da je on posjednik tih nekretnina, da ih obrađuje i drži kao svoje. S obzirom na navode tužbe i petit u kojem se spominje suposjed prava služnosti prolaza i provoza, tuženica ističe kako je tužba i u tom dijelu u cijelosti neosnovana. Naime, a s obzirom da se spominje postojanje navodne služnosti provoza i prolaza, tuženica ističe kako nikada nikakav put na nekretninama navedenim u tužbi nije postojao, a niti bi te nekretnine ikada služile u takvu svrhu. Sve to razvidno je i iz izvatka iz zemljišnih knjiga koji se u privitku dostavlja i iz kojeg proizlazi da na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema upisa nikakvog puta, ali niti upisa postojanja nekakvog prava služnosti u korist tužiteljice na ovim nekretninama kao povlasnim, što je također pokazatelj neosnovanosti ove tužbe. U odnosu na prijedlog tužiteljice za određivanjem privremene mjere isti je u cijelosti neosnovan pri čemu je prijedlog postavljen na način kao da tužiteljica već ima pravo prolaza, dakle pravo koje joj uopće ne pripada, s tim da je postavljenim prijedlogom u cijelosti konzumiran tužbeni zahtjev, pa je takav prijedlog nedopušten, a naprijed je osporena njena aktivna legitimacija te istaknut i prigovor promašene pasivne legitimacije. Slijedom navedenog ustraje se u svim naprijed iznijetim prijedlozima i prigovorima, te se predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

    5. U dokaznom postupku pregledani su: popisni list 1953 k. o. [katastarska općina] jezera (list 4 spisa), fotografije (listovi 5-7 spisa), izvadak iz zemljišne knjige ZU 252 k. o. [katastarska općina] listovi 17-27 spisa, zapisnika OS u Metkoviću, SS u Pločama, zk odjel Z- 1555/2019-2167 listovi 31-33 spisa, zapisnika OS u Metkoviću, SS u Pločama, zk odjel Z-1555/2019-2167 listovi 38-41 spisa, popisni listovi 1953 k. o. [katastarska općina] jezera listovi 42 -43 spisa, posjedovni list 59 k. o. [katastarska općina] listovi 44-45 spisa, posjedovni list 503 k. o. [katastarska općina] list 46 spisa, izvadci iz zemljišne knjige ZU 291, 292, 301, 303 k. o. [katastarska općina] listovi 47-54 spisa, izvadak iz zemljišne knjige ZU 2167 k. o. [katastarska općina] jezera list 55 spisa, zapisnik o očevidu od 22.11.2023.g. listovi 56-58 spisa, dopis PP Ploče od 03.01.2024. list 62 spisa, službene zabilješke PP Ploče od 24.07.2023. i 12.09.2023. listovi 63-64 spisa, zapisnika OS u Metkoviću, SS u Pločama, zk odjel Z- 1555/2019-2167 listovi 67-70 spisa, popisni listovi 1953 k. o. [katastarska općina] jezera listovi 71-72 spisa, posjedovni list 59 k. o [katastarska općina] listovi 73-75 spisa, posjedovni list 503 k. o. [katastarska općina] list 76 spisa, izvadci iz zemljišne knjige ZU 291, 292, 301, 303 k. o. [katastarska općina] listovi 77-83 spisa, stručni nalaz i mišljenje vještaka Marka Vukše s prilozima listovi 87-95 spisa, čitaju se iskazi svjedoka TŽ i EŽ datih na zapisnik od 30.04.2024. listovi 107-111 spisa, zapisnik OS u Metkoviću, SS u Pločama, zk odjel Z-1555/2019-1791 listovi 112-115 spisa, čitaju se iskazi svjedoka JŽ, N i CŽ datih na zapisnik od 25.06.2024. listovi 120 – 124 spisa, izvatci iz BZP-a listovi 186-187 spisa, potvrda PP Ploče od 3. listopada 2024. list 164 spisa, pročitani su iskazi svjedoka HŽ i tužiteljice NŽ koje su dali na ročištu od 12. rujna 2024., te su ponovno saslušani svjedok TŽ i tužena ZŽ na ročištu od 23. rujna 2025.

    5.1. Prijedlog tužiteljice za izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka policajaca ĆŽ i AŽ sud nije uzeo u obzir jer je riječ o novim dokazima protivno st. 2. čl. 299. ZPP-a.

    5.2. Prijedlog tuženice da se izvede dokaz pribavljanjem imena policijskih službenika koji su obavljali razgovor sa tuženom u vezi smetanja suposjeda radi predlaganja izvođenja potrebnih dokaza i eventualnog suočenja na okolnost tvrdnje tužene da nije nikada navela podatke i riječi policijskim službenicima iz potvrde, jer smatra da se izvođenjem tih dokaza neće bitnije utvrditi činjenično stanje u ovom predmetu.

    6. Rješenjem Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-1799/2024-2 od 12. svibnja 2025. odlučeno je:

    „I. Uvažavanjem žalbe tužiteljice NŽ ukida se rješenje Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, poslovni broj Psp-4/2023-26 od 24. rujna 2024., i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

    II. O zahtjevu tužiteljice za naknadu troškova žalbenog dijela postupka odlučit će se konačnom odlukom.“

    7. Prilikom očevida 7.listopada 2022. utvrđeno je da se:

    Sporna nekretnina nalazi u mjestu Baćina. Tužiteljica je tom prilikom sudu pokazala spornu nekretninu na kojoj se nalazi metalna ograda s tvrdnjom da je ovu ogradu postavila tuženica pa joj tim činom smeta prolaz do njene nekretnine na kojoj se vidi kamp kućica te tužiteljica tvrdi da je istu dovela preko sporne nekretnine. Tužena se izričito usprotivila izjavi tužiteljice u kojoj ova tvrdi da bi svoju kamp kućicu dovela preko sporne nekretnine jer to zbog suhozida između njihovih nekretnina fizički nije moguće. Nakon što je vještak Marko Vukša izjavio da je razumio predmet vještačenja te uzeo sve potrebne mjere, fotografirao spornu nekretninu, teren oko nje i suhozid, tužena je pokazala sudu drugi prolaz s tvrdnjom da ga tužiteljica može koristiti za dolazak do svoje nekretnine, a koji se nalazi na udaljenosti od sporne nekretnine oko 300 m u kojem slučaju tužiteljica ne bi trebala prelaziti preko njene nekretnine. Tužiteljica je osporila ovu izjavu tužene jer se taj drugi put nalazi na privatnom zemljištu i nikada se nije koristio za prolaz.

    8. Stalni sudski vještak za geodeziju Marko Vukša u pismenom nalazu i mišljenu od 26.ožujka 2024 godine navodi da je utvrdio kako je predmetna nekretnina u naravi metalna ograda na betonskim stubovima, a nalazi se na k. č. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na prilogu 1. - skici lica mjesta predmetnu nekretninu, u naravi željeznu ogradu na betonskim stubovima prikazao je likom od A preko B i C pa sve do oznake D, a nalazi se na kč. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz napomenu da su oznake B,C,D betonski stubovi.

    9. Tužiteljica se u podnesku od 25. travnja 2024 godine očitovala na vještačenje Marka Vukše na koje nije imala nikakvih prigovora i u skladu s istim uredila je tužbeni zahtjev pobliže označen pod I. izreke ovog rješenja. Uz to je odustala od određivanje privremene mjere na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ustrajući u prijedlogu da sud odredi privremenu mjeru radi intezivnih radova zbog kojih joj je potreban nesmetan i siguran prolaz i provoz, koji joj je onemogućen zbog ponašanja tuženice koja je i nakon izlaska suda na lice mjesta oko 20 dana zazidala postojeći prolaz kojim je tužiteljica nakon što bi prošla mjesto prijepora dolazila do svoje nekretnine, prikazan na zadnjoj fotografiji priloga 2. koji vodi prema njenoj kamp kućici.

    10. Tuženica je prvo istakla u odgovoru na tužbu prigovor nedostatka aktivne legitimacije, koji prigovor ovaj sud smatra neosnovanim iz sljedećih razloga:

    10.1. Svjedok EŽ iskazao je da je na tužiteljičinu nekretninu prvi put došao krajem 2018. godine, a češće je počeo dolaziti polovicom 2019. godine. Kamp kućicu je doveo po dopuštenju tužiteljice početkom 2020. godine. Ova kamp kućica je došla na tužiteljičinu nekretninu na način da je proveo preko zemljišta Republike Hrvatske s tim da je preko ove sporne nekretnine prolazio svojim osobnim automobilom sve do suhozida s kojeg je digao malo kamenja kako bi se prikolica mogla dovesti na tužiteljičinu nekretninu, dok je svoj automobil mogao parkirati samo do suhozida, a znala su se parkirati i četiri automobila kada bi imao obiteljsku proslavu. Da bi prošao automobilom morao je na spornoj nekretnini kositi nisko raslinje. Tužiteljica je znala često svraćati na svoju nekretninu koju mu je dala na korištenje. Bitno ističe da je tužiteljica dolazila do svoje zemlje u čijem je ona posjedu 20-30 godina preko sporne nekretnine.

    10.2. Svjedok N iskazao je da njegova nekretnina graniči sa nekretninama NŽ i VŽ te da je do svoje nekretnine dolazio spornim putem koji je sada pregrađen željeznom matom početkom 2023. Ističe da je zajedno sa svojom pok. suprugom KŽ kupio zemlju od Snježane Giljević 2015. godine, a koja prodavateljica njega i suprugu dovela spornim putem na kupljenu zemlju. Prolazio je tim putem do suhozida koji se nalazi oko 10 m udaljenosti gdje je parkirao automobil kako bi lakše donosio alat za obradu zemlje. Navodi da postoji otvor na suhozidu u svrhu prolaza pješaka i prolaz motokultivatora za oranje zemlje, a koji se vidi na fotografiji na listu 95 spisa. Kamp kućica se nalazi na zemlji njegove susjede NŽ koja je dovezena 2018. ili 2019. od strane EŽ koji je u svrhu prolaska ove kamp kućice raširio otvor na suhozidu iz razloga što nema drugog puta, niti mu je poznat nekakav drugi put do njegove i tužiteljičine nekretnine. Sada do svoje nekretnine prolazi preko zida VŽ zbog postavljenje ograde, uz to još tvrdi da prelazi preko državne parcele koju činjenicu je utvrdio u katastru. Svoj automobil je zadnji put parkirao na ovoj nekretnine prije nego što je pregrađena 2023 godine.

    10.3. Tužiteljica NŽ u svom iskazu navodi da prelazi preko sporne nekretnine od 1959 godine. Željeznu ogradu-matu je primijetila u ožujku ili veljači 2023. Preko sporne nekretnine prije nego je postavljena ova ograda prolazila je ona, EŽ, N. Neki ljudi iz Zadra su za nju i za EŽ doveli kamp kućicu. Zbog postavljene ograde ne može više prolaziti preko sporne nekretnine i sada prolazi preko zida VŽ, a na isti način prolazi i EŽ. Kamp kućica je prilikom dovoženja na njenu nekretninu prošla baš predmetnim putem preko nekretnine koja je sad ograđena i nije postojao nikakav drugi put za prolaz kamp kućice. Kamp kućica je na njenu nekretninu postavljena 2018., a EŽ je počeo prolaziti preko sporne nekretnine 2018. pošto mu je ona po njegovoj želji dopustila da koristi njenu zemlju. Viđala je N i njegovu suprugu kada su prolazi preko predmetne nekretnine i to najčešće ljeti.

    11. Sud prihvaća iskaze svjedoka EŽ, N kao istinite i vjerodostojne, iz kojih jasno i nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica NŽ bila u suposjedu sporne nekretnine i da ju je koristila za prolaz do svoje nekretnine na koju je EŽ po njenom dopuštenju doveo kamp kućicu i koju koriste zajedno od 2018. do danas. Tužiteljica NŽ je potvrdila iskaze svjedoka N i EŽ.

    12. Sud ne prihvaća iskaz svjedokinje JŽ u kojem tvrdi da tužiteljica nije bila u posjedu sporne nekretnine ("Nitko nije prolazio predmetnom nekretninom automobilom jer ja to nikada nisam vidjela….", "Kamp kućica je prošla ispod Erakove kuće, a nije prolazila na ovom mjestu gdje je postavljena mata…", "Nikoga nisam vidjela da prolazi prijeporom pa tako ni Z,…"Po meni nije moguće prevesti kamp kućicu preko ovog suhozida…"), niti prihvaća iskaz CŽ da tužiteljica nije bila u suposjedu sporne nekretnine ("Nije mi poznato da bi tužiteljica bilo što radila na ovoj zemlji, niti da bi odlazila na zemlju mojih stričeva.", "Nije mi poznato je li se preko prijepora prolazilo automobilom.", "Nisam ih vidio da prolaze preko nekretnine na kojoj se nalazi mata"), niti iskaz svjedoka TŽ koji izričito tvrdi da na spornoj nekretnini nije postojao put kojim bi se koristila tužiteljica NŽ, te iskaz svjedoka HŽ koji se ne sjeća puta i je li netko prolazio automobilom, jer su ti iskazi protivni iskazima svjedoka koje je sud prihvatio i kojem zaključku u prilog svakako ide činjenica da su tužiteljica i EŽ preko sporne nekretnine doveli prikolicu 2018. godine na tužiteljičinu nekretninu koja graniči sa susjednom nekretninom i nisu je mogli prevesti drugim putem.

    13. Sporna je i pasivna legitimacija tužene.

    14. Provedenim dokazima, kako pojedinačno tako i međusobnoj povezanosti, sud utvrđuje da je tužiteljica dokazala da ju je tuženica smetala u suposjedu sporne nekretnine.

    15. Svjedokinja JŽ u svom iskazu tvrdi da ne zna tko je postavio željeznu matu, svjedok N zna da je željezna mata postavljena 2023. u ožujku, ali ne zna tko ju je postavio, te jedino saznanje da ju je postavila tuženica ZŽ crpi od tužiteljice NŽ.

    16. Svjedok CŽ također ne zna tko je postavio ogradu na predmetnoj nekretnini.

    17. Svjedok HŽ u svom iskazu na ročištu od 12. rujna 2024 iskazuje da je postavio željeznu ogradu zajedno s TŽ koja se vidi na fotografijama listova 5-7 spisa. Misli da je to bilo prije 1-2 godine. Ovaj svjedok doslovce tvrdi: "Ja sam nosio betonske stupove i mate, donio i postavio zajedno sa TŽ. Ja ne znam zbog čega je TŽ postavljao ovu ogradu odnosno njegov motiv i ja sam samo učinio ono što mi je on rekao u namjeri da mu pomognem. Sa mnom o postavljanju ograde nije kontaktirala tuženica i s njom u vezi toga nisam imao nikakav kontakt."

    18. Tužiteljica NŽ je iskazala da nije vidjela tko je postavio ogradu na spornoj nekretnini, niti je vidjela tko je postavio stupove i matu. Tužbu je podnijela protiv ZŽ " jer kako bih rekla samo se ona tamo pokazala, ali tek nakon što je zemlja upisana u novoj izmjeri."

    19. Svjedok TŽ, sin tuženice je iskazao da je u posjedu sporne nekretnine, a u posjed koje ga je uveo njegov djed prije oko 25 godina. Na spornoj nekretnini su on i njegov djed sadili krumpire, sjeća se starog oraha kojeg je ispilao njegov otac zajedno s njim. Izričito tvrdi da je željeznu ogradu-matu koja se vidi na fotografijama vještaka mjeritelja i koje su mu predočene na uvid je postavio samoinicijativno na betonske stupiće početkom mjeseca ožujka 2023. ("Ja sam to radio na svoju ruku"). Naglašava da je ogradu postavio iz razloga što je vidio da je netko postavio suhozid koji se nalazi između njegove zemlje i zemlje tužiteljice. Vidio je EŽ da prelazi preko tog suhozida i da namjerava na tom mjestu "stvoriti put" nakon što je isti srušio suhozid. Stavio je na tužiteljičinu zemlju neke ploče kao stazu, što njemu nije bilo pravo pa je baš zato postavio na svojoj nekretnini željeznu ogradu-matu na betonske stupove po cijeloj dužini. Izričito tvrdi da tuženica ZŽ nema nikakve veze s postavljanjem ove ograde, nije mu dala nalog, niti je dolazila kada je postavljao ogradu, niti joj je išta bilo poznato o ovoj ogradi. Prije ove ograde na mjestu gdje je stavio željeznu matu postavio je 4 drvena kolca i tablu s natpisom "Privatan posjed", koji su srušeni, pa je postavio ovu željeznu matu.

    20. Tužena ZŽ u svom iskazu, a što navodi i u odgovoru na tužbu, izričito tvrdi da je predmetnu ogradu postavio njen sin TŽ negdje u proljeće 2023. Tvrdi da s postavljanjem ove ograde nije imala nikakve veze, niti je o toj ogradi razgovarala sa svojim sinom TŽ "već je on to radio na svoju ruku…". Njen sin je počeo dolaziti češće na spornu nekretninu prije 3-4 godine gdje je sadio rajčice, krumpir i kupus pošto živi oko 500 m udaljenosti od ove zemlje. Kada je tužiteljica došla kod nje sa namjerom da ona i EŽ kupe spornu nekretninu nakon što je ograda postavljena uputila ih je na razgovor o tome sa svojim sinom TŽ rekavši im da je zemlja u njegovom posjedu i da ona ne može o istoj pregovarati. TŽ joj je rekao da je stavio ogradu jer je primijetio da netko prolazi preko njegove nekretnine da je srušio suhozid te da namjerava na tom mjestu uspostaviti put.

    21. Iz iskaza saslušanih svjedoka jasno i nedvojbeno proizlazi da tuženicu nitko nije vidio da bi u vremenskom periodu od 18.03.2023.do 30.03.2023. preko cijele širine puta izgradila željeznu ogradu ( matu) postavljenu na betonskim stupovima na spornoj nekretnini.

    22. Tuženičin sin TŽ izričito tvrdi da je on samoinicijativno postavio predmetnu ogradu u svrhu zaštite nekretnine ("Vidio je EŽ da prelazi preko tog suhozida i da namjerava na tom mjestu "stvoriti put" nakon što je isti srušio suhozid.", "Stavio je na tužiteljičinu zemlju neke ploče kao stazu, što njemu nije bilo pravo…" Uz to ističe, a što je u svom iskazu potvrdila tuženica, da mu tuženica nije dala nalog, niti je dolazila kada je postavljao ogradu, niti joj je išta bilo poznato o ovoj ogradi. Svjedoka HŽ je izjavio da je postavio željeznu ogradu zajedno s TŽ koja se vidi na fotografijama listova 5-7 spisa. Ovaj svjedok tvrdi da sa tuženicom o postavljanju ograde nije imao nikakav kontakt, već isključivo sa TŽ ("Ja sam samo učinio ono što mi je on rekao u namjeri da mu pomognem).

    23. Pozivanje tužiteljice na službenu zabilješku Policijske postaje Ploče kao dokaz da je tuženica smetala tužiteljičin posjed u potpunosti neosnovano pošto iz dopisa Policijske postaje Ploče od 3. siječnja 2024. (list 62 spisa) jasno proizlazi da jedino postoje bilješke u predmetima NŽ FŽ samo za period od 24. srpnja 2023., a što nema nikakve veze s ovim predmetom.

    24. Međutim, tužiteljica je priložila u spis sa žalbom potvrdu Policijske postaje Ploče klasa: 210-01/24-01/2664, urbroj: 511-03-13-24-18 od 3. listopada 2024., kojom se potvrđuje da je 3. travnja 2023. oko 12,40 sati od strane EŽ prijavljeno policiji da u [adresa], na predjelu „Punta“ ima problema sa ZŽ oko zemljišta kojeg on posjeduje već nekoliko godina. Policijski službenici su izlaskom na lice mjesta utvrdili da su u [adresa], na predjelu „Punta“ postavljene prepreke u vidu betonskih stupova i željezne armature (mreže), koje onemogućuju pristup parceli u vlasništvu NŽ. EŽ koristi već četiri godine tužiteljičinu parcelu i sumnja da je prepreke postavila tužena ZŽ. Dalje se doslovce navodi: „U obavljenom razgovoru sa ZŽ je utvrđeno da je ona postavila prepreke tj. ista je ogradila svoju parcelu koju je dobila u nasljedstvo, jer ne želi da NŽ EŽ prolaze preko njezine parcele da bi došli do svoje parcele, te želi da NŽ EŽ pronađu alternativni put do svoje parcele, te navodu da joj je EŽ već srušio suhozid koji je tu bio od davnina i više puta rušio prepreke sa kojim je ona bila ogradila svoju parcelu.“

    25. Tužena se izričito protivila pregledu ove potvrde, predlažući izuzeće raspravnog suca, zbog postupanja protivno odredbi članka 299. st. 2. ZPP-a.

    26. Sud nije postupio protivno odredbi članka 299. st. 2,. ZPP-a, jer je tužiteljica u tužbi predložila „Zatražiti od PP Ploče Službenu zabilješku“, kao dokaz da je cijeli slučaj prijavila Policijskoj postaji u Pločama, čiji djelatnici su izašli na lice mjesta, pa nije riječ o predlaganju novog dokaza. Naime, tužiteljica je već u tužbi predložila da se od Policijske postaje u Pločama zatraže isprave o uredovanju policije na licu mjesta, u vezi postavljanja prepreka na putu. Očitom greškom je sudu dostavljena potvrda PP Ploče u vezi uredovanja policije u odnosima tužiteljice NŽ i JŽ, umjesto potvrde policije koju je tužiteljica dostavila uz žalbu.

    27. Svjedok TŽ, ponovno saslušan, izjavio je na ročištu od 23. rujna 2025. da se sjeća da je bio na sudu, ali izjavljuje da se ne sjeća iskaza koji je dao, predlaže da se pročita njegov iskaz nakon čega je sudac pročitao iskaz ovog svjedoka. Nakon toga svjedok je na upit punomoćnika tužene iskazao: "Moja majka nije znala da ću postaviti ogradu, niti mi je dala suglasnost. Nakon što sam postavio ogradu, spornim dijelom nije više nitko prolazio. Nakon što sam dao svoj iskaz ovdje na sudu, nakon mjesec dana sam sreo tužiteljicu i pitao je da razgovaramo o ovome sporu na što je ona odgovorila da neće razgovarati sa mnom i da će to sve biti njeno. Ja sam joj tada rekao da što se tiče ove sporne nekretnine, da se o svemu obrati meni, a ne tuženici i mome ocu jer sam ja sada vlasnik prijepora. Naime ja sam htio izbjeći daljnje parničenje, da probamo pronaći zajednički jezik. Smatram da tužiteljica i EŽ nemaju pravo prolaziti prijeporom. "Na upit punomoćnika tužiteljice svjedok iskazuje da je njegova majka saznala za ogradu nakon što ju je on postavio, a ne zna u kojem vremenskom periodu, ali ne odmah. Postavljanje ograde je trajalo oko dva sata. Moja majka zajedno s ocem živi u [adresa], a kuća moje majke je udaljena 150 metara od te ograde. PŽ nije prolazio do svoje zemlje prijeporom, a prolazio je preko druge nekretnine MŽ.“

    28. Tuženica ZŽ, ponovno saslušana kao parnična stranka izjavila je na ročištu od 23. rujna 2025. suglasno kao u svom iskazu kog je dala na zapisnik od 12. rujna 2024. Ponovno ističe da nije dala suglasnost svom sinu da postavi željeznu ogradu, niti je mogla išta odlučivati o vraćanju suposjeda prijepora tužiteljici. Osporava vjerodostojnost potvrde Policijske postaje Ploče klasa: 210-01/24-01/2664, urbroj:

    511-03-13-24-18 od 3. listopada 2024. zato što nije izjavila da bi „ona ogradila svoju parcelu koju je dobila u nasljedstvo, jer ne želi da NŽ/ EŽ prolaze preko njezine parcele da bi došli do svoje parcele….“

    29. Tuženica je pasivni legitimirana u ovom postupku iz slijedećih razloga:

    4.1. U obrazloženju rješenja Županijskog suda u Puli, kao suda drugog stupnja, poslovni broj: Gž-1799/2024-2 od 12. svibnja 2025. se navodi:

    „6. U ovom sporu tužiteljica potražuje zaštitu suposjeda prava služnosti prolaza i provoza na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na putu koji joj je tuženica prema navodima iz tužbe smetala na način što je preko cijele širine puta postavila željeznu ogradu (matu) na betonskim stupovima.

    7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama istaknutih žalbenih razloga kao i onih na koje se pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st.2. ZPP-a ocjena ovog suda je zbog pogrešnog materijalnopravnog pristupa činjenično stanje ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno.

    8. Odredbom čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZVDSP) propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, dok je u st. 5. istog članka propisano da s posjednikom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama Zakona.

    9. Prema odredbi st. 6. istog čl. Zakona, kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici, a prema odredbi čl. 24. st. 1. Zakona slijedi da suposjednik uživa posjedovnu zaštitu kako u slučaju kada ga u suposjedu smetaju treće osobe, tako i u slučaju kada ga smetaju drugi suposjednici.

    10. Kada se radi o oduzimanju posjeda odnosno u situaciji kada je pojedini suposjednik u potpunosti isključen od dotadašnjeg suposjeda, tada uživa potpunu zaštitu prema drugim suposjednicima. Tada njegov zahtjev treba biti usmjeren na ponovnu uspostavu suposjeda te posjedovnog stanja kakvo je postojalo prije nego je isključen iz suposjeda, tako da može u istom opsegu kao i prije isključenja, izvršavati faktičnu vlast.

    11. Sud prvog stupnja svoje odluke temelji na utvrđenju da tužiteljica nije dokazala da ju je tužena smetala u suposjedu sporne nekretnine, a da iz iskaza saslušanih svjedoka jasno i nedvojbeno proizlazi da tužena nije pasivno legitimirana jer nitko od svjedoka nije vidio tuženu u vremenskom razdoblju od 18. ožujka do 30. ožujka 2023. da bi počinila to smetanje odnosno da je postavila željeznu ogradu na betonskim stupovima te da je sin tužene TŽ iskazao da je on samoinicijativno postavio predmetnu ogradu u svrhu zaštite nekretnine a da je tuženica u svom iskazu to potvrdila. Osim toga da iz službenih zabilješki Policijske postaje Ploče (očita greška u pisanju: „Poreč“) koje prileže spisu nije bilo moguće utvrditi da bi tužena počinila sporno smetanje suposjeda te da zbog navedenog nije osnovan ni njen zahtjev za određivanje privremene mjere.

    12. Međutim po ocjeni ovog suda, a na što se žalbom upire, ne može se s sigurnošću zaključiti da tužena nije pasivno legitimirana.

    12.1. Tužena ne osporava da je ona vlasnica sporne nekretnine, i da je upisana kao njena posjednica te da je prije nje nekretnina bila u posjedu njenih roditelja. U svom iskazu navela je kako joj je sin rekao za tu ogradu tek nakon što ju je postavio, a što je ona kasnije i vidjela, da joj je rekao kako je ogradu postavio jer je primijetio da tuda netko prolazi i da je netko prije toga srušio suhozid sve s namjerom da na tom mjestu uspostavi put, da joj se tužiteljica obratila nakon postavljanja sporne ograde predlažući da kupi to zemljište ali ju je uputila da to riješi sa njezinim sinom TŽ te da je obavila razgovor s policajcem ĆŽ kojom prilikom ju je on pitao da li je između nje i EŽ bilo nekakvog fizičkog sukoba.

    12.2. Sve to ukazuje da je tužena ta koja je u spornom razdoblju bila vlasnica i posjednica nekretnine na kojoj je postavljena željezna ograda, a koja je postavljena radi sprečavanja osoba u prolaženju preko te nekretnine.

    13. Odredbom čl. 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19) raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

    14. U posjedovnom su sporu legitimirani: 1) osoba koja je izvršila smetanja tuđeg posjeda/suposjeda uznemirivši ili oduzevši ga, bez obzira na to je li postupala prema svom nahođenju i za svoju korist, prema nečijem nalogu ili bez naloga, u korist trećeg, 2) osoba koja je dala nalog nekome da izvrši čin smetanja posjeda, koji nalog se mora dokazati u postupku i 3) osoba u čiju je korist smetanje učinjeno.

    14.1. Naime, prema stavu sudske prakse, ako je neposredni izvršitelj počinio čin smetanja oduzevši posjed/suposjed nekome u ime i za korist treće osobe, a ona se s tim činom suglasila i ne želi vratiti posjed smetanom, onda je pasivno legitimirana i ta treća osoba.

    15. Obzirom da je u posjedovnom sporu pasivno legitimiran osim počinitelja smetanja i njegov nalogodavac, pa i onaj u interesu kojega je počinjeno smetanje, a on se od toga nije ogradio, to bi za sada bio preuranjen zaključak suda prvog stupnja da tužena ne bi bila pasivno legitimiran u predmetnom sporu. Na taj način nije prvostupanjski sud raspravio sporni prigovor.

    13. Kako je navedeno tužena kao vlasnica i osoba koja je upisana kao posjednica nekretnine, faktički ostvaruje vlast nad istom. Logično je i životno da je ona dozvolila sinu da se nekretninom služi i obrađuje ju, ali time ona nije izgubila faktičnu vlast nad njom.

    14. Kako je u postupku još uvijek ostalo nepotpuno utvrđeno da li je tužena osoba u čiju je korist smetanje suposjeda učinjeno te da li se ona s tim činom suglasila i imali namjeru vratiti tužiteljima suposjed prava stvarne služnosti prolaza, to je zbog pogrešnog materijalnopravnog pristupa činjenično stanje ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno.

    15. Za slučaj da se utvrdi da bi tužena bila pasivno legitimirana potrebno je raspraviti i utvrditi da li tužiteljica ostvaruje pravo na posjedovnu zaštitu.

    16. Za sada ovaj sud nije mogao preinačiti rješenje suda prvoga stupnja kojim je odlučeno o predloženoj privremenoj mjeri, pa je i taj dio odluke ukinut kako bi se o tom prijedlogu ponovno odlučilo.“

    30. Tužena u ovom postupku nije osporavala da je ona vlasnica sporne nekretnine, i da je upisana kao njena posjednica te da je prije nje nekretnina bila u posjedu njenih roditelja. U svom iskazu navela je kako joj je sin rekao za tu ogradu tek nakon što ju je postavio, a što je ona kasnije i vidjela, da joj je rekao kako je ogradu postavio jer je primijetio da tuda netko prolazi i da je netko prije toga srušio suhozid sve s namjerom da na tom mjestu uspostavi put, da joj se tužiteljica obratila nakon postavljanja sporne ograde predlažući da kupi to zemljište ali ju je uputila da to riješi sa njezinim sinom TŽ te da je obavila razgovor s policajcem ĆŽ kojom prilikom ju je on pitao da li je između nje i UŽ bilo nekakvog fizičkog sukoba.

    31. Tužena ponovno saslušana kao parnična stranka izjavila je suglasno, kao i u prvom iskazu, osim što je osporila novu potvrdu policijske postaje Ploče kao vjerodostojnu, tvrdeći da ona nikada nije izjavila „ijednome“ policajcu „da je ona postavila prepreke tj. da je ogradila svoju parcelu koju je dobila u nasljedstvo, jer ne želi da NŽ/ EŽ prolaze preko njezine parcele da bi došli do svoje parcele, te želi da NŽ EŽ pronađu alternativni put do svoje parcele, te navodu da joj je EŽ već srušio suhozid koji je tu bio od davnina i više puta rušio prepreke sa kojim je ona bila ogradila svoju parcelu.

    32. Tužena je očito ta koja je u spornom razdoblju bila vlasnica i posjednica nekretnine na kojoj je postavljena željezna ograda, a koja je postavljena radi sprečavanja osoba u prolaženju preko te nekretnine (tužiteljice i EŽ).

    33. Tužena je i osoba u čijem je interesu učinjeno smetanje i nije se od toga ogradila i ne želi vratiti suposjed smetanoj tuženici, pa je kao takva tuženica pasivno legitimirana u ovoj parnici.

    34. Tužena, a kako to navodi sud drugog stupnja: „….kao vlasnica i osoba koja je upisana kao posjednica nekretnine, faktički ostvaruje vlast nad istom. Logično je i životno da je ona dozvolila sinu da se nekretninom služi i obrađuje ju, ali time ona nije izgubila faktičnu vlast nad njom.“

    35. Tužena je itekako zainteresirana za prijepor što jasno i nedvojbeno proizlazi iz njenog iskaza na ročištu od 12. rujna 2024. da se na mjestu gdje je izgrađena ograda prilikom izmjere kao posjednik pojavila DŽ s kojom je o tome razgovarala i ona nakon razgovora s njom nije na ovoj nekretnini polagala više nikakva prava. Razgovarala je sa DŽ jer su u posjedu ove zemlje ona i njena obitelj. U konačnici tvrdi da je ona evidentira kao posjednik ove zemlje da je policija razgovarala s njom u vezi ove ograde.“

    36. Iz iskaza ponovno saslušanog svjedoka TŽ na ročištu od 23. rujna 2025. bi proizlazilo da njegova majka, tužena, u ovom predmetu, nije ništa znala o postavljanju željezne ograde, niti mu je dala suglasnost za postavljanje iste, što nije prihvatljivo, pošto je iz prethodno navedenih razloga utvrđeno da je tuženica itekako zainteresirana za prijepor i da je smetanje suposjeda učinjeno u njenu korist, s čim se suglasila i koji suposjed ne namjerava vratiti tužiteljici.

    37. Konačno iz potvrde Policijske postaje Ploče od 3. listopada 2024. (list 164 spisa) bi proizlazilo da je EŽ obavijestio ovu Postaju 3. listopada 2024. da ima problema sa tuženom oko prijepora kojeg on posjeduje, zbog čega su izašli policajci na lice mjesta, utvrdili postojanje prepreka u vidu betonskih stubova i željezne armature (mreže), koje onemogućuju pristup parceli u vlasništvu NŽ. EŽ je potencijalni kupac parcele te već četiri godine koristi parcelu. EŽ sumnja da je prepreke postavila ZŽ (1952.). U obavljenom razgovoru sa ZŽ je utvrđeno da je ona postavila prepreke tj. ista je ogradila svoju parcelu koju je dobila u nasljedstvo jer ne želi da NŽ/ EŽ prolaze preko njezine parcele da bi došli do svoje parcele, te želi da NŽ EŽ pronađu alternativni put do svoje parcele, te navodi da joj je EŽ već srušio suhozid koji je tu bio od davnina i više puta rušio prepreke s kojima je ona bila ogradila svoju parcelu.“

    38. Iako tužiteljica osporava vjerodostojnost ove potvrde, valja primijetiti da je tužena prilikom očevida na licu mjesta pokazala sudu drugi prolaz s tvrdnjom da ga tužiteljica može koristiti za dolazak do svoje nekretnine, a koji se nalazi na udaljenosti od sporne nekretnine oko 300 m u kojem slučaju tužiteljica ne bi trebala prelaziti preko njene nekretnine, što svakako odgovara navodu iz potvrde Policijske postaje Ploče da tužena želi da NŽ EŽ pronađu alternativni put do svoje parcele, jer ne želi da prolaze preko njene parcele.

    39. Tužiteljica je dokazala da ostvaruje pravo na posjedovnu zaštitu jer je u višegodišnjem mirnom suposjedu prijepora i tuženica joj je taj suposjed smetala jer je preko cijele širine puta izgradila željeznu ogradu (matu) postavljenu na betonskim stupovima.

    40. Prijedlog za određivanje privremene mjere pobliže označene u izreci ovog rješenja pod III. sud smatra neosnovanim iz razloga što bi po mišljenju ovog suda, ukoliko sud prihvati takvu privremenu mjeru koja bi po tužiteljevu prijedlogu trebala trajati do pravomoćnog okončanja ove parnice, postao bespredmetan tužiteljev zahtjev kojim se nalaže tuženici da uspostavi prijašnje posjedovno stanje i to na način da sa opisanog puta ukloni pregradu u cijelosti.

    41. Uz to tužiteljica je na ročištu od 23. rujna 2025. izjavila da joj je VŽ dozvolio da prolazi preko njegove nekretnine do njene (prijepora), dok se ovaj spor ne riješi.

    42. I naposljetku, po mišljenju ovog suda posjed se ne može dokazivati ispravama o obnovi zemljišne knjige koje isprave služe upisu vlasništva prilikom obnove ili dopune zemljišne knjige pa sud ove isprave i dokaze o vlasništvu nije uzimao u obzir.

    43. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine", broj 138/2023, dalje: OT).

    44. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja – jednokratna nagrada u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika u iznosu od 250 bodova (Tbr. 7 t. 2. OT), koja obuhvaća slijedeće radnje: sastav tužbe, zastupanje na ročištima:

    24.10.2023., 22.11.2023., 30.4.2024., za zastupanje na ročištima: 25.6.2024., 12.9.2024. 100 bodova ili za svako ročište 50 bodova (Tbr. 7. t. 2. OT), za sastav obrazloženih podnesaka 2.10.2024. i 25.4.2024. 100 bodova ili za svaki podnesak 50 bodova (Tbr.7. t. 2. OT), za sastav žalbe od 7.10.2024. 60 bodova (Tbr.10. t. 2 OT), za postupak povodom ukidne odluke i to za zastupanje na dva ročišta: 16.7.2025. i 23.9.2025. jednokratna nagrada 250 bodova (Tbr. 7. t. 2. OT) ili ukupno 760,00 bodova, što računajući vrijednost boda 2,00 eura daje 1.520,00 eura i uvećano za troškove geodetskog vještačenja i izlaska suda na očevid na licu mjesta u iznosu 400,00 eura i troškove sudskih pristojbi za tužbu 19,91 euro, rješenje u sporovima zbog smetanja posjeda 13,27 euro i žalbu protiv rješenja 26,54 eura, daje parnični trošak tužiteljice u iznosu od 1.979,72 eura (članak 155.stavak 1. ZPP-a).

    U Pločama, 28. listopada 2025.

    Sudac:

    Darko Jelčić

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana kada je održano ročište za objavu. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Puli.

    DNA:

    1.Punomoćnik tužiteljice Ivan Kotromanović, odvjetnik iz Ploča, N.Gusara 14

    2.Punomoćnik tuženika Luka Šiljeg odvjetnik iz Ploča, Vukovarska 6

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.