Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-38/2021-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužiteljice JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Borisu Grguriću, odvjetniku u Ogulinu, protiv tuženika ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa],zstupan po punomoćnici Gordani Peraković Turković, odvjetnici u Ogulinu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 16. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnika stranka, po objavi, 28. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da tužiteljici JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 400,00 EUR sa zz kamatama tekućom od dana podnošenja tužbe odnosno od dana 9. travnja 2021. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Preostali dio zahtjeva tužiteljice za iznos od 1.060,00 EUR sa zz kamatama tekućim od dana 9. travnja 2021. pa do isplate , se odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da tužiteljici JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 767,37 EUR sa zz kamatama tekućim od dana 28. listopada 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 10. listopada 2020. u 17,20 sati u mjestu [adresa] napadnuta verbalno i fizički od strane tuženika kojom prilikom ju je isti vrijeđao i psovao, da bi potom prišao osobnom vozilu u kojem se tužiteljica nalazila, otvorio vrata vozača te ju najprije snažno udario šakom u nos, da bi ju potom uhvatio rukama za njenu lijevu ruku u namjeri da ju izvuče iz vozila, a nakon što su tužiteljica i njena suputnica TŽ počele vikati i dozivati u pomoć na što su počeli prilaziti mještani tuženik je odustao od napada i udaljio se. Navodi da su u svezi štetnog događaja intervenirali djelatnici PU karlovačke PP Slunj koji su protiv tuženika podnijeli optužni prijedlog nadležnom sudu te je donijeta i pravomoćna odluka tj. prekršajni nalog ovoga suda Stalne službe u Slunju broj Pp J-664/2020 od 29. siječnja 2021. koja je postala pravomoćna 13. veljače 2021.

Navodi da je uslijed ovakvog nenadanog i protupravnog napada tuženika tužiteljica pretrpjela fizičke bolove u vidu hematoma s okolnim edemom i eritemom na lijevoj nadlaktici te bolnom palpacijom nosa, da je trpila i strah zbog čega je bila na liječničkim pregledima i uzimala propisanu terapiju, da je pretrpjela i privremenu naruženost zbog ozljeda u predjelu lica i nadlaktice.

Navodi da je po punomoćniku pozvala tuženika na izvan sudsko rješavanje pitanja naknade štete ali je to isti odbio. Tužiteljica na ime naknade štete potražuje iznos od 11.000,00 kn, odnosno 1.460,00 EUR – podnesak od 15.5.2025. na str. 50 kojim tužiteljica usklađuje tužbeni zahtjev s važećom vlautom EEUR, sa zz kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe odnosno od dana 9. travnja 2021.

2. Tuženik kojemu je tužba dostavljena na odgovor uz poziv za davanje odgovora na tužbu nije dostavio pisani odgovor na tužbu. Tuženik je na ročištu za glavnu raspravu od 7. svibnja 2024. naveo da se protivi tužbi.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka TŽ i ĐŽ, saslušanjem tužiteljice i tuženika, provedeno je vještačenje po sudskom vještaku dr. Želimiru Koraću te izvršen uvid u nalaz i mišljenje tog vještaka od 21. listopada 2024. (na str. 33 spisa), te je vještak i usmeno saslušan, te je provedeno i vještačenje po vještaku psihijatru dr. Goranu Arbanasu i izvršen uvid u njegov nalaz i mišljenje od 25. travnja 2025. (na str. 39 spisa).

3. Predmet spora je zahtjev tužiteljice prema tuženiku za naknadu neimovinske štete u svezi štetnog događaja od 10. listopada 2020. , te svoj zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da ju je tuženik najprije verbalno, a zatim i fizički napao uslijed čega je zadobila tjelesne ozljede.

4. U smislu odredbe čl. 1045. st.1. Zakona o obveznim odnosnima (NN 35/05), dalje: ZOO, tko drugom prouzroči štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je štete nastala bez njegove krivnje.

5. U postupku je, a obzirom na iskaz tuženika, sporno je li tuženik tužiteljicu udario po nosu, i je li ju uhvatio za lijevu ruku, jer tuženik u iskazu poriče da bi tužiteljicu uhvatio za ruku i da bi ju udario po nosu, već tvrdi da je tužiteljica izišla iz svog vozila, unijela mu se u "facu" s prstom i mahala i da ju je on odgurnu rukom, ali da ne zna točno kako ju je uhvatio.

5.1. Dakle, u osnovi je sporno je li tuženik tužiteljici u štetnom događaju nanio tjelesne ozljede.

6. Uvidom u pravomoćni prekršajni nalog Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Slunju broj Pp J-664/2020. od 29. 1. 2021. (str. 3 i 4 spisa) utvrđeno je da je tim prekršajnim nalogom ovdje tuženik kao okrivljenik proglašen krivim što je dana 10. listopada 2020. u 17,20 sati, u mjestu [adresa], narušavao javni red i mir na način da je pogrdnim riječima vrijeđao ovdje tužiteljicu, a koja se svojim vozilom kretala cestom pored okrivljenika, vičući joj: "Uspori, uspori, J te j…, j…ti bog mater", a nakon kratkog vremena po povratku iste koja se zaustavila u blizini kuće okrivljenika, isti je prišao do njezinog vozila, otvorio vrata i na nju fizički nasrnuo udarivši je rukom po nosu, zatim uhvatio rukama za njezinu lijevu ruku i snažno ju nekoliko puta povlačio za istu, a kod okrivljenika je utvrđena koncentracija alkohola od 0,34 g/kg, čime je počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te mu je izrečena novčana kazna.

7. Temeljem iskaza tužiteljice i svjedokinje TŽ utvrđeno je da je kritičnog događaja tužiteljica bila vozač u vozilu, a svjedokinja suvozač, da u išle u vrganje i kretale se cestom, da je na cesti bilo i stajalo dosta ljudi jer se pekao odojak, da je među njima bio i stajao i tuženik, a isto se zaključuje iz iskaza tuženika iz kojeg proizlazi da je sa ostalim ljudima stajao kod kuće gdje se u pečenjari pekao odojak, da ih je bilo jedno desetak, da je bilo puno djece, da je tuženik stajao uz cestu i na cesti, te je tu bio i svjedok ĐŽ.

8. Iz iskaza tužiteljice i svjedokinje TŽ nadalje proizlazi da je tužiteljica sporije vozila oko nekih 30 km/h i manje jer je bilo ljudi na cesti, da je tuženik mahao rukama prema njima pa se tužiteljica vozilom zaustavila i spustila prozor s vozačeve strane, da je tuženik vikao i galamio na tužiteljicu da je brzo vozila i psovao, da mu je tužiteljica tada rekla da da nema pravo psovati i derati se na nju, i da je tada tuženik otvorio na vozilu tužiteljice vozačeva vrata i uhvatio ju za ruku i tako ju držao.

8.1. Tužiteljica je iskazala da kada ju je tuženik uhvatio za lijevu ruku da je auto malo krenuo i u rikverc jer je cijelo vrijeme bio upaljen, da ju je onda tuženik pustio i da ju je udario po nosu sa strane, prstima, i još se izvikao na nju, a onda jako zalupio vratima auta, da ju nije udario šakom u nos i da to nije ni bila njena izjava u policiji jer je izjavila da ju je udario rukom po nosu, da za vrijeme incidenta nije uopće izlazila iz svog vozila. U pogledu ozljeda koje je zadobila tužiteljica je iskazala da je imala "plavice od otisaka prstiju na lijevoj ruci na nadlaktici" i da su joj doslovno ostali otisci prstiju i da se to vidjelo i na hitnoj, a na nosu da joj je bilo "malo plavo".

9. Iz iskaza svjedokinje TŽ proizlazi da je tužiteljica za cijelo vrijeme incidenta bila i sjedila u vozilu i nije izlazila, da kada ju je tuženik uhvatio za nadlakticu lijeve ruke da ju je tako držao i potegnuo, da je auto krenuo u rikverc, da ju je onda pustio i klepnuo rukom po nosu, i nakon toga jako zalupio vratima auta, da je svjedokinja bila prestrašena, a isto tako i tužiteljica koja je plakala i tresla se.

10. S druge strane tuženik u iskazu tvrdi da se tužiteljica zaustavila s vozilom, izašla van iz vozila, kada je stala s vozilom pečenjara i mjesto gdje je stajao tuženik je bilo s lijeve strane, da je tužiteljica kada je izašla van iz auta desnom rukom držala vrata od auta, a lijevom mu je prijetila i unijela mu se u facu i vikala mu "kretenu, majmune, zašto ti mene optužuješ mom ocu" pa kad mu se tako unijela u facu s prstom i mahala da je on nju odgurnuo rukom i uhvatio ju za lijevu ruku za zglob, da bi nakon toga tuženik odmah iskazao da ju nije uhvatio nego odgurnuo, a zatim naveo u iskaz da kako ju je to točno uhvatio da to sada točno ne zna. Poriče da bi tužiteljicu udario po nosu.

11. Svjedok ĐŽ koji je kritičnog događaja bio među ljudima koji su stajali kraj pečenjare uz cestu, je iskazao da sam sukob među strankama nije vidio i da nije vidio fizički napad ali je vidio da je tužiteljica prolazila vozilom i vozila jako brzo i da s tuda inače brzo vozi i da su joj svi koji su tamo bili vikali da uspori jer ima djece, da je kada je prolazila pored njih tužiteljica stala sa vozilom zato što je tuženik bio tu, a da je tuženik inače prije išao tužiteljičinom ocu da bi mu rekao da tužiteljica tuda inače brzo vozi, kada je tužiteljica stala s vozilom izašla je van iz vozila, desnom rukom je držala vrata, a lijevom rukom kažiprsta mahala prema tuženiku, ali svjedok više dalje nije vidio što se dešavalo jer je išao u stričevu kuću po nešto, a da mu je poslije tuženik rekao da je tužiteljicu odgurnuo.

12. Nesporno je da je tužiteljica poslije zvala policiju, da su policijski službenici poslije uzeli izjave, da je tužiteljica bila i na hitnoj.

13. Ovaj sud prihvaća da se događaj odigrao na način kako iskazuju svjedokinja TŽ i tužiteljica odnosno da tužiteljica nije izlazila iz vozila, da se s vozilom zaustavila na cesti jer je tuženik mahao, da je tužiteljica spustila prozor, da je tuženik otvorio vozačeva vrata, uhvatio tužiteljicu za lijevu ruku, a potom je rukom udario po nosu, te njihove iskaze sud ocjenjuje uvjerljivim, dosljednim i neproturječnim.

13.1. S druge stranke iskaz tuženika sud cijeni nedosljednim i proturječnim pa tako tuženik najprije tvrdi da tužiteljicu uopće nije uhvatio za lijevu ruku već da ju je samo odgurnuo, da bi nakon toga iskazao da ju je obzirom mu je prijetila i mahala prstom uhvatio za lijevu ruku za zglob, pa onda opet tvrdi da ju nije uhvatio nego odgurnuo, da ne zna i ne može reći kako ju je uhvatio.

Kada se radi o iskazu svjedoka ĐŽ, njegov iskaz sud ocjenjuje pristranim u korist tuženika.

13.2. Osim toga nesporno je da su ozljede tužiteljice evidentirane u nalazu Hitne, a i iz nalaza sudskog vještaka kirurga i traumatologa dr. Želimira Koraća proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljede natučenja nosa te natučenja lijeve nadlaktice s krvnim podljevom, a u pogledu mehanizma nastanka ozljeda vještak se očitovao da opisane ozljede koje je tužiteljica zadobila su mogle nastati na način kako to opisuje tužiteljica odnosno ozljede nadlaktice čvrstim stiskom ruke druge osobe a ozljede na nosu udarcem prstima.

13.3. Dakle u svakom slučaju nesporno je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila opisane ozljede i nesporno proizlazi da joj je te ozljede nanio tuženik. Kod toga valja reći da je po ocjeni ovoga suda i neodlučno je li tužiteljica izišla iz vozila ili nije, već je bitno da joj je tuženik nanio ozljede, pa sve i da se događaj odigrao na način kako tvrdi tuženik tj. da je tužiteljica izišla iz vozila i unijela mu se u lice i mahala s prstom, to ne opravdava postupak tuženika i hvatanje tužiteljice za ruku i udaranje po nosu, ovo tim prije što ni iz iskaza tuženika ne proizlazi da je tužiteljica prethodno njega fizički napala i ne proizlazi da bi tuženik bio fizički ugrožen od strane tužiteljice.

O visini štete.

14. Na okolnost visine štete provedeno je liječničko vještačenje po vještaku kirurgu dr. Želimiru Koraću i vještaku psihijatru dr. Goranu Arbanasu.

15. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka kirurga dr. Želimira Koraća proizlazi da je tužiteljica 10. 10. 2020. pregledana u Zavodu za hitnu medicinu, da je navedeno da je oko dva i pol sata ranije ozlijeđena od strane druge osobe, da je liječnik u nalazu naveo da je pacijentica potresena, plače, žali se na bolnost lijeve nadlaktice, da kliničkim pregledom liječnik utvrđuje hematom lijeve nadlaktice s okolnim edemom i eritemom, a pri palpaciji blaža bolnost nosa, da je 12. 10. 2024. tužiteljica pregledana u Domu zdravlja Slunj, da je preslika liječničke potvrde loše kvalitete i ne može se jasno pročitati, a koliko se može razabrati žalila se na strah.

15.1. Nadalje iz nalaza vještaka proizlazi:

-da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljede natučenja nosa, te natučenje lijeve nadlaktice s krvnim podljevom i da se radi o lakim tjelesnim ozljedama,

-da je tužiteljica uslijed zadobivenih ozljeda trpila bolove jakog intenziteta i to kratkotrajno na razini dva dana te srednjeg intenziteta tri dana i slabog intenziteta 8 dana, da je tužiteljica trpjela nelagodnosti vezane uz dva liječnička pregleda,

-da kod tužiteljice nema trajne naruženosti, da opisani hematom na lijevoj nadlaktici tužiteljice ima značajke naruženja malog stupnja, vidljivo trećima ponekad, ali da je to naruženje bilo prisutno oko 14 dana nakon toga su značajke naruženja posve nestale.

16. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka psihijatra dr. Gorana Arbanasa, koji je nalaz dao temeljem dokumentacije u spisu i pregleda i razgovora s tužiteljcom proizlazi:

-da je tužiteljica trpila primarni strah u vrijeme događaja i to par minuta, sekundarni strah jakog intenziteta nije trpjela, da je tužiteljica trpila sekundarni strah srednjeg intenziteta tri dana, sekundarni strah slabog intenziteta idućih sedam dana, da trajnih posljedica nema.

17. Tuženik je u podnesku od 14. 5. 2025. prigovarao:

- nalazu i mišljenju vještaka dr. Želimira Koraća u pravcu da je u medicinskoj dokumentaciji navedeno da je tužiteljica imala površinsku ozljedu nosa a da je vještak u svom nalazu naveo da se radi o natučenju nosa, da tuženik smatra da su te dvije ozljede sasvim drugačije naravi, da tužiteljica za ovakav obujam tjelesnih ozljeda nije mogla trpjeti fizičke bolove čak 11 dana, te da postoji kontradiktornost jesu li samo u pitanju fizički bolovi ili i naknada štete zbog naruženosti koje u stvarnosti nema,

-nalazu i mišljenju sudskog vještaka psihijatra dr. Gorana Arbanasa navodeći da vještačenje nije pravilno budući da se odlučne činjenice utvrđuju isključivo na temelju medicinskog vještačenja tijekom kojeg stručne osobe analiziraju relevantnu medicinsku dokumentaciju i da je medicinska dokumentacija jedini relevantni dokaz pa stavlja primjedbu na vještačenje u odnosu na ispitivanje i pregled tužiteljice od strane vještaka, da tužiteljica nije obavila pregled kod psihijatra i nije zbog straha koristila odgovarajuće lijekove.

18. Sudski vještaci su se očitovali na prigovore tuženika.

19. Tako iz pismenog očitovanja sudskog vještaka psihijatra Gorana Arbanasa (od 9. 9. 2025. na str. 53 spisa) proizlazi da tuženik netočno navodi da je relevantni dokaz u vještačenju samo medicinska dokumentacija, da je naime pregled osobe nužni dio svakog vještačenja i vještačenje koje se napravi bez pregleda smatra se stručno i etički neadekvatnim, da tuženik netočno iznosi da tužiteljica nije koristila odgovarajuće lijekove za strah, te da medicinska dokumentacija sadrži podatke iz kojih je vidljivo da je tužiteljica 10. 10. 2020. dobila lijek apaurin i da joj je liječnik obiteljske medicine ordinirao dana 12. listopada 2020. normabel, a da su oba ova lijeka dijazepam koji se daje za smanjivanje straha.

20. Iz usmenog očitovanja sudskog vještaka kirurga dr. Želimira Koraća na prigovore tuženika (vještak se usmeno očitovao na ročištu 16. rujna 2025.) proizlazi:

- da je izraz površinska ozljeda nosa puno širi pojam, i koristi se uglavnom u svrhu medicinske statistike, a proizlazi iz Priručnika Međunarodna klasifikacija bolesti i ozljeda, u svakodnevnoj medicinskoj praksi uvijek se nastoji pobliže opisati o čemu se radi, pa dok bi kod površinske ozljejde spadale i ogrebotine kože, pliće rane, natučenja (kao u konkretnom slučaju itd.) dotle je izraz koji je vještak upotrijebio onaj uži i onaj koji se u kliničkoj praksi koristi.

-u odnosu na navod tuženika da je kod tužiteljice eventualno mogla nastati modrica tj. hematom vještak navodi da se ne radi o mogućnosti nego se radi o utvrđenom stanju koje je liječnik koji je izvršio pregled detaljno opisao. Dakle, nije eventualnost nego je utvrđen po liječniku hematom lijeve nadlaktice s okolnim edemom i eritemom, tako da tu nema spornog elementa vezanog za prisustvo ili odsustvo ozljede,

-u odnosu na navode tuženika (u podnesku) u pogledu o naruženosti da postoji velika kontradiktornost da li su samo fizički bolovi u pitanju ili naknada štete zbog naruženosti, koje u stvarnosti i nema, vještak navodi da ne razumije navedeni prigovor odnosno o kakvoj bi se kontradiktornosti konkretno radilo, a vezano za njegov nalaz i mišljenje, a da mišljenje vještaka daje se na osnovi rješenja suda, a sud određuje kvalifikatorne okolnosti na koje bi se vještak kao stručnjak trebao očitovati.

21. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja oba vještaka ocjenjujući ih jasnim, neproturječnim, stručnim i objektivnim, kod čega su se vještaci očitovali na prigovore tuženika te prigovore otklonili.

22. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) – u daljnjem tekstu ZOO, u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Prema st.2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

23. Cijeneći ozljede koje je tužiteljica zadobila, a radi se o lakim tjelesnim ozljedama, cijeneći da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda trpila fizičke boli, te imajući u vidu intenzitet i trajanje fizičkih bolova tj. da je kratki vremenski period trpila bolove, nelagodnosti kojima je bio izložena tijekom liječenja (samo odlazak dva puta na pregled liječniku), zatim cijeneći da je tužiteljica trpila strah, te intenzitet i trajanje straha, odnosno da je kratki vremenski period trpila strah, da kod tužiteljice nema naruženosti, ovaj sud nalazi da tužiteljici zbog povrede prava osobnosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od ukupno 400,00 EUR-a, dok je s preostalim dijelom zahtjeva tužiteljicu valjalo odbiti.

24. Zakonska zatezna kamata na neimovinsku štetu dosuđena je tekuća od dana podnošenja tužbe kako je tužiteljica i tražila, a sukladno čl. 1103. ZOO-a prema kojem obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

25. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u točki I. i II. izreke presude.

O troškovima postupka.

26. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.2. ZPP-a.

26.1. Tužiteljici je dosuđen iznos od 400,00 EUR, dok je odbijena s iznosom od 1.060,00 EUR

26.2. Proizlazi dakle da je tužiteljica u pogledu visine uspjela sa 27 %, a sa osnovom je uspjela u cijelosti tj. 100%, pa je dakle uspjeh tužiteljice 63,50% %(126 : 2)). S druge strane tuženik je s osnovom uspio 0%, a s visinom 73% , pa je dale tuženik uspio sa 36,50% (73:2), pa kad se od uspjeha one stranke koja je u većoj mjeri uspjela u postupku (tužiteljica) oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (tuženik), dolazi se do postotka od 27% u kojem omjeru je tuženik dužan tužiteljici naknaditi troškove postupka.

26.3. Trošak tužiteljice sastoji se od troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku koji pripada sukladno vps i Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika NN 138/2023, te troška plaćenog predujma za vještačenja.

26.4. Tužiteljici pripada trošak kako slijedi:

-trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00, EUR

-trošak zastupanja na ročištu 27.2.2024. u iznosu od 200,00 EUR,

-zastupanje na ročištu 10.7.2025. u iznosu od 200,00 EUR

-trošak sastava podneska od 15.5.2025. (očitovanje na nalaz vještaka) u iznosu od 200,00 EUR,

što je ukupno 800,00 EUR što uvećano za iznos od 200,00 EUR na ime PDV-a čini trošak zastupanja po punomoćniku u iznosu od 1.000,00 EUR, što razmjerno uspjehu u postupku od 27% iznosi 270,00 EUR čemu treba pridodati trošak plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 497,37 EUR koji trošak je priznat u cijelosti jer je bio neophodan za ovaj postupak, što je 767,37 EUR.

26.5. Napominje se da je tužiteljica u troškovniku dva puta zatražila nagradu za zastupanje i pristup punomoćnika odvjetnika na ročište 27. 2. 2024., te ju pripada nagrada za jedno ročište 27. 2. 2024. u iznosu od 200,00 eur, a kako je naprijed obrazloženo.

Tužiteljici nije priznat u troškovniku zatraženi putni trošak za pristup za punomoćnika odvjetnika, čije sjedište pisarnice je u Ogulinu, na svako ročište jer taj trošak po ocjeni ovoga suda nije bio neophodan i potreban za ovaj postupak jer je tužiteljica mogla angažirati i odvjetnika čije je sjedište u [adresa]. Također tužiteljici nije priznat zatraženi trošak za sastav dopisa PP Slunj i za pribavu prekršajnog naloga po punomoćniku odvjetniku jer ni taj trošak nije bio neophodan za postupak jer je tužiteljica mogla i sama to zatražiti jer se radi o radnjama za koje nije potrebno posebno stručno znanje.

U Karlovcu 28. listopada 2025.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Dostavljeno:

1. Boris Grgurić, odvjetnik u Ogulinu

2. Gordana Peraković Turković, odvjetnica u Ogulinu