REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1850/2023-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijaliste FĐ, u pravnoj stvari tužiteljice ĆĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Mladenu Klaiću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Klaić & Klaić, protiv tuženika Hrvatska Lutrija d.o.o., OIB 27905228158, Ulica grada Vukovara 72, Zagreb, zastupanog po Domagoju Poljaku, odvjetniku u odvjetničkom društvu Matić & Poljak, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i zamjenika punomoćnika tuženika ZĐ, odvjetničkog vježbenika, 28. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatska Lutrija d.o.o. isplatiti tužiteljici ĆĐ iznos od 2.600,00 EUR zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 28. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za iznos od 2.000,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 28. prosinca 2023. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.077,15 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 28. listopada 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je kao radnik zaposlena kod tuženika HRVATSKA LUTRIJA d.o.o., Zagreb kao poslodavca temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme broj 10-4- 2018/24083-01 od 17. svibnja 2018. i to na radnom mjestu „prodavačica-unapređivačica“. Tužitelj je 29. prosinca 2020. oko 12,19 sati kao radnik tuženika na radnom mjestu prodaje igara na sreću za pultom u poslovnom prostoru tuženika u Petrinji u vrijeme radnog vremena uslijed četvrtog velikog potresa pretrpio stres i šok zbog opasnosti za život i tijelo koje ozljede na radu su od strane tuženika kao poslodavca i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje priznate kao ozljede na radu. Tužitelj je pretrpio ozlijede na radu i to akutnu stresnu reakciju (F43.0), poremećaj prilagodbe (F43.2), mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj (F41.2) te PTSP (F43.1) sve pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Od posljedica zadobivenih ozljeda tužitelj se liječio u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr Ivan Barbot u Popovači te u Poliklinici A.B.R., Zagreb. Zbog gore opisanih ozljeda na radu tužitelj je od štetnog događaja pa sve do 9. travnja 2022. bio na bolovanju. Potom ga tuženik kao poslodavac 10. travnja 2022. premjestio na rad u svoj „obnovljeni“ poslovni prostor u [adresa] u kojem tužitelj ponovno proživljava iste stresne situacije i šokove zbog realne opasnosti po tjelesni integritet i život, a sve zbog činjenice da zgrada u kojoj je smješten poslovni prostor tuženika, iako je objekt sa „crvenom“ oznakom, nije u cijelosti i po pravilima struke obnovljen već samo ušminkan. Zbog pogoršanog zdravstvenog stanja tužitelj je ponovno upućen na daljnje bolovanje i rehabilitaciju. Zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Činjenica je da je zbog gore navedenog štetnog događaja tužitelj uslijed zadobivenih tjelesnih ozljeda pretrpio i trpi strah, kao i duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti te zadobivenih trajnih posljedica. Tužitelj potražuje da mu tuženik na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje plati pravičnu novčanu naknadu i to: - na ime pretrpljenog straha iznos od 2.800,00 EUR, - na ime pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti iznosu od 1.800,00 EUR, odnosno za pretrpljenu neimovinsku štetu naknadu štete u ukupnom iznosu od 4.600,00 EUR sa zateznim kamatama počevši od dana podnošenja tužbe odnosno od 28. prosinca 2023. do isplate. Također potražuje troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da je u vrijeme štetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti s Wiener osiguranje Vienna insurance groupe d.d., Slovenska ulica 24, Zagreb, OIB: 52848403362, koju dostavlja u prilogu te predlaže da se osiguratelja radi intervencijskog učinka pozove kao umješača na strani tuženika. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Iističe da je nesporno da je 29. prosinca 2020. područje oko Petrinje u 12 sati i 19 minuta pogodio potres magnitude M=6.2 te naknadni potresi te da je nesporno da je tužiteljica radila u poslovnici tuženika za vrijeme potresa. Vezano za pitanje ozljede na radu tuženik ističe da su rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 8. listopada 2021. Klasa: UP/II-502-03/21-01/521 tužitelju kao osiguraniku priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja kao posljedica ozljede na radu, no istovremeno ukazuje da istim rješenjem nije utvrđena niti se utvrđuje odgovornost poslodavca za naknadu štete. Činjenica što je tužitelju priznata ozljeda na radu istovremeno ne dovodi do odgovornosti poslodavca za naknadu štete. Tuženik osporava odgovornost za štetu kao posljedicu ozljede na radu od 29. prosinca 2020. i to iz razloga što je eventualno nastala šteta posljedica više sile u kojem slučaju je isključena odgovornost poslodavca te iz razloga što eventualno nastala šteta nije posljedica procesa rada. S obzirom da iz navoda tužbe proizlazi da tužitelj potražuje naknadu neimovinske štete nastale kao posljedica više sile (potresa), na koju tuženik kao poslodavac nije mogao utjecati i koja nije povezana s procesom rada nego s višom silom (potresom), zahtjev tužitelja je neosnovan iz razloga što je isključena odgovornost poslodavca za naknadu štete. Opreza radi tuženik osporava visinu potraživanja tužitelja. Ističe prigovor zastare jer je od štetnog događaja i nastanka štete proteklo više od 3 godine. Osporava navode da je tužiteljica u travnju 2022. upućena na rad u poslovnicu u [adresa] koja je nakon potresa imala crvenu oznaku. Novi poslovni prostor u [adresa] je bivša oružarnica, sa zelenom oznakom i visokom protupotresnom zaštitom, dok bi se crvena oznaka, koju tužiteljica navodi, eventualno odnosila na neki drugi objekt (dvorišni), a koji nije prodajni prostor tuženika niti je tužiteljica upućena u taj objekt niti je imala pristup. U prilog navedenog dostavlja fotografiju novog prostora, evidenciju rada iz koje proizlazi mjesto rada, predlaže provesti očevid na licu mjesta, eventualno uz vještaka odgovarajuće struke, te od nadležnog tijela zatražiti podatak o navedenom objektu, novom prodajom mjestu, na okolnost naljepnice i stanja objekta u trenutku potresa te u travnju 2022. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sukladno prijedlogu tuženika o otpočetoj parnici obaviješten je Wiener osiguranje Vienna insurance groupe d.d. 28. kolovoza 2024., međutim, do dana zaključenja glavne rasprave nije prijavio miješanje.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/II-502-03/21-01/521, URBROJ: 338-01-06-05-21- 03 od 8. listopada 2021. (strana 5-11 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 12- 22, 80-139 spisa), fotografije (strana 23-28, 36, 58-60 spisa), Policu osiguranja od odgovornosti broj 1307-00050613 (strana 35 spisa), evidenciju rada (strana 37-52 spisa), podatke Sveučilišta u Zagrebu, Građevinskog fakulteta, Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo od 14. studenog 2024. (strana 66-67 spisa), dopis Sveučilišta u

Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Geofizički odsjek-Seizmološka služba od 24. rujna 2025. (strana 163 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku prof. dr.sc. Lani Mužinić Marinić (strana 148-151 spisa), usmeno je saslušana vještakinja prof. dr.sc. Lana Mužinić Marinić (strana 167-168 spisa), saslušana je tužiteljica (strana 70-71 spisa).

4.1. Punomoćnik tužiteljice je na ročištu 19. studenog 2024. povukao dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka HĐ obzirom je tuženik učinio nespornim dolazak navedenog djelatnika Lutrije na mjesto nastanka štetnog događaja 29. prosinca 2020. godine.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

7. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

8. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

9. Čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istoga članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

10. Čl. 41. st. 1. ZZR-a propisano je da je poslodavac obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu.

11. Među strankama nije sporna činjenica da je tužiteljica bila zaposlenik tuženika u vrijeme štetnog događaja, a nije sporan niti nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija.

12. Sporna je odgovornost tuženika te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

13. Prije svega valja reći da iz rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, KLASA: UP/II-502-03/21-01/521, URBROJ: 338-01-06-05-21-03 od 8. listopada 2021., proizlazi da se tužiteljici, točkom II. navedenog rješenja, dijagnoza šifre prema MKB-10: F43.0 priznaje ozljedom na radu pretrpljene 29. prosinca 2020. te joj se u svezi navedene dijagnoze priznaju prava iz obveznog za slučaj ozljede na radu, dok se tužiteljici ne priznaje ozljedom na radu dijagnoza šifre prema MKB-10:

F41.1. Tuženik nije dostavio u spis dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo da je protiv navedenog rješenja podnio žalbu slijedom čega je rješenje HZZO-a postalo pravomoćno.

14. Iz dopisa Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Geofizički odsjek-Seizmološka služba od 24. rujna 2025. proizlazi da se 28. i 29. prosinca 2020. dogodilo 869 potresa u Petrinjskom epicentralnom području, od toga njih 36 magnitude M > 3.0 te intenziteta I > V (pet) stupnjeva EMS* ljestvice. Svi su ovi potresi mogli prouzročiti materijalnu štetu. Najviše štete prouzročili su potresi koji su se dogodili 28. prosinca 2020. u 6:28 (magnituda M = 5.0, intenzitet I = Vl) te 29. prosinca 2020. u 12:19 (magnituda M = 6.2, intenzitet I = Vlll).

15. Iz dopisa Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo od 14. studenog 2024. sud je utvrdio da je prilikom kontrole nekretnine na adresi [adresa], predmetna nekretnina označena neuporabljivo zbog vanjskih utjecaja.

16. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je kod tuženika zaposlena od 2013., da je prije radila u Šibeniku, a negdje 2018. ili 2019. zatražila je premještaj u Sisačko - moslavačku županiju i dodijeljena joj je Petrinja, prodajno mjesto u staroj gradskoj jezgri. Navodi da kod tuženika radi kao prodavač i na navedenom radnom mjestu radila je i njena radna kolegica F, i to u dvije smjene. U ponedjeljak ujutro kad su bili prvi potresi radila je kolegica F, a ona je bila doma. Zvala je kolegicu da vidi kako je i F je rekla da je uplašena od tih potresa. Tužiteljica pojašnjava da se radi o staroj gradskoj jezgri odnosno o objektima koji su iz Austro-Ugarske, te je već nakon tih potresa 28. prosinca bilo oštećenja po objektima i vatrogasci su bili na terenu. Kako joj nitko ništa nije javljao, u utorak ujutro, oko 8,00 sati je otišla na posao. Dok je prolazila gradom, vidjela je oštećene zabatne zidove, dimnjake te vatrogasce na krovovima. Nakon što je otvorila prodajno mjesto, nije bilo previše prometa, a oko 10,00 sati ujutro došao je kolega HĐ iz Lutrije da pogleda stanje prostora. Kada je pogledao, rekao je da iznutra objekt izgleda super u odnosu na ono što je izvana te je rekao da treba zvati statičara da provjeri stanje nekretnine, obzirom nije siguran. Sjeća se da ga je pitala da li treba zatvoriti prostor, a on je rekao da on o tome ne odlučuje, da nije nadležan za to, ali da će kontaktirati nadređene. Nakon što je otišao i to nekih sat vremena poslije, dogodio se taj najveći potres. Nadalje navodi da je u trenucima tog najvećeg potresa u prostoriji bila sa starijim gospodinom od prije poznatog kao starog igrača. U trenucima kada je počelo ljuljati, instinktivno je krenula prema starijem gospodinu da mu pomogne, da ga zadrži i osjetila je odnosno čula da se nešto urušava. Nestalo je struje, bilo je mračno, a ona i navedeni gospodin su uspjeli izaći obzirom su se vrata otvarala s unutrašnje strane. Tada se okrenula prema svom radnom mjestu i vidjela da se kat urušio, a sve što je bilo pričvršćeno na zidove, i to posebno metalna kutija, odnosno komunikacijski ormar pao je na njezino mjesto. Sve je palo na njezinu sjedalicu. Kada je otvorila vrata i kad su uspjeli izaći, vidjela je grede ispred prodajnog mjesta, a u samom objektu, sjeća se da je bila i jedna velika dijagonalna pukotina preko cijelog zida. Cijela ulica je bila oštećena odnosno objekti, zgrade. U tim trenucima uzela je svoje osobne stvari te novce koji su utrženi, ne samo taj dan, već i par dana prije. Radilo se o 5.000,00 kn, a novci su i dalje bili u prodajnom prostoru. Zvala je nadređenog da li može pokupiti taj novac, obzirom u [adresa] banke ni pošta nisu radili danima. Nadalje navodi da su ona i kolege, a radi se o jednom prodajnom mjestu u [adresa] i jednom prodajnom mjestu u Petrinji, poslani kući jer nisu imali gdje raditi zbog oštećenja. Nadalje navodi da je u jednom trenutku ona započela sa svojim liječenjem. Nakon što se vratila s bolovanja određena joj je druga lokacija, novo prodajno mjesto u [adresa] na adresi [adresa]. Kada je tamo došla, prostor je lijepo izgledao, novo, bilo je sređeno i ušminkano. Pojašnjava da staro radno mjesto zbog velikih oštećenja nije bilo u funkciji te je poslodavac poslao na ovo radno mjesto. Neko vrijeme je radila u navedenom prostoru nekih godinu dana, a nakon nekog razdoblja vidjela je da, iako sve lijepo izgleda sa prednje strane, sa stražnje strane, dvorišne, oštećenje je sanirano sa pločom te pjenom, također ističe da se oko tog prostora nalaze objekti, i to posebno viša zgrada koja je bila jako oštećena. Također je primijetila kada bi recimo ulicom prošao kamion, da bi se sve treslo. Tamo je radila nekih godinu dana, onda je otišla na bolovanje, i za vrijeme bolovanja dobila je otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, međutim, kako je bio lošiji koeficijent, navedeno nije prihvatila. Navodi da je ovo bolovanje nakon premještaja u [adresa] dobila na osnovicu potresa iz prvog potresa. Također navodi da se na rješenje Direkcije HZZO-a od 8. listopada 2021., a koje prileži spisu, nije žalila niti je podnosila nove zahtjeve obzirom joj je priznata ozljeda na radu te je dobila 100% naknadu plaće za vrijeme bolovanja. Navodi da prvo bolovanje prekinula na savjet psihijatrice, i to da se pokuša vratiti normalnom životu. Navodi da je drugo bolovanje u [adresa] otvorila jer se nije ugodno osjećala. Pojašnjava da je jedno vrijeme radila u navedenom objektu u [adresa], a onda je vidjela situaciju sa stražnje strane i razgovarala sa konobaricama u susjednom kafiću, a vezano za stanje nekretnine, te da uzimajući u obzir i stalne trešnje, da se nije ugodno osjećala. Razgovarala je sa svojom doktoricom koja joj je savjetovala da dopusti sebi emocije koje je proživljavala odnosno i da se osjeća slabo te je preporučila novo bolovanje. Išla je u dnevne bolnice i to nekih 6 mjeseci. Na pitanje pun. tužiteljice da li se kome obraćala vezano za taj prostor u [adresa], tužiteljica navodi da je kontaktirala svog nadređenog, da mu je rekla da zna da je crvena naljepnica na navedenom objektu i da se boji, a on joj je rekao da će kontaktirati svoje nadređene i provjeriti te navode, kao i što se može učiniti. Nakon nekog vremena nije joj se javio s povratnim informacijama vezano za taj problem. Navodi da se u trenutku potresa u Petrinji nije srušio strop već stvari unutar prostorije. Prostor u [adresa] ocijenila je neadekvatnim jer je nekretnina imala crvenu naljepnicu, ali to je vidjela na slici obzirom je ta naljepnica bila maknuta kada je došla raditi. Navodi da strahove prije potresa nije imala, a da nakon toga joj nije bilo lijepo i ugodno raditi u prostoru u [adresa].

17. Sud je prihvatio kao istinit iskaz tužiteljice jer je jasan, logičan i uvjerljiv te u skladu sa Rješenjem HZZO-a od 8. listopada 2021. te ostalom priležećom dokumentacijom.

18. Radi utvrđenja osnove i visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Lani Mužinić Marinić.

18.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljica, rođena 1971. godine, uslijed štetnog događaja od 29. prosinca 2020. razvila akutnu reakciju na stres. Ranije nije psihijatrijski liječena. Nakon štetnog događaja liječena je ambulantnim putem i kroz dnevnu bolnicu zbog smetnji iz kruga anksioznog poremećaja, poremećaja prilagodbe, anksiozno depresivnog poremećaja, posttraumatskog stresnog poremećaja. U psihologijskom testiranju od 7. listopada 2021. navode se blaže izražene posttraumatske reakcije. Prema medicinskoj dokumentaciji može se reći da je tužiteljica posljedično štetnom događaju razvila simptomatologiju akutne reakcije na stres te se može reći da je trpjela intenzivni strah u vrijeme trajanja štetnog događaja. Sekundarni strah u vidu zabrinutosti za zdravlje te smetnji prilagodbe bio je jačeg intenziteta tri dana, srednjeg intenziteta dva tjedna te lakšeg intenziteta mjesec dana. Ne nalazi se trajnih psihičkih posljedica posljedično štetnom događaju. Kod tužiteljice je posljedično štetnom događaju došlo do privremenog smanjenja životnih aktivnosti uslijed smetnji iz kruga poremećaja uzrokovanih stresom. Smanjenje životnih aktivnosti koji se odnosi na štetni događaj može se ocijeniti sa prosječno 7% do završetka liječenja. U ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeto je u obzir i postojanje drugih stresnih čimbenika koji su mogli utjecati na psihičko stanje. Smanjenje životnih aktivnosti vezano za štetni događaj odnosi se na prisjećanje na događaj, smetnje spavanja, pojačanu pobuđenost. Liječenje vezano za štetni događaj trajalo je do 13. listopada 2022. Tijekom kasnijeg liječenja navode se i druga opterećenja koja utječu na psihičko stanje kao što su neke obiteljske situacije uslijed kojih dolazi do pogoršanja stanja. U medicinskoj dokumentaciji kao i podatcima od tužiteljice nema podataka koji bi ukazivali da je bila potrebna tuđa pomoć i njega vezano za štetni događaj.

18.2. Nakon prigovora tužitelja na nalaz i mišljenje vještakinje ista se usmeno očitovala na ročištu 7. listopada 2025. te je navela da ostaje kod svog nalaza i mišljenja, a vezano za psihičke poremećaje proizašle iz štetnog događaja, a vezano za akutnu reakciju na stres te ocjenu straha koja je iz navedenoga proizašla. Kod ispitanice je došlo do privremenog smanjenja životne aktivnosti koje se može ocijeniti sa prosječno 7% do završetka liječenja navedenih smetnji. Liječenje vezano za štetni događaj trajalo je do 13. listopada 2022. ne nalazi se trajnih psihičkih posljedica posljedično štetnom događaju koje bi dovelo do smanjenja životnih aktivnosti. Mišljenja je da nema potrebe za razgraničenjem navedenih događaja iz tužbe jer navedeno liječenje i smanjenje životnih aktivnosti u mišljenju pokriva oba događaja. Vezano za događaj od 10. travnja 2022. nema objektiviziranih psihijatrijskih nalaza vezanih za pogoršanje stanja već se u nalazu od 16. svibnja 2022. navodi da je dobro u odsutnosti stresa kada je kod kuće i u poslovima kojima uživa. Mišljenja je da nema elemenata za dodatno razgraničavanje postotka životnih aktivnosti u odnosu na događaj od 29. prosinca 2020. kada je doživjela akutnu stresnu reakciju. Navodi da tužiteljica uzima farmakološku terapiju i da se stanje tužiteljice popravlja i da je krenula uzimati manje lijekova, a navodi da je nakon štetnog događaja imala i druge stresove, a vezano uz obitelj. U med. dokumentaciji navedeno je 13. listopada 2022. pogoršanje psihičkog stanja, a navedeno je reaktivno vezano za vanjske poticaje koji se odnose na obiteljske odnose. Također se navodi da je počela raditi, da je relativno uredna funkcionalno na radnom mjestu, da je kroz kraće razdoblje smanjila dozu antidepresiva ali da je zbog utjecaja vanjskih stresova morala vratiti dozu lijekova. Pogoršanje se odnosi na obiteljske odnose. Na upit pun. tužitelja da li se pogoršanje moglo odnositi na osjećaje tužiteljice vezano za novo radno mjesto odgovara vezano za objekt koji je bio označen crvenom oznakom odgovara da se iz nalaza psihijatra ne vidi takav poremećaj psihičkog stanja već se naprotiv govori o urednom funkcioniranju na radnom mjestu. Na poseban upit pun. tužitelja navodi da se kod tužiteljice ne nalazi psihička posljedica vezanih za štetni događaj.

18.3. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Lane Mužinić Marinić budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice. Također, vještakinja je na ročištu održanom 7. listopada 2025. na objektivan i stručan način otklonila prigovore tužiteljice, a nakon predmetnog očitovanja stranke nisu imale daljnjih prigovora na nalaz i mišljenje vještakinje.

19. Cijeneći sve provedene dokaze, a pri tome imajući na umu i općepoznatu činjenicu da je područje Petrinje 28. prosinca 2020. rano ujutro pogodio potres magnitude 5.0 te 29. prosinca 2020. u 12:19 potres magnitude 6.2, sud je utvrdio da je tužiteljica u vrijeme nastanka štetnog događaja radila u Petrinji, staroj gradskoj jezgri, u prostorijama poslodavca unutar objekta sagrađenog u vrijeme Austro- Ugarske Monarhije. Iz iskaza tužiteljice sud je utvrdio da je 29. prosinca 2020. uobičajeno došla na posao te obavljala posao kada je oko 10.00 sati došao djelatnik poslodavca HĐ radi provjere prostora zbog potresa. Iz iskaza tužiteljice sud je utvrdio i da djelatnik poslodavca HĐ nije mogao procijeniti stanje nekretnine radi čega joj je rekao da treba zvati statičara te da će kontaktirati nadređene radi donošenja odluke da li treba zatvoriti prostor. Nadalje, sud je utvrdio i da je prije samog potresa 29. prosinca 2020. u prostoriju Hrvatske lutrije ušao stariji gospodin te je tužiteljica u trenucima kada je počelo ljuljati krenula prema starijem gospodinu da mu pomogne kada je čula urušavanje. Stvari u prostoriji, a osobito komunikacijski ormar, pali su na sjedalicu tužiteljice. Nakon toga tužiteljica je otišla na bolovanje.

19.1. U odnosu na iskaz tužiteljice te dinamiku nastanka štetnog događaja 29. prosinca 2020. valja navesti i da tuženik nije predložio nikakve druge dokaze kojima bi doveo u pitanje istinitost iskaza tužiteljice i utvrđeno činjenično stanje.

19.2. Nadalje, iz iskaza tužiteljice sud je utvrdio i da joj je nakon što se vratila, zbog velikih oštećenja u prijašnjem prostoru u Petrinji, određena druga lokacija i to novo prodajno mjesto u [adresa] na adresi [adresa], koje je lijepo izgledalo sa prednje strane. Iz iskaza tužiteljice, koji je u skladu s podatcima Sveučilišta u Zagrebu, Građevinskog fakulteta, Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo od 14. studenog 2024. (strana 66-67 spisa), sud je utvrdio da je navedeni prostor u [adresa] nakon potresa bio označen kao neuporabljiv, radi čega je tužiteljica sumnjala u stabilnost nekretnine i radi čega se nije ugodno osjećala.

20. Iz čl. 111. st. 1. ZR-a i čl. 25. ZZR-a proizlazi da poslodavac odgovara radniku za štetu pretrpljenu na radu po načelu objektivne odgovornosti, dakle na temelju činjenice da je radnik pretrpio štetu na radu. Poslodavac se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da postoje okolnosti pod kojima može biti oslobođen odgovornosti, međutim, po stajalištu ovog suda, tužitelj nije dokazao da je šteta koju je tužiteljica pretrpjela nastala zbog više sile, potresa, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti da njegove posljedice nije mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Naime, tužiteljica ne potražuje naknadu štete zbog potresa koji se dogodio 28. prosinca 2020., već radi potresa koji se dogodio 29. prosinca 2020. te je tuženik kao poslodavac, sukladno čl. 41. st. 1. ZZR-a, bio dužan sa stručnim osobama provjeriti da li je nekretnina u kojoj se nalazi tužiteljičino radno mjesto sigurna i u ispravnom stanju, a pri tome osobito uzimajući u obzir da se radi o staroj nekretnini, koje su po prirodi stvari sklone većim oštećenjima i mogućnošću urušavanja u slučajevima većih potresa. Tuženik nije postupio sukladno mjerodavnim odredbama ZR-a i ZZR-a, a nije dokazao niti da je tužiteljica eventualno postupila suprotno pravilima za rad na siguran način.

21. Polazeći od utvrđenja da tuženik nije dokazao postojanje okolnosti pod kojima se može osloboditi odgovornosti u smislu članka 25. ZZR-a te imajući u vidu da je ozljeda od 29. prosinca 2020. rješenjem HZZO-a tužiteljici priznata kao ozljeda na radu sud je utvrdio da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja slijedom čega je dužan tužiteljici nadoknaditi štetu koju je pretrpjela u predmetnom štetnom događaju.

22. Pri tome valja i istaknuti da je sud odgovornost tuženika kao poslodavca utvrdio prvenstveno u odnosu na potres od 29. prosinca 2020. obzirom iz nalaza i mišljenja vještakinje dr. Lane Mužinić Marinić proizlazi da kod tužiteljice nema pogoršanja psihičkog stanja vezanog za novo radno mjesto u [adresa], na adresi [adresa]. S obzirom na navedeno sud je odlučio ne provoditi daljnje dokaze i to građevinsko vještačenje, saslušanje svjedoka na okolnost izgleda zgrade i ostale dokazne prijedloge vezane za nekretninu u [adresa].

23. Na temelju odredbe čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. istog zakona, tužiteljica ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog utvrđene povrede prava osobnosti. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i strah. Visine pojedinih zahtjeva sud je cijenio po slobodnoj ocjeni imajući u vidu sve relevantne okolnosti značajne za svaki pojedini vid štete, odnosno, pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te o visini njezine naknade sud je vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

24. Imajući u vidu u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 1.500,00 EUR. Tužiteljici je smanjena radna i opća životna sposobnost za 7 % te imajući u vidu životnu dob tužiteljice (rođena 1971. godine) te očekivani životni vijek, sud smatra da tužiteljici na ime duševnih boli zbog umanjenja životne aktivnosti pripada primjerena naknada u iznosu od 1.100,00 EUR. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužiteljici na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da tužiteljici temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada ukupan iznos od 2.600,00 EUR, dok je u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva za iznos od 2.000,00 EUR s pripadajućim kamatama sud tužbeni zahtjev odbio.

25. Istaknuti prigovor zastare je neosnovan. Naime, sukladno čl. 232. st. 1. i 2. ZR-a primjenjuje se petogodišnji rok zastare iz odredbe čl. 139. ZR-a. Tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena unutar predviđenog zastarnog roka od pet godina dakle u odnosu na utuženo potraživanje nije protekao petogodišnji zastarni rok od dospijeća do podnošenja tužbe.

26. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom tužiteljica potražuje zateznu kamatu počevši od 28. prosinca 2023. pa do isplate odnosno od dana podnošenja tužbe sud je zahtjev koji se odnosi tijek kamate ocijenio osnovanim. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku. Tužiteljica je uspjela u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, jer je tužiteljica u cijelosti dokazala odgovornost tuženika i osnovanost tužbenog zahtjeva, a u kvantitativnom dijelu tužiteljica je uspjela u sporu sa 56,52 %. Temeljem navedenog sud je ocijenio da je tužiteljica u ovom sporu uspjela sa 78,26 %. Nadalje, a na temelju čl. 154 st. 2. ZPP-a, sud je utvrdio da je tuženik uspio u sporu sa 21,73 %, što znači da tužiteljici pripada naknada parničnog troška u omjeru od 56,52 %.

27.1. Tako je tužiteljici valjalo priznati trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 100 bodova, trošak sastava podneska od 24. listopada 2024. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 6. studenog 2024., 19. studenog 2024., 7. listopada 2025. po Tbr. 9/1 – po 100 bodova, zastupanja na ročištu 10. rujna 2025. po Tbr. 9/2– 50 bodova odnosno ukupno 550 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.100,00 EUR, a što uz PDV od 25% iznosi 1.375,00 EUR. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u omjeru od 56,52 % odnosno u iznosu od 777,15 EUR. Navedenom iznosu dodan je trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR pa je tužiteljici na ime sveukupnog parničnog troška dosuđeno 1.077,15 EUR, dok je zahtjev tuženika valjalo odbiti.

27.2. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 25. studenog 2024. obzirom istim samo dostavlja dokaz o uplati predujma za provođenje medicinskog vještačenja.

28. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

29. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku po pun.