REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-978/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Jadranke Anić- Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Luka Vukasović, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženice-protutužiteljice Općine Baška, iz Baške, Palada 88, OIB: 24078212554, koju zastupa punomoćnik Tonči Ravlić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ravlić i partneri iz Zagreba, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini i isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-178/2020-4 od 27. studenog 2024. kojom je potvrđena djelomična presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku poslovni broj P- 664/2019-3 od 9. prosinca 2019., u sjednici održanoj 28. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e :

I. Ukidaju se presuda Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž- 178/2020-4 od 27. studenog 2024. i djelomična presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku poslovni broj P-664/2019-3 od 9. prosinca 2019. te se predmet vraća sudu prvog stupanja na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci o troškovima parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom žalba tuženice-protutužiteljice odbijena je kao neosnovana i potvrđena je djelomična prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev koji glasi:

“1. Utvrđuje se da je k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], površine 2542m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova, u odnosu na suvlasnički dio tuženika ĆG od 89/2542 dijela, javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Baška, Baške, Palada 88, OIB: 24078212554, pa se ista ovlašćuje izvršiti uknjižbu javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Općine Baška, na na navedenoj nekretnini, u zemljišnim knjigama uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženika.

2. Nalaže se tuženiku, isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka, sa zakonskim zateznim kamatama, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.“

2. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-1473/2025-3 od 23. travnja 2025., tuženici-protutužiteljici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-178/2020-4 od 27. studenog 2024. u odnosu na pravno pitanje:

„Stječe li jedinica lokalne samouprave, na temelju odredbi Zakona o cestama (NN 84/11 i dr.), ex lege vlasništvo nad nekretninom koja se na dan stupanja na snagu tog zakona u cijeloj svojoj površini i koristila kao javno dobro u općoj uporabi u njezinom vlasništvu pa i na onim suvlasničkim dijelovima koji su upisani kao vlasništvo privatne osobe?“

3. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude tuženica- protutužiteljica (dalje: tuženica) je podnijela reviziju u odnosu na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud preinači drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu i prihvati protutužbeni zahtjev, a podredno da ukine pobijane presude i predmet vrati na ponovni postupak.

4. U odgovoru na reviziju i dopuni odgovora na reviziju tužitelj-protutuženik (dalje: tužitelj) je osporio navode iz revizije te je predložio odbiti reviziju kao neosnovanu.

5. Revizija je osnovana.

6. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz članka 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.

7. U postupku pred nižestupanjskim sudovima su utvrđene sljedeće činjenice:

- da je tužitelj je u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnik k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova u omjeru od 89/2542, a u preostalom dijelu je upisana Općina Baška,

- da je predmet spora dio zemljišne čestice površine 89 m2 koja je neizgrađena zemljišna čestica,

- da je prilikom obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i formiranja novih čestica, nekretnina nekadašnje oznake k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina], utrnuta te je postala dio novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova,

- da pretežiti dio sporne čestice k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja javno dobro, nerazvrstanu cestu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave,

- da se u naravi radi o šetnici, u glavnoj pješačkoj zoni u naselju Baška, naziva Palada.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi su odbili protutužbeni zahtjev tuženice zaključivši da nisu utvrđene pretpostavke iz članka 114. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 90/10,143/12 i 152/14 u daljnjem tekstu – ZVDSP). To stoga što nekretnina oznake kč. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina], koja je predstavljala neizgrađenu građevinsku česticu, nije postala javno dobro u općoj uporabi, obnovom zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] kada je formirana kč. [katastarska čestica] i kada je ona (kč. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina]) postala sastavni dio novoformirane kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa slijedom toga ni kč. [katastarska čestica] ne može biti u cijelosti javno dobro u općoj uporabi.

9. Prema čl. 2. st. 1. toč. 6. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23, dalje: ZC) »nerazvrstane ceste« su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona.

10. Odredbom članka 98. st. 1. ZC je propisano da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice:

– ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),

– ceste koje povezuju naselja,

– ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,

– terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,

– pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,

– druge ceste na području naselja i gradova.

11. Odredbom čl. 100. ZC propisano je što sve čini nerazvrstanu cestu pa tako nerazvrstanu cestu, između ostalog, čine cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično).

12. Prema čl. 101. st. 1. ZC nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, dok se prema stavku 2. istog članka nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

13. Odredbom članka 102. st. 1. ZC-a je propisano da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu, dok se prema stavku 2. istog članka nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

14. Prema odredbi čl. 131. st. 1. ZC ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste, a prema st. 2. istog članka postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave. Nadalje, prema čl. 131. st. 6. ZC-a nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, a prema st. 7. istog članka nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

15. Pojam pješačke zone nije definiran odredbama ZC-a već čl. 2. st. 1. toč. 23. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine"", br. 67/08, 48/110, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24, dalje: ZOSPC) koji također u čl. 2. st. 1. toč. 9. daje definiciju nerazvrstane ceste istog opisa kao i čl. čl. 2. st. 1. toč. 6. ZC-a.

16. Iz navedenih odredbi proizlazi da u smislu čl. 98. st. 1. ZC-a, 100. ZC-a i čl. 2. st. 1. toč. 6. ZC-a te čl. 2. st. 1. toč. 23. ZOSPC-a pješačka zona predstavlja dio nerazvrstane ceste namijenjen kretanju pješaka te da nekretnine koje su prema tom zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ceste ili javne ceste, prije 1. siječnja 1997. su – javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

17. Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u odluci broj:

Rev-1083/2023-2 od 3. rujna 2024. koje prihvaća i ovaj sud, u takvoj situaciji se "tužitelj neosnovano poziva da njegova vlasnička ovlaštenja proizlaze iz provedenog upisa prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Sporna prometnica ima pravni status nerazvrstane ceste neovisno o tome tko je na nekretninama na kojima je izgrađena upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama. Pravni status nerazvrstana cesta stječe ex lege, ispunjenjem zakonskih pretpostavki. Upis nema konstitutivno značenje. Navedeno kako u slučaju iz odredbe čl. 102. ZC u pogledu nekretnina koje su predviđene za gradnju nerazvrstanih cesta nakon stupanja na snagu ZC, tako i u pogledu odredbe čl. 131. ZC za nerazvrstane ceste izgrađene do stupanja na snagu tog zakona."

18. Stoga odgovor na postavljeno pitanje glasi:

Jedinica lokalne samouprave, na temelju odredbi Zakona o cestama (NN 84/11 i dr.), stječe ex lege vlasništvo nad nekretninom koja se na dan stupanja na snagu tog zakona u cijeloj svojoj površini koristila kao javno dobro u općoj uporabi u njezinom vlasništvu pa i na onim suvlasničkim dijelovima koji su upisani kao vlasništvo privatne osobe.

19. Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je sporna zemljišna čestica k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova, šetnica u glavnoj pješačkoj zoni u naselju Baška, naziva Palada te ona predstavlja dio nerazvrstane ceste namijenjenoj kretanju pješaka.

20. Međutim, zbog pogrešnog pravnog shvaćanja nižestupanjskih sudova, u postupku nisu utvrđene odlučne činjenice, a to je, je li sporna nekretnina bila u uporabi kao nerazvrstana cesta prije 1. siječnja 1997. te je li u smislu čl. 102. st. 1. ZC-a za spornu nerazvrstanu cestu izdana uporabna dozvola i ako jest, kada, budući da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu.

21. Slijedom navedenog, budući da nema uvjeta za preinaku presude, valjalo je na temelju 391. st. 7. ZPP-a ukinuti nižestupanjske odluke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

22. U ponovnom postupku sudovi će, vodeći računa o izloženom pravnom shvaćanju utvrditi odlučne činjenice na koje im je ukazano ovom odlukom, nakon čega će donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku.

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 28. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil