REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski građanski sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Ovr-2950/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatski Telekom d.d., OIB 81793146560, Radnička cesta 21, Zagreb zastupanog po punomoćniku Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa] protiv ovršenika ED, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Zrinki Prlić, odvjetnici u [adresa] dana 28. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se žalba nakon proteka roka ovršenika ED, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u dijelu u kojem je prijedlog podnesen izvan razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), kao neosnovan.

II.Odbija se prijedlog ovršenika ED, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi zajedničkog javnobilježničkog ureda EDG i RDG posl.br. Ovrv - 19448/2008 od 16. travnja 2008., kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi zajedničkog javnobilježničkog ureda EDG i RDG posl.br. Ovrv - 19448/2008 od 16. travnja 2008., zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1. Dana 25. kolovoza 2025. ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa te odgodu prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine temeljem rješenja zajedničkog javnobilježničkog ureda EDG i RDG posl.br. Ovrv - 19448/2008 od 16. travnja 2008., navodeći da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave protiv ovršenika jer je ovrhovoditelj ponovno dana 17. lipnja 2025. uputio Financijskoj agenciji zahtjev za naplatu radi provedbe iste osnove za plaćanje 2025. koja ga je evidentirala u Očevidniku neizvršenih osnova za plaćanje unatoč činjenici što je osnova već jednom bila isknižena iz očevidnika temeljem čl. 12. ZPONS-a te smatra da je nastupila zastara tražbine.

2. Ovrhovoditelj se nije očitovao na navode ovršenika iako mu je prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim dostavljen 25. kolovoza 2024.

3. Prijedlog ovršenika sud je razmatrao kao žalbu nakon proteka roka propisanu člankom 284. stavak 5. OZ-a, obzirom da se protiv ovršenika ne vodi postupak izravne naplate u smislu članka 209. stavak 1. OZ-a, već se protiv ovršenika vodi postupak izvansudske ovrhe u smislu članka 284. stavak 2. OZ-a.

4. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ, propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od nadležnog suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

5. U žalbi nakon proteka roka, ovršenik navodi da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu budući da je osnova isknjižena iz Očevidnika FINA-e temeljem čl. 12 Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" br.: 68/18 - dalje: ZPONS).

6. U odnosu na navedeno, valja istaknuti da se isto odnosi isključivo na sudsku ovrhu odnosno nije dopušteno u istom sudskom ovršnom postupku predložiti da se rješenje o ovrsi kojim je određena ovrha na novčanim sredstvima ovršenika ponovno zavede u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje nakon što Financijska agencija temeljem članka 12. ZPONS-a prestane s izvršavanjem tog rješenja o ovrsi, već je tada moguće samo predložiti promjenu predmeta i sredstva ovrhe.

7. U ovom slučaju radi se o izvansudskoj ovrsi, odnosno ovrhovoditelj je zahtijevao novu izvansudsku ovrhu na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika, što je dopušteno, a činjenica da je Financijska agencija prestala s izvršavanjem predmetne osnove zbog nastupanja uvjeta iz članka 12. ZPONS-a ne znači da ovrhovoditelj na temelju iste osnove ne može protiv ovršenika pokrenuti novi postupak izvansudske ovrhe, odnosno ne znači da je ovrhovoditelj ovlašten ovršnu ispravu podnijeti na naplatu samo jednom, već, upravo suprotno, ovrhovoditelj može pokretati postupke izvansudske ovrhe sve dok tražbina ne bude namirena odnosno dok ne nastupi zastara ili neka druga okolnost zbog koje se više ne može provesti postupak prisilnog namirenja.

8. Stoga je odlučeno kao u izreci pod točkom I. ovog rješenja.

9. Prijedlog ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe nije osnovan.

10. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može zatražiti od nadležnog suda da odgodi ovrhu.

11. Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

12. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a proizlazi da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

13. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio žalbu nakon proteka roka iz razloga propisanog člankom čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a čime je ispunjen razlog iz članka 65. st. 1. toč. 5. OZ-a međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

14. Sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

15. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično), ili na drugi odgovarajući način mora dokazati vjerojatnu insolventnost ovrhovoditelja.

16. Ovršenik niti ne tvrdi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za eventualni povrat novčanih sredstava ako ovršenik u parničnom postupku na koji je upućen dokaže nedopuštenost ovrhe.

17. Ovršenik vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da će postupak ovrhe biti otegotan za njegovu egzistenciju i egzistenciju njegove obitelji, međutim navedeno nije šteta u smislu članka 65. stava 1. OZ-a.

18. Ovaj sud prihvaća tvrdnje ovršenika da je blokadom računa radi pljenidbe novčane tražbine ovrhovoditelja za koju je određena ovrha došlo do financijskih teškoća u životu ovršenika.

19. Međutim, u postupku izravne naplate se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja, a prisilno se umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za ovršenika. Stoga, kada bi se otegotne posljedice za ovršenika smatrale štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, u svakom postupku prisilnog namirenja bi bile ispunjene pretpostavke za odgodu, a što nije smisao instituta odgode.

20. Slijedom navedenog, životne i materijalne okolnosti ovršenika nisu od utjecaja na primjenu članka 65. stavak 1. OZ-a, neovisno o njihovoj otegotnosti kao i pijetetu suda prema istima.

22. Podredno, valja istaknuti da čak i u slučaju da je prijedlog za odgodu ovršenika osnovan, sud može odgoditi samo ovršnu radnju prijenosa, ali ne i zaplijene novčanih sredstava ovršenika, pa ovršenik zapljenjenim novčanim sredstvima i dalje ne bi mogao raspolagati.

21. Stoga je odlučeno kao u izreci pod točkom II. ovog rješenja.

22. Člankom 53. stavak 1. OZ-a propisano je da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a te razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 9. do 11. OZ-a, dok je člankom 55. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 55. stavak 2. OZ-a propisano da će sud zaključkom uputiti ovršenika da u roku 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. OZ-a ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, osim ako je postojanje tih činjenica dokazano javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su iste općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

23. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik podnio žalbu nakon proteka roka iz žalbenog razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 11. OZ-a, na koje se navode ovrhovoditelj nije očitovao, a ovršenik osnovanost žalbenih razloga nije dokazao ispravama iz članka 55. stavak 2. OZ-a, na temelju članka 55. stavak 1. OZ- a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv rješenja dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv zaključka temeljem odredbe čl. 11. st. 5. OZ, nije dopušten pravni lijek.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. Spis