Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

Trg slobode 1, Prelog

Poslovni broj: Pn-207/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, po sutkinji toga suda Nini Markulija, u pravnoj stvari tužitelja EU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Vuljak, odvjetnik u Koprivnici, protiv tuženika Lovačkog društva "Fazan", Donja Dubrava, Podravska 66, OIB: 45941383937, kojeg zastupa punomoćnik Filip Pintarić, odvjetnik u Čakovcu, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave 17. rujna 2025. održane u prisutnosti tužitelja EU, punomoćnika tužitelja Krunoslava Vuljka, odvjetnika te punomoćnika tuženika Filipa Pintarića, odvjetnika, 28. listopada 2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja EU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koji glasi:

„1. Tuženik Lovačko društvo "FAZAN", Donja Dubrava, Podravska 66, OIB: 45941383937 dužan je tužitelju HU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] platiti na ime naknade štete 12.572,48 eura (dvanaest tisuća petsto sedamdeset dva eura i četrdeset osam centa) sa zakonskom zateznom kamatom za razdoblje od 01.11.2020.g do 31.12.2022 po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023.g pa do plaćanja uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

2. Tuženik je dužan tužitelju platiti parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od presuđenja pa do plaćanja, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju EU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženiku Lovačkom društvu "Fazan", Donja Dubrava, Podravska 66, OIB: 45941383937 parnične troškove u iznosu od 1.250,00 eura (tisuću dvjesto pedeset eura) u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika Lovačkog društva "Fazan", Donja Dubrava, Podravska 66, OIB: 45941383937 za naknadu troškova postupka u iznosu od 1.875,00 eura (tisuću osamsto sedamdeset i pet eura) kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj EU je podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika Lovačkog društva "Fazan" Donja Dubrava, radi naknade štete, u kojoj navodi da je kao vlasnik i zakupnik poljoprivrednih površina u k. o. [katastarska općina] te k. o. [katastarska općina] na području koje je proglašeno lovištem XX/I – Dubrava te je 2020. imao zasijan kukuruz u površini od 26,88 ha, suncokret na površini od 2,55 ha te soju na površini od 13,34 ha. Sve navedene kulture bile su zasijane u proljeće 2020., propisno su pognojene, pošpricane i primijenjene su sve optimalne agrotehničke mjere. Nekretnine se nalaze u blizini rijeke Mure i Drave, te Hrvatsko – Mađarske granice. Tužitelj je poduzeo mjere radi sprečavanja štete od divljači, postavio je stupiće sa repelentima i strašila, vršio dosijavanje kukuruza radi smanjivanja štete, rastjerivao divljač noću, uklonio usjeve unutar mjesec dana od agrotehničkih uvjeta za berbu te o nastanku štete obavještavao tuženika. Nekretnine koje je tužitelj obrađivao u 2020. nalaze se na području lovišta tuženika, te je tuženik odgovoran za štetu nastalu na poljoprivrednim usjevima tužitelja. Tužitelj je tuženika obavještavao o nastaloj šteti te je predstavnik tuženika bio prisutan i prilikom očevida kada se je utvrđivala šteta po ovlaštenom sudskom vještaku koji će tu štetu procijeniti Povodom tužiteljevog zahtjeva obavljen je očevid od strane gospodarskog vještaka i to dana 30.05.2020. i 19.09.2020. (za kukuruz), te je na očevidu utvrđeno da je na usijevu kukuruza nastala šteta od strane divljači – divljih svinja, a kako je to opisano u Nalazu i mišljenju vještaka. Šteta na poljoprivrednim nekretninama u vlasništvu i zakupu tužitelja na području lovišta kojim gospodari tuženik procijenjena je za kukuruz u ukupnom iznosu od 71.826,41 kn (9.533,00 EUR) za 2020. Povodom tužiteljevog zahtjeva obavljen je očevid od strane gospodarskog vještaka i to dana 30.05.2020. i 22.08.2020. (suncokret), te je na očevidu utvrđeno da je na usjevu soje nastala šteta od strane visoke divljači kako je opisana u Nalazu i mišljenju vještaka. Šteta na poljoprivrednim nekretninama u vlasništvu i zakupu tužitelja na području lovišta kojim gospodari tuženik procijenjena je za suncokret u ukupnom iznosu od 5.392,20 kn (716,67 EUR) za 2020. Povodom tužiteljevog zahtjeva obavljen je očevid od strane gospodarskog vještaka i to dana 30.05.2020. i 19.09.2020. (soja), te je na očevidu utvrđeno da je na usjevu soje nastala šteta od strane visoke divljači kako je opisana u Nalazu i mišljenju vještaka. Šteta na poljoprivrednim nekretninama u vlasništvu i zakupu tužitelja na području lovišta kojim gospodari tuženik procijenjena je za soju u ukupnom iznosu od 17.508,75 kn (2.323,81 EUR) za 2020. Tužitelj traži zakonsku zateznu kamatu za štetu koja mu je nastala u 2014. na kukuruzu. Zakonsku zateznu kamatu potražuje od 31.10.2020., jer to je zadnji rok kada bi kukuruz ubrao i prodao, te mu je tada nastupila navedena materijalna šteta, koju je utvrdio sudski vještak. Tužitelj je poduzeo sve da šteta bude što manja, rastjerivao je divljač tako što se noću vozio po nekretnini, te svjetlima i zvučnim signalima tjerao divljač, postavljao je plašila i repelente. Unatoč poduzetom, divlje životinje su počinile veliku štetu. Tužitelj je o nastaloj šteti višekratno obavještavao tuženika te je tuženik bio nazočan i prilikom provedenih očevida. Međutim, tuženik nije naknadio štetu tužitelju.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, spori da bi tužitelj bio vlasnik i zakupnik ikakvih poljoprivrednih površina u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], a također spori i tvrdnju da je 2020. imao zasijanu kulturu kukuruza, suncokreta i soje. Spori da bi tužitelj na navodnim poljoprivrednim kulturama vršio "optimalne agrotehničke mjere", a pogotovo da bi tužitelj na tim navodnim površinama poduzeo potrebne mjere radi sprječavanja šteta od divljači. Također, navodi da je tuženik provodio mjere sprečavanja štete od divljači i to izgradnju hranilišta, prihranu i dohranu divljači, planirani odstrjel divljači radi održavanja optimalnog broja jedinki, izgradnju i održavanje lovnogospodarskih objekata itd. Ističe i prigovor zastare navodeći kako je prema navodima samog tužitelja do štete na kukuruzu došlo najkasnije 19. rujna 2020., obzirom je naveo da je 30. svibnja i 19. rujna sve u 2020. godini, bio obavljen očevid od strane gospodarskog vještaka, nadalje, na suncokretu da je šteta 22. kolovoza 2020 i na soji 19. rujna 2020., a što da je više od tri godine od dana podnošenja tužbe. Isto tako, tuženik ističe da je za navodnu štetu i štetnika tužitelj saznao i puno prije navedenih datuma, obzirom da u tužbi spominje i dopise iz siječnja 2020. Protivi se i navodima tužitelja da bi materijalna šteta nastala 31. listopada 2020., jer da je to zadnji rok kada bi kukuruz ubrao i prodao. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka tužitelj je u cijelosti ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva, dok se tuženik istom protivio i isticao prigovor zastare.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izabrane dijelove LGO za tuženika (listovi 15-25), ispis iz Registra udruga (listovi 35-37), Vještački nalaz i mišljenje Josipa Haramije (listovi 38-115), potvrde o preuzimanju repelenata (listovi 116-121), račun (listovi 122-123), obavijest o šteti od 8.1.2020., 24.2.2020., 7.4.2020., 6.5.2020., 12.5.2020., 6.12.2020. (listovi 124-129), dopise (listovi 130-136), izvatke iz zemljišnih knjiga (listovi 137-161), prijepise posjedovnih lista (listovi 162-194), izvatke iz zemljišnih knjiga (listovi 195-202), prijepise posjedovnih lista (listovi 203-204), listu zahtjeva za potporu za 2020. (listovi 212-217), list B prijave površina za 2020. (listovi 218-237), list B1 (listovi 238-251), list C (list 252), list D (list 253), list G (listovi 254- 257), Godišnji plan uobičajenih mjera za sprječavanje šteta od divljači na području Međimurje županije za lovnu godinu 2020./2021. (listovi 263-265), u svojstvu svjedoka saslušan je LU, u svrhu dokazivanja saslušani su tužitelj i predsjednik tuženika JU.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. U čl. 2. st. 1. ZPP-a određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP-a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. Sporno jest je li nastupila zastara utuženog potraživanja, je li tužitelj poduzeo sve propisane mjere radi sprječavanja štete od divljači, koje kulture su bile zasađene na predmetnim oranicama u trenutku navodnog nastanka štetnog događaja, jesu li iste bile u vlasništvu tužitelja i zasađene od strane tužitelja te je u cijelosti sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

8. Iz iskaza svjedoka LU u bitnom proizlazi kako često s tužiteljem obilazi njegova polja i pomaže mu u berbi te mu je poznato da je tijekom 2020. na poljima u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] tužitelj imao zasijan kukuruz, suncokret i soju. Te 2020. godine u proljeće je išao s tužiteljem obići polja kukuruza te su primijetili da su izrovana od divljih svinja, u to vrijeme je kukuruz počeo klijati, a naknadno je tužitelj vršio dosijavanje tog kukuruza te se tek u jesen u berbi vidjelo kolika je šteta zapravo bila. Suncokret i soju divljač dolazi grickati kad je veliki pedalj. On je ponekad pomagao tužitelju u radovima i u proljeće te mu je poznato da je tužitelj koristio repelente za zaštitu od divljači, špricao je rubne dijelove polja i koristio je razna strašila primjerice od plastičnih vreća. Poznato mu je i da su tužitelj i njegova djeca znali po noći odlaziti na polje i traktorima rastjeravati divljač. Tužitelj je poslove obavljao sezonski kao i svi, dakle sijao krajem 4. mjeseca, nakon toga se prska i obavljaju ostali radovi, priprema kultivacije i slično. Na pitanje punomoćnika tuženika svjedok je iskazao kako nije agronom po struci već elektromehaničar, ali se i sam bavi poljoprivredom od 1980-ih godina. Te 2020. godine predmetne oranice u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] obilazio je s tužiteljem 2-3 puta. Nije bio prisutan kad je tužitelj prskao rubne dijelove polja i nije mu poznato koju količinu repelenata i koje kakvoće je koristio. Tužitelj mu je pričao da su on i djeca išli po noći rastjerivati divljač, no on osobno nije išao s njima. Nadalje, svjedok je iskazao kako tužitelj nije koristio električne niti mehaničke pastire. Također, svjedok je iskazao kako je krajem 4. mjeseca 2020. bio s tužiteljem na oranicama na kojima je bio posijan kukuruz, išli su vidjeti kako niče, nicanje je obično 8-10 dana nakon sijanja, ako su dobri uvjeti i tom prilikom vidjeli su da je oranica izrovana i da su izvađena zrna i to ne po redu, već malo u jednom redu, malo drugom, trećem itd.

9. Predsjednik tuženika JU u svom je iskazu naveo kako je predsjednik lovačkog društva i tu funkciju obavljao je i 2020. godine. Za štetu na tužiteljevim usjevima saznali su u proljeće te 2020., obavijestio ih je tužitelj te su sukladno propisima izašli na lice mjesta, komisija za procjenu od 3 člana, a koju su činili on i dva lovca, zatim je tamo bio tužitelj i gospodin Haramija kao vještak. Došli su pogledati štetu i vidjeli su da ima štete, bio je izvađen kukuruz, na poljima suncokreta uz rub šume suncokret je bio dosta pojeden, a na soji je bila minimalna šteta. Njihova procjena bila je da je na soji bilo 5 % štete, na suncokretu 40 % uz rub šume, dok je na kukuruzu uz rub šume u odnosu na cjelinu bila minimalna šteta. Tuženik je provodio sve mjere za sprječavanje štete od divljači, te godine je izvršio izlov divljači prema gospodarskom planu te zatražio i dodatni izlov jer se radilo o oranicama u blizini rezervata, a sve kako bi zaštitio usjeve koji se nalaze na tim oranicama i to su sve činili sukladno propisima dva sata prije izlaska sunca i dva sata nakon zalaska sunca. Oni u to vrijeme nikad nisu vidjeli ni tužitelja ni članove njegove obitelji da bi vršili protjerivanje divljači na tim poljima. Nadalje, iskazao je i kako su tužitelju na njegov zahtjev dali repelente koliko je tražio, a nudili su mu i pastire i mehaničku ogradu što on nije želio uzeti, također nudili su mu i da njegova punoljetna djeca uđu u lovačko društvo te da na taj način kao lovci čuvaju svoje usjeve, ali nisu htjeli to prihvatiti. Koliko je njemu poznato nakon proljeća te 2020. godine tužitelj ih nije kasnije obavještavao o nekoj drugoj šteti na tim oranicama. Primili su elaborat koji je izradio vještak, ali njima je sve navedeno bilo pretjerano. Nisu prihvatili zahtjev na naknadu štete koji je postavio tužitelj iz razloga jer isti nije prihvatio mjere za zaštitu od divljači, misli pritom na pastire i mehaničku ogradu, a koje su mu nudili, za što postoji i pisana dokumentacija. Nadalje, iskazao je kako je procedura izlova strogo zakonski propisana te je propisana gospodarskom osnovom. Oni vrše prebrojavanje divljači u proljeće i jesen te se vidi koji je višak i sukladno propisanoj gospodarskoj osnovi za pojedinu godinu vrši se izlov. Ne smiju vršiti izlov većeg broja divljači od one propisane, jer bi se radilo o krivolovu. To znači da ne smiju isto vršiti niti na zahtjev nekog od poljoprivrednika. Dodatni odstrel odobrava županija, a Ministarstvo daje suglasnost i markice pomoću kojih se može vršiti dodatni odstrel.

10. Tužitelj EU je u bitnom iskazao kako je 2020. na oranicama na području k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] imao zasijan kukuruz, suncokret i soju. Imao je i pšenicu, ali isto nije utužio u ovom postupku. Kukuruz je posijao sredinom 4. mjeseca i štetu je primijetio najprije na polju Orešec, a kasnije Veliki Pažut. Prvu štetu je primijetio krajem 4. odnosno početkom 5. mjeseca kada je kukuruz bio oko 15 cm visine i primijetio je da su polja izrovana. On je tada krenuo primjenjivati mjere i to korištenjem repelenata na način da je postavljao strašila i na iste stavljao repelente, a rubove parcela je prskao repelentima. Strašila s repelentima postavljao je na svakih 20 metara i sinovi i on godišnje postave oko 300 takvih strašila. Također, iskazao je kako je odlazio na oranice noću između 11 sati i 1 sat iza ponoći i nije nikada susreo lovce. Nije točno da bi mu lovačko društvo nudilo električne pastire ili žičanu ogradu, oni su mu nudili samo žicu bez stupova i izolatara i bez napona, dakle to je trebao sam osigurati. Iskazao je i kako su mu oni nudili 4000 metara takve žice koja je dovoljna za ograđivanje 1 hektara, a on je obrađivao 200 hektara. Štetu je pretrpio na 27 hektara kukuruza, 13 hektara soja i 2,5 hektara suncokreta, a što se odnosi na štetu u lovištu ovdje tuženika, jer je pretrpio štetu i na području drugih lovišta. Prvu štetu zamijetio je krajem travnja odnosno početkom svibnja kad su divlje svinje napravile štetu odmah nakon sjetve, a nakon toga sve do berbe uočio je još štete i to popašenosti od strane srneće divljači, odnosno najviše jelenske divljači te štetu od divljih svinja koje su rušile kukuruz i onda ga jele. O svim tim štetama on je u nekoliko navrata obavijestio tuženika. Nije točno da bi tuženik i komisija izašla na lice mjesta 2020. već su oni izašli 2021. godine, a u vrijeme nastanka štete 2020. JU nije ni bio predsjednik tuženika već je to bio MU. Misli da je tek tokom svibnja 2020. došlo do promjene predsjednika. Repelente je preuzeo u rano proljeće za uljanu repicu, a na oranici Orešec i Veliki Pažut primijenio ih je odmah nakon što su se pojavile štete. Nakon što je uočio prvu štetu na kukuruzu postavio je repelente odnosno strašila sa repelentima i iste je obnavljao poslije svake kiše te je vršio dosijavanje na tom dijelu kukuruza. Suncokret i soju nije dosijavao. Na suncokretu i soji prvu štetu je uočio u svibnju i lipnju 2020. godine, a za ukupnu štetu odnosno visinu štete saznao je kada je istu procijenio vještak Haramija.

11. Iz Vještačkog nalaza i mišljenja vještaka Josipa Haramije proizlazi kako je isti izvršio očevid na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dana 30. svibnja 2020. u nazočnosti tužitelja i predstavnika tuženika i dana 19. rujna 2020. u nazočnosti tužitelja. Iz istog proizlazi kako se na navedenoj čestici nalazila posijana soja te je utvrđena šteta nastala od divljači kao i procjena te štete. Nadalje, iz navedenog nalaza i mišljenja je vidljivo kako je vještak izvršio očevid na kat. česticama u k. o. [katastarska općina] i Dubrava i k. o. [katastarska općina], koje se nalaze na području lovišta tuženika te u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], a koje su područje Lovačkog društva „Kuna Legrad“. Očevid na navedenim česticama obavljen je 30.svibnja 2020. u nazočnosti tužitelja i predstavnika tuženika te 19. rujna 2020. u nazočnosti tužitelja. Na predmetnim očevidima utvrđeno je kako se na navedenim česticama nalazi kukuruz te je utvrđena šteta nastala od divljih svinja i visoke divljači kao i procjena navedene štete. Na katastarskim česticama u k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], a na kojim se nalazio usjev suncokreta, očevid je obavljen 30. svibnja 2020. u nazočnosti tužitelja i predstavnika tuženika i 22. kolovoza 2020. u nazočnosti tužitelja. Prilikom navedenih očevida utvrđena je i procijenjena šteta na usjevima suncokreta i to nastala od visoke divljači.

12. Kako je tuženik istaknuo prigovor zastare utuženog potraživanja, sud je najprije utvrđivao osnovanost takvog prigovora, pri čemu su za ocjenu navedenog prigovora mjerodavne odredbe Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018 - koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme nastanka štete, dalje: ZOO).

13. Sukladno odredbi čl. 230. st. 1. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Početak računanja subjektivnog roka ovisi o oštećenikovom saznanju za štetu i počinitelja šteta te kumulativno ispunjenje tih činjenica je pravno odlučno da oštećenik stekne mogućnosti zahtijevati naknadu štete.

14. Iz iskaza samog tužitelja, kao i svjedoka LU jasno proizlazi kako je prva šteta uočena u proljeće 2020., točnije u travnju i svibnju 2020. Isto tako, iz priloženih potvrda o preuzimanju repelenata proizlazi kako je tužitelj tijekom ožujka, travnja i svibnja 2020. preuzimao repelente za kulturu kukuruza od strane tuženika, a sam tužitelj je u iskazu naveo kako je tek uočavanjem štete krenuo s primjenom repelenata. Isto tako, iz priloženih Obavijesti o šteti na području poljoprivrednim usjevima je vidljivo kako je tužitelj iste uputio tuženiku tijekom travnja i svibnja 2020., a kojima obavještava tuženika o šteti na parcelama koje se nalaze na području k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], a na kojima se nalazi usjev kukuruza, suncokreta i soje. Također, iz nalaza i mišljenja vještaka Haramije, a koji je isti izradio na poziv tužitelja, proizlazi kako je očevid radi utvrđenja i procjene štete na usjevima soje i kukuruza obavljen 30. svibnja 2020. i 19. rujna 2020., a na usjevima suncokreta 30. svibnja 2020. i 22. kolovoza 2020.

15. Sud smatra kako su upravo navedeni datumi mjerodavni za ocjenu prigovora zastare odnosno početka računanja subjektivnog roka. Naime, iz iskaza samog tužitelja proizlazi kako je već u proljeće, dakle u travnju i svibnju 2020. uočena prva šteta na usjevima, dakle već tada je tužitelj saznao za štetu i štetnika, no, svakako je za istu saznao najkasnije 19. rujna 2020., u odnosu na štetu na usjevima soje i kukuruza i 22. kolovoza 2020. u odnosu na štetu na usjevima suncokreta, obzirom je navedenih dana obavljen posljednji očevid od strane vještaka Haramije u nazočnosti tužitelja te utvrđena i procijenjena šteta, a obzirom se na isti nalaz i njegova utvrđenja poziva sam tužitelj u tužbenom zahtjevu i potražuje upravo iznos štete koji je utvrdio navedeni vještak.

16. Okolnost da je vještak nalaz pismeno izradio tek u listopadu 2020. nije od značaja i nije mjerodavna za procjenu osnovanosti prigovora zastare i početak računanja subjektivnog roka zastare, jer je tužitelj za štetu, kao i procjenu štete saznao najkasnije prilikom očevida. Naime, iz samog nalaza proizlazi kako je prilikom očevida, pregledom oštećenih parcela i uzimanjem uzoraka na parcelama izvršena procjena štete. Izradom pisanog nalaza i mišljenja tužitelj je saznao samo za opseg te štete, no za štetu i počinitelja štete saznao je najkasnije 19. rujna 2020. u odnosu na usjeve soje i kukuruza te 22. kolovoza 2020. u odnosu na usjev suncokreta.

17. S obzirom da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 30. rujna 2023., nedvojbeno je kako je protekao zastarni rok od 3 godine od saznanja za štetu i počinitelja šteta, propisan citiranom odredbom čl. 230. st. 1. ZOO-a te je nastupila zastara utuženog potraživanja i prigovor zastare koji je istaknuo tuženik je osnovan.

18. Kako je sud utvrdio da je nastupila zastara utuženog potraživanja, sud se nije upuštao u daljnju analizu izvedenih dokaza niti u ocjenu osnovanosti potraživanja i odgovornosti tuženika za štetu.

19. Slijedom svega iznesenog, sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i presuđeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

20. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a te obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u sporu, istome pripada pravo na naknadu troškova postupka u cijelosti.

21. Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) te su tuženiku priznati trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištima 5. veljače 2025., 13. svibnja 2025. i 17. rujna 2025. u iznosu od 200,00 eura za svaku radnju sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, sastava podneska od 14. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 eura sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, pripadajući pdv u iznosu od 250,00 eura, sveukupno u iznosu 1.250,00,00 eura.

22. Kako vrijednost predmeta spora u ovoj pravnoj stvari iznosi 12.572,48 eura, sukladno Tarifi, tuženiku je priznat iznos od 200,00 eura po radnji, a ne traženih 500,00 eura po radnji, stoga je u odnosu na razliku odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka sveukupno za iznos od 1.875,00 eura kao neosnovan.

23. S obzirom na sve izneseno, presuđeno je kao u izreci ove presude.

Prelog, 28. listopada 2025.

Sutkinja:

Nina Markulija

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku presude, nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužitelj po punomoćniku

2. Tuženik po punomoćniku