REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. br. Pr-3267/2019-70

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Starčević kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja BU iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovač, odvjetniku u Zagrebu, Palmotićeva50, protiv tužene REPUBLIKE HRVATSKE, MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu Zagreb, Građansko upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika i zamjenice tuženika BUZ, dana 28. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, OIB: 52634238587 da tužitelju BU iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 68,77 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 4,60 EUR od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,63 EUR od 16.12.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,63 EUR od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,82 EUR od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,61 EUR od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,36 EUR od 16.03.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,01 EUR od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,92 EUR od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,19 EUR od 16.03.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka u iznosu od 490,49 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a koja kamata teče od 28. listopada 2025. pa sve do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je državni službenik na radu u Ministarstvu pravosuđa, Uprave zatvorskog sustava, te je rješenjem raspoređen na rad u zatvorsku bolnicu na radnom mjestu pravosudnog policajca.

Prema radno pravnoj dokumentaciji koju posjeduje tuženik, a posebno prema evidenciji o korištenju radnog vremena, razvidno je slijedeće:

Imenovani službenik u Zatvorskoj bolnici obavlja poslove osiguranja. Njegovo radno vrijeme organizirano je na način da radi u smjenama po 8 sati, koliko traje jedna smjena i u turnusu po 12 sati, koliko traje turnus, odnosno na drugačiji način ukoliko dolazi do prekida ciklusa 12- 24-12-48 zbog promjene rasporeda rada.

Zbog specifičnosti posla i nedostatka potrebnih kadrova, tužitelj svakodnevno u svom radu ne može konzumirati pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta, odnosno 60 minuta kada radi u turnusu.

Pravo na stanku utvrđeno je Zakonom o radu čl. 52. ranijeg Zakona o radu (NN 149/09) i čl. 73. sada važećeg zakona o radu (NN 93/14) Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koji su bili na snazi u utuženom razdoblju. Sukladno citiranim propisima, ako službenik ne može koristiti dnevni odmor ima pravo da vrijeme dnevnog odmora (stanke) iskoristi kao slobodan dan.

Poslodavac vodi evidenciju radnog vremena, dolaska i odlaska sa posla te korišten je stanke. Prema vlastitoj evidenciji, u razdoblju od 24.07.2014. do 24.07.2019. godine, tužitelj svaki radni dan nije koristio pauzu (stanku).

U navedenom periodu, tuženik nije tužitelju omogućio da vrijeme nekorištenja pauze (stanke) iskoristi kao slobodan dan.

Zbog toga što tuženik nije tužitelju omogućio korištenje pauze (stanke) za vrijeme rada u utuženom razdoblju, došlo je do povrede prava tužitelja iz radnog odnosa, jer je tužitelj za vrijeme pauze trebao odmarati, a ne raditi.

Tužitelj ne posjeduje evidenciju prisutnosti na radu i korištenje dnevne pauze (stanke), a niti podatke o cijeni radnog sata. Navedena evidencija predstavlja zajedničku radno pravnu dokumentaciju i ista se nalazi kod tuženika. Zbog toga tužitelj ne množe postaviti određeni tužbeni zahtjev u apsolutnom novčanom iznosu.

Tužitelj nadalje predlaže da prema čl. 186 b. ZPP-a od tuženika za razdoblje od 24.07.2014. do 24.07.2019. zatraži evidenciju o radnom vremenu i prisutnosti na radu tužitelja, podatke o korištenju dnevne stanke, obračunske liste i o cijeni rada sata u svakom pojedinom mjesecu u utuženom razdoblju.

Tužitelj predlaže koliki je ukupan broj sati na ime neiskorištene pauze (stanke) u utuženom razdoblju, te da obračuna ukupnu novčanu vrijednost istih sati.

Radi mirnog rješenja spora tužitelj se obratio nadležnom državnom odvjetništvu sukladno odredbama ZPP-a sa Zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije dobio odgovor. Tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev podneskom od 13.06.2025.g te prema konačnom zahtjevu potražuje isplatu iznosa 68,77 eura, sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća mjesečnih iznosa do isplate, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama od donošenja presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava pasivnu i aktivnu legitimaciju jer tužitelj nije dostavio rješenje o rasporedu za utuženi period , niti druge relevantne dokaz. Predlaže tužbu odbiti, a tužitelju naložiti da tužnoj naknadi parnični trošak.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora, Rješenje o rasporedu na radno mjesto od 09. travnja 2018.g, 1. travnja 2015.g, 31. prosinca 2013.g, 27. studenog 2012.g, Obračunske liste za tužiteljicu evidencija radnog vremena, sudsku praksu, provedeno je knjigovodstveno-financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević Vještačenja d.o.o.

4. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da je tužitelj u spornom razdoblju prema dnevnom rasporedu radnog vremena zbog obima posla i nedostataka broja izvršitelja ostvario broj prekovremenih sati zbog neiskorištenih dnevnih stanki za vrijeme rada u turnusu. Drugim riječima tužitelj nije koristio dnevni odmor u trajanju od najmanje 60 minuta, a na koji ima pravo temeljem Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te Zakona o radu.

6. Na tužitelja kao državnog službenika primjenjuje se prije svega Zakon o državnim službenicima (NN 92/05 i 107/07, u daljnjem tekstu ZDS), koji plaću i druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10. koji propisuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava državnih službenika. Nastavno, obveza plaćanja prekovremenog rada propisana je i Zakonom o radu (N.N. 149/09, 61/11 i 73/13 - u daljnjem tekstu ZR). U utuženom razdoblju primjenjuje se Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu KU) - KU za državne službenike i namještenike (NN 150/04, 77/07 i 98/07, 93/98, 112/17,12/18 i 2/19)

7. Odredbom čl. 52 ranijeg Zakona o radu (NN 149/09) i čl. 73. sada važećeg Zakona o radu (NN 93/14), te KU za državne službenike i namještenike, službenik i namještenik ima pravo da vrijeme dnevnog odmora iskoristi kao slobodan dan. Poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena , a ako se vrijeme provedeno na pauzi ubraja u radno vrijeme to je tuženik istom dužan nadoknaditi vrijednost tako odraženih sati rada.

8. Visina utuženog potraživanja utvrđena je provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću, te je izvršen uvid u predmetni spis sa dokumentacijom koja je stavljena na raspolaganje vještaku.

9. U skladu s dokumentacijom u spisu i utvrđenjima, a prema izračunima iz nalaza, vještaka je mišljenja kako za razdoblje od 24. srpnja 2014. do zaključno 24. srpnja 2019., neisplaćena bruto plaća s osnova neiskorištenih dnevnih stanki (dnevnog odmora) u trajanju od 60 minuta za vrijeme rada u turnusa, a uzimajući u obzir samo utužene dane, iznosi ukupno 68,77 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘k’ Tabele 1a ovog dopunskog nalaza. Datumi dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa dani su u stupcu ‘l’ Tabele 1b ovog dopunskog nalaza.

10. Tužena je prigovorila predmetnom nalazu i mišljenju i načinu obračuna ističući da nalaz vještaka koji je izrađen na temelju pretpostavke da tužitelj nije iskoristio nijednu dnevnu stanku u čitavom utuženom razdoblju te na temelju te pretpostavke matematički točno izračunatog novčanog ekvivalenta, ne može biti valjani dokaz o osnovanosti tužbe i tužbenog zahtjeva i kao takav se ne može prihvatiti.

Prije samog izračuna novčane naknade, zadatak vještaka je bio da utvrdi koliko dnevnih odmora tužitelj nije iskoristio u razdoblju od 5 godina. Budući da na temelju dostavljenih dokumenata to vještaku nije bilo moguće utvrdili, pribjegao je pretpostavci, jednako kao što to tužbom tvrdi i tužitelj, da u spornom razdoblju nije iskorištena nijedna dnevna stanka. To jednostavno nije točno, jer niti je činjenično dokazano, niti je realno i životno moguće pretpostaviti takvu situaciju. Pored zakonskih odredbi koje ne obvezuju tuženika da vodi svakodnevnu. posebnu evidenciju o korištenju dnevne pauze svih zaposlenika, nego je obvezan voditi samo evidenciju o početku i završetku radnog vremena, te pored prava službenika da koristi slobodne dane u slučaju kad nije mogao iskoristiti pravo na dnevni odmor zbog prirode posla kojeg obavlja, što mu je tuženik dužan omogućili na njegov zahtjev, teško je za vjerovati da bi tužitelj trpio povredu svog prava na dnevni odmor kroz tako dugo vremensko razdoblje, ili da bi propustio supstituirati to pravo putem slobodnih dana.

Tuženik ponovno kao dokaz nudi uvid u službenu evidenciju - urudžbeni zapisnik, na temelju kojeg bi jedino bilo moguće nesporno utvrditi je li tužitelj ikada u spornom razdoblju zahtijevao slobodne dane zbog neiskorištene dnevne pauze.

Tuženik smatra da je to jedini relevantan dokaz pomoću kojeg bi se mogle utvrditi sporne činjenice u ovom predmetu, dok dokaz utemeljen na pretpostavci drži proizvoljnim, stoga nevaljanim i neprihvatljivim.

11. Ponovljenim nalazom i mišljenjem vještak je, s obzirom na prijedlog tužitelja i novi zadatak suda, sastavio izračun neiskorištenih stanki za vrijeme rada u turnusu, uzimajući u obzir neiskorištene pauze za vrijeme rada u turnusu, samo u dane, koje je tužitelj naveo u svom podnesku od 8. ožujka 2024. (list 408. – 409. spisa). Iz predmetnog podneska razvidno je kako je tužitelj u utuženom razdoblju koristio dnevni odmor po pola sata (30 min) tijekom 14 radnih dana. Slijedom iznesenoga, u tabelarnom pregledu (Tabela 1a) daje se u stupcu ‘i’ pregled neiskorištenih stanki, kao razlika između odmora na kojeg tužitelj ima pravo (60 minuta) i odmora kojeg je tužitelj koristio (30 min), te posljedično u stupcu ‘j’ (u valuti HRK) odnosno u stupcu ‘k’ (u valuti EUR) izračun pripadajućih bruto iznosa. Svi ostali elementi izračuna (bruto osnovica, koeficijent i dr.) ostaju isti kao u danom osnovnom nalazu i mišljenju.

12. Sukladno nalazu i mišljenju tužitelj je uredio svoj tužbeni zahtjev stoga je odlučeno kao u izreci ove presude, obzirom da tužiteljica nije iskoristila slobodne dane a temeljem knjige dnevnog izvješća dežurnog za zatvorsku bolnicu Zagreb utvrđeni su točni sati neiskorištenih dnevnih odmora te je izračunata visina naknade za isti. Naime, poslodavac je, u slučaju kada radnik ne koristi zakonom propisani odmor istom dužan isplatiti njegov novčani ekvivalent.

13. Tužitelju su dosuđeni troškovi koji su bili prijeko potrebni radi vođenja parnice i zastupanja po punomoćniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, a čiji trošak se sastoji od troškova jednokratne naknade od 100, 00 eura uvećano za 25% PDV-a i trošak vještačenja u iznosu od 365,49 eura. Ukupno je tužitelju priznat trošak u iznosu od 490,49 eura.

14. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih.

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Sutkinja:

Ivana Starčević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u 4 istovjetna primjerka ovome sudu, a o njoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.

3. Spis