REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-287/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja RF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. rujna 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja Marije Jukić Jurišić, odvjetnice i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 28. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V.Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužitelju ĐF iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 2.250,00 eura skupa s zateznim kamatama tekućim na iznos od 2.100,00 eura od 20.01.2025. do isplate, a na iznos od 150,00 eura od 28.10.2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za iznos od 600,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.

III/ Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata za dosuđeni iznos imovinske štete od 150,00 eura za period od 20.1.2025. do 28.10.2025.

IV/ Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak od 1.287,50 eura skupa s zateznim kamatama tekućim od 28.10.2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, dok se odbija zahtjev tužitelj za naknadom troška u preostalom iznosu preko dosuđenog.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 13.10.2024. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca ZGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Čistoća, Radnička cesta 82, Zagreb, kada se je u obavljanju posla sakupljanja otpada vozio na papuči kamiona za sakupljanje otpada. Papuča je vožnji udarila u metalni šaht, a tužitelj je pao sa papuče i ozlijedio se. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta, jer je tužitelj obavljao posao na uobičajeni način i uz upotrebu dužne pažnje i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev dana 20.01.2025., a tuženik mu je u predmetu broj 70 IMOD 1551 2025 odbio isplatiti pravičnu novčanu naknadu štete. Tužitelj se javio u KBC Sestre milosrdnice gdje su mu dijagnosticirali ozljedu: S70 Contusio cocxae sin i Contusio hemthoracis dex. Tužitelj je ozlijedio i desni gležanj. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je uslijed poskliznuća i distenzije tetive rotatorne manšete trpio i još uvijek trpi fizičke bolove, zaostalo mu je ograničenje pokreta u ramenu trpio je strah od zbog neizvjesnosti liječenja. Tužitelj je morao mirovati, koristiti vježbe disanja, uzimati analgetike, cijepiti se antitetanisom. Tužitelju je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Slijedom navedenog, kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa on na ime naknade neimovinske i imovinske štete tužbenim zahtjevom potražuje isplatu ukupnog iznosa od 2.850,00 eura, a nakon provedenog medicinskog vještačenja podneskom od 12.5.2025. tužbeni zahtjev je smanjio na ukupan iznos od 2.250,00 eura, pri čemu potražuje za pretrpljene bolove 1.100,00 eura, za pretrpljeni strah 1.000,00 eura, za tuđu pomoć 150,00 eura, sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva, uz naknadu parničnih troškova sa pripadajućim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je nesporno da je tuženik s osiguranikom Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća, u vrijeme navodnog štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja]. Tuženik osporava isključivu odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja te visinu tužbenog zahtjeva. Ukoliko je do štetnih posljedica kod tužitelja došlo na opisani način, tuženik osporava apsolutnu odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja jer u ponašanju osiguranika nije bilo propusta koji bi utjecao na nastanak štetnog događaja, stoga tuženik smatra da je tužitelj ozljeđivanju pridonio vlastitim neoprezom. Podredno, tuženik navodi kako bi svaki prosječan čovjek uz normalnu dužnu pažnju izbjegao nastanak štetnog događaja, a obzirom se radi o obavljanju posla smatra kako je tužitelj trebao postupati i sa povećanom pažnjom. Navedeno također proizlazi i iz točke 36. Prijave o ozljedi na radu iz koje je razvidno kako poremećaji u radnom procesu nisu poznati, što dovodi do zaključka da nema događaja koji je odstupio od normalnog i doveo do nesreće, pa se nastanak štetnog događaja ima pripisati tužiteljevoj nepažnji. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva kao suviše visoko naznačenu, a obzirom na postojeću dokumentaciju te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Posebno ako se uzme u obzir da je iz medicinske dokumentacije dostavljene uz tužbu razvidno da je tužitelj zadobio kontuziju boka i prsnog koša, dakle lake tjelesne ozljede, bez koštanog prijeloma, bez potrebe za hospitalizacijom, uz propisanu uporabu analgetika po potrebi, te izostanka trajnih posljedica. Ujedno, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na imovinsku štetu i neimovinsku štetu koju tužitelj potražuje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Ovo iz razloga što tuženik niti temeljem dokumentacije dostavljene uz tužbu (kao niti iz one dostavljene uz odštetni zahtjev), nije u mogućnosti utvrditi postojanje svoje odgovornosti te eventualno isplatiti nesporni iznos naknade štete, stoga nije niti mogao doći u zakašnjenje. Tuženik također osporava zatraženi tijek zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege iz razloga što se radi o nerepariranoj imovinskoj šteti pa zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Zaključno, tuženik predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjevi u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama. Tuženik se protivi djelomičnom povlačenju tužbe.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, saslušao je svjedoka ĆF i tužitelja, te je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Jošku Filipušiću.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika osiguranika tuženika za isplatom naknade neimovinske i imovinske štete pretrpljene povodom štetnog događaja od 13.10.2024. kada je tužitelj zadobio ozljedu na radu obavljajući poslove sakupljanja otpada prilikom pada sa papuče kamiona za otpad.

6. U ovom stadiju postupka među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika. Nije sporno da je tužitelju priznata ozljeda na radu od strane HZZO na osnovu predmetnog štetnog događaja. Sporna je odgovornost tuženika i visina tužbenog zahtjeva.

7. Kako je odgovornost osiguratelja i poslodavca solidarna, podredno se na odgovornost tuženika za štetu primjenjuje odredba čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR), koja propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

8. Također se primjenjuje odredba čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, dalje: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti. Sukladno stavku 2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

9. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, a utvrđujući eventualnu odgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja, valja, prije svega, istaknuti da je obveza poslodavca da radniku osigura uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika (čl. 7. st. 3. ZR), ali je jednako tako obveza radnika da obavlja poslove s dužnom pažnjom i pritom vodi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu (čl. 68. st. 1. ZZR). Stavkom 2. istog članka propisano je da se smatra da radnik radi dužnom pažnjom ako posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca.

10. Na okolnost nastanka štetnog događaja i odgovornosti saslušan je svjedok PF i tužitelj te je izvršen uvid u isprave u spisu. Iz iskaza svjedoka ĆF i tužitelja, koje iskaze je sud prihvatio kao međusobno suglasne i uvjerljive, te uvidom u prijavu o ozljedi na radu, utvrđeno je da je do štetnog događaja došlo prilikom obavljanja posla sakupljanja otpada, tužitelj i svjedok su bili na papuči kamiona koja je zapela za šaht uslijed čega je tužitelj pao i ozlijedio se.

11. Tuženik u svojem odgovoru na tužbu tvrdi da je za štetu odgovoran sam tužitelj. Da bi sud prihvatio ovakav prigovor, tuženik je dužan dokazati da se radilo o namjeri ili krajnjoj nepažnji tužitelja.

12. Iz provedenih dokaza i to iskaza tužitelja i svjedoka te prijave o ozljedi na radu utvrđeno je da se tužitelj prilikom nastanka štetnog događaja ponašao kao prosječno pažljiv radnik, slijedom čega u njegovom postupanju nije bilo nikakvog doprinosa štetnom događaju.

13. Stoga, prema pravilima o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 221.a ZPP, sud je utvrdio da je tuženik kao osiguratelj poslodavca u cijelosti odgovoran tužitelju kao radniku osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu čija odgovornost je objektivne prirode, te da tužitelj svojim radnjama ničim nije doprinio nastanku štetnog događaja, stoga nisu ostvarene pretpostavke iz čl. 25. st. 2. ZZR da se tuženika oslobodi odgovornosti ili da se ista umanji.

14. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Jošku Filipušiću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da se kod tužitelja radilo o lakim tjelesnim ozljedama koje su nakon adekvatnog medicinskog tretmana uredno sanirane i nakon kojih nisu zaostale trajne štetne posljedice. Nema zaostalih trajnih posljedica. Tužitelj je trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana. Srednje jaki bolovi potrajali su 6 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 30 dana. Pretrpio je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 30 dana radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja. Kod tužitelja nije došlo do smanjenja životne aktivnosti. Dok se nalazio na kućnom liječenju bila mu je potrebna pomoć druge osobe po 2 sata dnevno kroz 14 dana zbog mirovanja, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti. Naruženje nije zaostalo.

15. Stranke nisu imale prigovora na vještačenje niti su tražile da vještak usmeno iznese svoj nalaz i mišljenje te je sud prihvatio provedeno medicinsko vještačenje kao stručno, razumljivo i objektivno.

16. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 155/23, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i koje je utvrdio vještak i to fizičke boli i strah. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Na dosuđenje naknade štete utječe okolnost da stopa inflacije od 2020. godine kada je VSRH povećao orijentacijske kriterije za 50% iznosi 28,4 %.

17. Imajući u vidu zadobivene ozljede, obzirom na trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, kako to sve proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od eura 2.100,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova 1.100,00 eura te po kriteriju pretrpljenog straha 1.000,00 eura.

18. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužitelju za 72 sata nestručne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP u iznosu od 4,00 eura po satu, pa ista ukupno iznosi 150,00 eura.

19. Treba reći da Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete koji su prihvaćeni na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a kako to već iz samog njihovog naziva proizlazi, jesu kriteriji orijentacijske naravi, koji sucima trebaju pomoći pri određivanju pravične novčane naknade za neimovinsku štetu u pojedinim predmetima. U pitanju je naknada koja nema za svrhu materijalno obeštećenje osobe zbog pretrpljene neimovinske štete (jer se takva šteta i ne može naknaditi), već je njezina svrha da se oštećenome dosudi određena naknada koja mu omogućava da donekle kompenzira neugodnosti kojima je bio izložen vezano za pretrpljenu neimovinsku štetu. Upravo zato bespredmetno je govoriti o preciznom korištenju novčanih iznosa navedenih u orijentacijskim kriterijima.

20. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje na temelju čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je liječenje tužitelja završeno 2.12.2024. (nalaz vještaka), to kamate teku od 20.1.2025. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva kako je tužitelj to i tražio.

21. Na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu zatezne kamate teku od presuđenja budući da ista nije reparirana te dospijeva tek donošenjem prvostupanjske presude kada je tuženiku poznata visina štete. Stoga je odbijen zahtjev za isplatu kamata za period od 20.1.2025. do 28.10.2025.

22. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je u cijelosti prihvaćen za ukupan iznos od 2.250,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, a odbijen za isplatu kamata na tuđu pomoć i njegu za period od 20.1.2025. do 28.10.2025.

23. S obzirom da je tužitelj nakon medicinskog vještačenja smanjio tužbeni zahtjev za 600,00 eura, koje smanjenje se prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda smatra djelomičnim povlačenjem tužbe za koje je uvijek potreban pristanak tuženika, a tuženik nije dao svoj pristanak, tužbeni zahtjev je trebalo odbiti za iznos od 600,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 2. i članka 155. stavka 1. ZPP, sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti predmeta spora od 2.850,00 eura. Tužitelj je u odnosu na osnovu uspio 100 %, a tuženik 0%, u odnosu na visinu tužitelj je uspio 79%, a tuženik 21%. Stoga je sud za tužitelja utvrdio sljedeći omjer uspjeha: 100% + 79% = 179% / 2 = 89,5%, a za tuženika:

0% + 21% = 21% / 2 = 10,5. Kada se od omjera uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika preostane iznos od 79% uspjeha na strani tužitelja.

25. Tužitelju je priznat trošak:

- sastava odštetnog zahtjeva od 200,00 eura (Tbr.32),

- sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7/1),

- pristupa na ročište 7.4.2025. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

- sastava podneska od 12.5.2025. od 200,00 eura (Tbr.8/1),

- pristupa na ročište 17.9.2025. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

što ukupno iznosi 1.000,00 eura, što uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) iznosi 1.250,00 eura, pri čemu razmjerno uspjehu od 79% taj trošak iznosi 987,50 eura. U cijelosti su mu priznati troškovi vještačenja od 300,00 eura pa sveukupno trošak tužitelja iznosi 1.287,50 eura.

26. Tužitelj nema pravo na naknadu troška za sastav ostalih podnesaka jer nisu bili neophodni za vođenje spora, a nema pravo ni na trošak zastupanja na ročištu za objavu presude jer pristup na isto nije neophodan za vođenje spora. (čl. 155. ZPP).

27. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

28. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćnici

2. tuženiku