Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: Pn-1881/2022-69

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda dr.sc. Ljiljani Matuško Antonić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Tini Jokić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika SZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Predragu Petričeviću, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 15. rujna 2025. godine u prisutnosti punomoćnice tužitelja Tine Jokić, odvjetnice i tuženika, dana 28. listopada 2025. godine

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku SZ iz [adresa], isplatiti tužiteljici JZ iz [adresa], iznos u visini od 2.933,50 EUR-a sa zateznom kamatom tekućom od 28. listopada 2025. godine do isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015. godine, a od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. godine do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice u dijelu tužbenog zahtjeva u kojem zahtijeva isplatu zatezne kamate na iznos u visini od 2.933,50 EUR tekuće od dana 13. prosinca 2011. godine do 28. listopada 2025. godine.

    III. Nalaže se tuženiku SZ, iz [adresa], naknaditi tužiteljici JZ iz [adresa], trošak parničnog postupka u visini iznosa od 3.069,99 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 28. listopada 2025. godine do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi da su tužiteljica i tuženik susjedi u Gornjem Dragonošcu, Sirkovina 40, da je ona vlasnica i posjednica z.k. čbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],a tuženik je vlasnik susjedne parcele oznake z.k. čbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje navodi da je dana 12.12.2011. godine oko 18,15 sati tuženik porušio tužiteljičinu ogradu od metalnih cijevi i pletene žice u ukupnoj dužini od 86 metara i visine 120 cm, a koja se nalazila isključivo na nekretnini tužiteljice te predstavlja njezino vlasništvo, a ista je ograda bila postavljena s desne strane njezinog glavnog ulaza, gledano s puta. Tužiteljica navodi da je osim navedene ograde tuženik uništio drvenu ogradu koja se nalazila ispred ulaza u kuću tužiteljice u ukupnoj dužini od 120 metara i visine 120 cm, a koju je tužiteljica postavila 2003. godine, da je tuženik uništio u cijelosti parkirno mjesta cca 10 m2 koje se nalazilo ispred navedene drvne ograde i građevinski otpad nabacao ispred ulaza u kuću tužiteljice. Navodi kako su pozvani policijski djelatnici koji su sačinili zapisnik o intervenciji i utvrđeno je da je tuženik počinio štetne radnje. Tužiteljica ističe da je za bravarske radove – izradu ograde platila iznos od 15.542,28 kn Strojobravarskoj radionici GVM, da je vrijednost drvene ograde bila 4.000,00 kn, a vrijednost parkirnog mjesta je 3.000,00 kn, pa stoga trpi štetu u ukupnom iznosu od 22.542,28 kn. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava činjenične navode da su stranke susjedi nekretnina kako to navodi tužiteljica u tužbi, osporava štetni događaj kako ga opisuje tužiteljica, ističe da se isti nije dogodio na način utvrđen u tužbenom zahtjevu, pa stoga nema odgovornosti na strani tuženika za nastanak štetnog događaja. Tuženik navodi da je tužiteljica bez prethodne obavijesti i dopuštenja tuženika postavila ogradu od metalnih cijevi i pletene žice na način da je ista ukopana betonskim stupovima u zemlju u cijelosti na nekretnini tuženika odnosno njegovom vinogradu. Ističe da je tužiteljica pokrenula postupak za uređenje međa iz čega proizlazi da tužiteljica i sama dvoji o međi. Osporava visinu tužbenog zahtjeva, predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te zahtjeva naknadu troškova parničnog postupka.

    3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u izvadak iz zemljišnih za z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i z. k. ul. br. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], preslik izvoda iz katastarskog plana, rješenje ovog suda poslovni broj Z-14611/2022 od 07.06.2022.g. (list 5-7, list 211-219 spisa), Potvrdu VI PP Zagreb od 03.01.2012.g. (list 8-9 spisa), račun broj 37/11 od 07.01.2011.g. (list 10 spisa), fotografije uništene ograde i parkirnog mjesta, izvornike fotografija (list 20-27, list 83, list 160 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Mladena Bebera od svibnja 2012.g. (list 38-42, list 96-101 spisa), rješenje ovog suda poslovni broj R1- 30/12 od 17.04.2012.g., rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 8554/12-2 od 15.01.2014.g., rješenje ovog suda poslovni broj Pp-3/12 od 18.11.2016.g., presudu ovog suda poslovni broj P-4757/14 od 25.01.2017.g., presudu i rješenje ovog suda poslovni broj P-11052/19 od 09.04.2021.g., presudu Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-647/2021 od 28.10.2021.g., rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-550/2017 od 19.06.2019.g.(list 43- 51, list 87-95, list 102-104, list 112-115, list 142-146, list 244-264 spisa), dopis (list 118 spisa), proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Mladena Bebera, proveden je dokaz geodetskim vještačenjem po vještaku Mladenu Beberu, kojeg vještaka je sud dopunski saslušao, proveden je dokaz građevinskim vještačenjem po vještaku Andreju Babiću, saslušan je svjedok RZ, saslušani su tužiteljica i tuženik.

    Sud je izvršio uvid u spis ovog suda poslovni broj R1-30/12.

    Sud nije ocjenjivao nalaz i mišljenje vještak Mladena Bebera iz svibnja 2012. godine budući je proveden dokaz geodetskim vještačenjem u tijeku ovog postupka.

    Ocjenom provedenih dokaza kako svakog zasebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22 i 153/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

    4. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica vlasnica i posjednica nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oznake z. k. č. br. [katastarska čestica], a da je tuženik vlasnik i posjednik nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oznake z.k. čbr. [katastarska čestica]. Između stranaka sporna je odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, sporna je činjenica da li je tužiteljica postavila ograde na zemljištu tuženika, te osnov i visina štete.

    5. Tužiteljica u tijeku postupka ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva, osporava da bi postavila ogradu na zemljištu tuženika, ističe da je ona posljednji, faktični i mirni vlasnik i posjednik nekretnine na kojoj je postavila metalnu ogradu i to od 2000. godine i da je nesmetano uživala posjed i vlasništvo nekretnine sve do nastanka štetnog događaja 12.12.2011. godine, da je ona postavila predmetnu ogradu cca 20 cm od međe i na takav način je povećala posjed tuženika. Nadalje navodi da je tuženik nasilno i samovoljno porušio ogradu tužiteljice i da je u cijelosti uništio parkirno mjesto cca 10 m2 koje se nalazilo ispred drvene ograde te je građevinski otpad nabacao ispred ulaza u njezinu kuću. Tuženik ostaje kod odgovora na tužbu.

    6. Sud je na okolnost činjeničnih navoda tužbe saslušao svjedoka, tužiteljicu i tuženika.

    Svjedok RZ u svom iskazu navodi da je radio omeđenje kao geodet, da navedeno omeđenje radio je po podacima iz katastra, a zna da su stranke došle u neki spor jer je već kao svjedok prije par godina davao izjavu no ne sjeća se u vezi čega niti gdje je tu izjavu davao. Navodi da je spomenuto omeđenje radio prije više godina, ne može točno reći kada, tada nije bilo nikakvog spora prilikom omeđenja na licu mjesta.

    Tužiteljica u svom iskazu navodi da je 2000. godine kupila posjed i sve do 2011. godine nije bila ograda niti je bilo nekih problema sve to dok je nekretninu uživao pok. djed tuženika, a nakon što je nekretninu počeo uživati tuženik, nastali su problemi na način da je isti ulazio u njezin teren prilikom obrađivanja i sadnje vinograda. Ističe dok je u posjedu bio pok. tuženikov djed, do međe je bilo zasađeno nisko raslinje - kupine, ribizli, a nakon toga kada je u posjed ušao tuženik, to je sve izorano. Tužiteljica iskazuje da je ona u mjesecu studenom 2011. godine postavila ogradu u dužini 86 m, da je 2011. godine svoju kompletnu nekretninu omeđila ogradom, a ograda se nalazila na njezinoj nekretnini, time da prije postavljanja ograde nije izlazio mjernik radi utvrđivanja međe, već je ogradu postavila nakon što je tuženik uzurpirao njezin prostor, onako kako su zemljište do tada uživali, da je u mjesecu prosincu ograda maknuta od strane tuženika, pa je pozvala policiju i tom prilikom je sačinjen zapisnik time da ona nije bila prisutna samom činu uklanjanja ograde od strane tuženika. Ističe da ogradu je ponovno postavio obrt [obrt], riječ je o žičanoj ogradi s metalnim stupovima koji su bili ubetonirani u zemlju, cijena tih radova iznosila je oko 20.000,00 kn, radovi oko izrade ograde trajali su tri dana. Iskazuje da je imala ispred svoje ograde uređen parkirni prostor s betonskim ulošcima koji su također bili dignuti, da su taj parkirni prostor radili radnici koji su radili radove oko kuće i misli da je cijena tog dijela zajedno s materijalom bila oko 1.400,00 kn, a radovi su bili gotovi nakon izdavanja računa. Tužiteljica nadalje navodi nakon što je tuženik srušio ogradu, pokrenut je postupak uređenja međe i u tom postupku je kasnije izašao mjernik.

    Tuženik u svom iskazu navodi da je srušio ogradu tužiteljice koja je bila postavljena uz sam red njegovog vinograda, a isto tako je srušio i nadograđeni dio parkirnog mjesta koji je ulazio u njegovu parcelu, da je parkirno mjesto postavljeno za života njegovog djeda, da 2011. godine kada je tužiteljica postavljala ogradu proširen je dio tog parkirnog mjesta i taj prošireni dio je srušio. Isto tako navodi da stari vinograd, odnosno onaj vinograd koji je obrađivao njegov djed ulazio je u tužiteljičinu česticu i da je tužiteljica tražila da on taj dio ukloni, da je bio mjernik, da nakon toga je posadio unutar svoje parcele novi vinograd koji je posađen 90 cm od tada postavljene međe. Tuženik ističe da tih 90 cm upravo je i ostavljeno kako bi on strojem mogao obrađivati red vinograda, da je u jesen 2011. godine tužiteljica uz sam red vinograda postavila svoju ogradu i na taj način mu onemogućila obrađivanje vinograda, a koji red je bio zasađen na njegovoj parceli, da je tužiteljica postavila ogradu na udaljenosti od 20-ak cm od njegovog reda vinograda time da je betonski dio stupa u zemlji ulazio za 15-ak cm u red vinograda. Navodi da je ogradu srušio na način da je rukom gurnuo ogradu na parcelu tužiteljice, ograda nije uništena, da ograda više ne leži na parceli tužiteljice, ali je on nije uklonio s parcele tužiteljice. Nadalje iskazuje da je prije rušenja ograde pismom se obratio tužiteljici, nisu se mogli ništa dogovoriti i kako su mu predstojali jesenski radovi u vinogradu, on je tu ogradu gurnuo na parcelu tužiteljice. Ističe da se vinograd uz taj dio nije mogao obrađivati niti ručno, da je stari vinograd imao 5 redova, a novi vinograd ima 3 reda koja su na donjem dijelu udaljena 1,60 m, a na gornjem dijelu 1,90 m. Tuženik iskazuje da je ovako postavljena ograda tužiteljice i nakon što je međa uređena u sudskom postupku prelazila na njegovu parcelu za cca 20 cm. Iskazima saslušane tužiteljice i tuženika te svjedoka sud je poklonio vjeru jer su isti iznijeti logično i uvjerljivo i međusobno su sukladni osim u dijelu iskaza tuženika da bi metalna ograda tužiteljica bila postavljena na njegovoj nekretnini.

    7. Sud je na okolnost utvrđivanja sporne činjenice položaja ograde tj. da li se ograda od metalnih cijevi i pletene žice u ukupnoj dužini od 86 metara i visine 120 cm, drvena ograda dužine 10 metara i visine 120 cm, te parkirno mjesto cca 10 m2 koje se nalazilo ispred drvene ograde nalazi na nekretnini tužiteljice (kčbr. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka.

    Na održanom očevidu na licu mjesta stranke su osobne pokazivale sporni dio zemljišta. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Mladena Bebera od 30.05.2016.g. (list 71-78 spisa) utvrđeno je da je tužiteljica postavila ogradu od metalnih cijevi i pletene žice u duljini 86,73 m2, da u odnosu na stanje u katastru i zemljišnoj knjizi vidljivo je da navedena spojnica bo 1-s18 (oznaka bo 1-s18 na skici vještaka) odgovara katastarskoj granici između posjeda k. č. [katastarska čestica] (tužiteljica) i k. čbr. [katastarska čestica] (tuženik), a u odnosu na stanje prema uređenoj međi u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem R1- 30/2012 vidljivo je da se ista ograda nalazila na liniji uređene međe u navedenom postupku.

    Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, jer je dano na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužiteljica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Tuženik ističe primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, navodi kako se vještak poziva na uređenje međa u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem R1-30/12 a da je sud uredio među prema pravičnoj ocjeni polovicom sporne površine, da je tužiteljica postavila ogradu na nekretnini tuženika koja se nalazi cca 50 cm od katastarske međe između nekretnina stranaka, pa ograda nije postavljane na liniji uređene međe (podnesak tuženika od 01.07.2016.g. – list 82-83 spisa).

    Na primjedbe tuženika vještak Mladen Beber očitovao se pismeno (list 120 spisa). U pismenom očitovanju vještak navodi da je položaj ograde pokazivala na očevidu tužiteljica, te je izvršio potrebna mjerenja, time da ograda odnosno spornih stupova nije bilo na očevidu, pa je mjerenje vršeno prema pokazivanju tužiteljice. Ovakvim pismenim očitovanjem vještaka po mišljenju suda otklonjene su sve primjedbe tuženika.

    8. Sud je na okolnost visine tužbenog zahtjeva proveo dokaz građevinskim vještačenjem po vještaku Andreju Babiću. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Andreja Babića od 31.01.2025. godine (list 167-198 spisa) sud je utvrdio da su opravdani troškovi popravka žičane ograde i betonskih stupova u visini iznosa od 2.933,50 EUR.

    Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, jer je dano na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužiteljica i tuženik nemaju primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

    9. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 112/11, 78/15, 28/18, 126/21, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) propisano je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1085. st. 1. ZOO-a propisano je da odgovorna osoba je dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, dok je st. 3. čl. 1085. ZOO-a propisano ako uspostavljanje prijašnjeg stanja nije moguće, ili kad sud smatra da nije nužno da to učini odgovorna osoba, sud će odrediti da ona isplati oštećeniku odgovarajuću svotu novca na ime naknade štete.

    10. Između stranaka sporno je mjesto postavljanja žičane ograde koju je porušio tuženik tj. da li je ista postavljena na granici međe ili na nekretnini tuženika te činjenica da li je tuženik sruši parkirno mjesta iz razloga jer je tužiteljica isto proširila na dio njegove nekretnine. Nadalje sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva.

    11. U tijeku postupka sud je utvrdio u bitnom:

    - da je tuženik dana 12.12.2011. godine porušio ogradu kako to navodi tužiteljica u tužbi jer smatra da je tužiteljica ušla u njegov posjed, a sve iz razloga jer da mu je ograda koju je postavila tužiteljica smetala prilikom obrađivanja vinograda (Potvrda VI Policijske postaje Zagreb od 03.01.2012.g. – list 8-9 spisa, fotografije srušene metalne ograde i parkirališnog mjesta– list 20-28 spisa, iskaz tuženika),

    - da cijena radova izrade nove ograde iznosi ukupno 15.542,28 kn (račun broj 37/2011 od 07.11.2011.g. - list 10 spisa),

    - da se vodio izvanparnični postupak radi uređenja međa te je ovaj sud donio rješenje poslovni broj R1-30/12 od 17. travnja 2012. godine kojim je uređena međa između čestice oznake z. kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća broj 40, dvorište i vinograd u Sirkovini od 1630 m2 upisane u PL 424 koja odgovara z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] – kuća broj 40. Sirkovina, sa 39 čm, dvorište sa 474 čm i vinograd sa 1117 čm , ukupno 1630 m2 koja nekretnina je u vlasništvu tužiteljice, i čestice tuženika upisane oznake k. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vinograd Koreniščak od 441 m2 upisana u PL 1158 koja odgovara z.k. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vinograd Kavanšćak površine 123 čhv odnosno 441 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] (rješenje poslovni broj R1-30/12 od 17.04.2012.g. – list 43-48 spisa, rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-8554/12 od 15.01.2014.g., uvid u spis poslovni broj R1-30/12),

    - da je tuženik nakon što je tužiteljice postavila spornu metalnu ogradu pozvao tužiteljicu da postavi ogradu na među (list 118 spisa)

    - da je tužiteljica odbijena u postupku radi smetanja posjeda tj. da je ovdje tuženik smetao tužiteljicu na način da je dana 12.12.2011. godine porušio ogradu i proširio svoj vinograd na nekretninu tužiteljice (rješenje ovog suda poslovni broj Pp-3/12 od 18.11.2016.g. – list 87-89 spisa),

    - da je presudom ovog suda odbijen ovdje tuženik s tužbenim zahtjevom radi utvrđenja da je vlasnik zk. čbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – vinograd Kvanšćak površine 123 čhv, te da se međa između navedene čestice i čestice zk. čbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br. 40 Sirkovina s 39 čm, dvorište s 474 čm i vinograd s 1117 čm koja čestica je vlasništvo JZ, ovdje tužiteljice, proteže linijom koju povezuju točke A-E-F-G-D prema skici vještaka Žarka Perića (presuda ovog suda poslovni broj P-11052/19-55 od 09.04.2021 (P-4757/14) potvrđena presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-647/2021-2 od 28.10.2021.g.

    – list 244-258 spisa).

    12. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica vlasnica nekretnine zk.č.br. 1837 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja čestica je površine 1630 m2, niti je sporno da je tuženik vlasnik nekretnine zk.č.br. 1840 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje okolnosti proizlaze iz zemljišnoknjižnih izvadaka dostavljenih u spis. Nadalje nije sporno da je tužiteljica u mjesecu studenom 2011. godine postavila ogradu od metalnih cijevi i pletene žice u dužini 86 m i visine 120 cm, da je 2011. godine svoju kompletnu nekretninu omeđila ogradom te je nesmetano uživala svoj posjed i vlasništvo do 12. prosinca 2011.g., kada je tuženik tu ogradu porušio, a nije niti sporno da je tuženik uništio drvenu ogradu koja se nalazila ispred ulaza u kuću tužiteljice u ukupnoj dužini od 10 metara i visine 120 cm, te je uništio parkirno mjesto cca 10 m2 koje se nalazilo ispred drvene ograde.

    13. U tijeku postupka uvidom u spis i rješenje ovog suda poslovni broj R1-30/12-20 od 17.04.2012. godine (list 43-51 spisa) utvrđeno je da je tužiteljica pokrenula izvanparnični postupak radi uređenja međe, da je postupku doneseno pravomoćno rješenje poslovni broj R1-30/12-20 dana 17. travnja 2012.g. kojim je uređena međa između navedenih nekretnina stranaka, s tim da je iz sadržaja citiranog rješenja razvidno kako je sud u tom postupku među uredio prema pravičnoj ocjeni i to polovicom sporne površine, s obzirom da se stranke nisu sporazumjele da se međa uredi po katastru, a niti je utvrdio da bi zadnji posjed bio po katastru. Iz navedenog citiranog rješenja proizlazi i da je međa uređena točkama C1, C2 i D, te da je sporna površina određena spojnicom točaka C-C1-C2-D-C i iznosi 14 m2. Kako je dakle sud u izvanparničnom postupku uredio među prema pravičnoj ocjeni to se tuženik u ovoj pravnoj stvari neosnovano poziva na granice i među kako je bila naznačena u katastarskom operatu i katastru nekretnina.

    Tuženik na kojem je teret dokaza (čl.221.a. ZPP-a) nije dostavi dokaz niti je dokazao da bi tužiteljica postavila spornu ogradu na njegovoj nekretnini kako to tvrdi u tijeku ovog postupka. U ovom postupku kako je prethodno navedeno i obrazloženo sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka Mladena Bebera od 30.05.2016. godine da je tužiteljica postavila spornu ogradu od metalnih cijevi i pletene žice u duljini 86,73 m2 i da se sporna ograda nalazila na liniji uređene međe u izvanparničnom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem R1-30/12. Kako je dakle utvrđeno da tužiteljica nije postavila ogradu na nekretnini tuženika već na liniji uređene međe koja međa je uređena u postupku poslovni broj R1-30/2012 te je utvrđeno da tuženik je uništio ogradu od metalnih cijevi i pletene žice u dužini 86 m i visine 120 cm to je sud usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice za iznos od 2.933,50 EUR koja štete tj. visina troškova popravka žičane ograde i betonskih stupova je utvrđena na temelju nalaza i mišljenja vještaka Andreja Babića. Pri tome sud je uvidom u račun broj 37/2011 od 07. studenog 2011. godine a koji je račun izdala Strojobravarska radionica GVM, vlasnik UZ, iz [adresa] utvrdio da je ukupno 15.542,28 kn (2.062,82 EUR) trošak izrade nove ograde koji radovi obuhvaćaju među inim i betoniranje rupa, postav čeličnih stupova i drugo.

    14. U odnosu na navode tuženika da tužiteljica nije platila troškove postavljanje nove ograde sud je stajališta da takvi navodi ne utječu na odlučivanje u ovoj pravnoj stvari niti oslobađaju tuženika od odgovornosti i obveze da naknadi štetu tužiteljici. Sama činjenica da tužiteljica nije dostavila dokaz da bi platila iznos od 15.542,28 kn, a što ističe tuženik, ne utječe na odluku ovog suda jer je predmet ovog spora utvrđivanje visine štete koja šteta ne mora nužno biti otklonjena prije podnošenja tužbe u smislu da je tužiteljica angažirala treće osobe da otklone štetu i da je radove platila.

    15. Nadalje u ovo konkretnoj pravnoj stvari sud je imao u vidu da je tuženik pozvao tuženicu dopisom (list 118 spisa) da ukloni postavljenu metalnu ogradu i da je tužiteljica vodila postupak radi smetanja posjeda koji tužbeni zahtjev tužiteljice je odbijen rješenjem ovog suda poslovni broj Pp-3/12-22 od 18.11.2016. godine (list 87-89 spisa). Sama činjenica da je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice radi smetanja posjeda u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem Pp-3/12 ne utječe na odlučivanje u ovoj pravnoj stvari. U ovom postupku tužiteljica je trebala dokazati pretpostavke izvanugovorne odgovornosti za štetu i to postojanje subjekata obveznog odnosa odgovornosti za štetu (štetnik), štetnu radnju štetnika, štetu, uzročno-posljedičnu vezu i protupravnost štetne radnje koje pretpostavke je tužiteljica i dokazala, a naročito činjenicu da je postavila spornu metalnu ogradu na svojoj nekretnini, a ne na nekretnini tuženika.

    U odnosu na protupravnost postupanja tuženika ističe se da je tijekom ovog postupka sud utvrdio da je tužiteljica postavila ogradu na međi koja je određena u izvanparničnom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem R1-30/12 pa stoga činjenica da tužiteljica nije uspjela u sporu radi smetanja posjeda ne utječe na odluku ovog suda. Budući je tuženik uništio ogradu koju je postavila tužiteljica, a koju činjenicu tuženik ne osporava to je sud utvrdio odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja i protupravno postupanje tuženika.

    16. Tuženik u ovoj pravnoj stvari ne osporava da je srušio spornu ogradu od metalnih cijevi i pletene žice u ukupnoj dužini od 86 metara i visine 120 cm, a koju visinu opravdanih troškova u odnosu na popravak žičane ograde i betonskih blokova je utvrđena u visini od 2.933,50 EUR, pa je uslijed rušenja sporne ograde i uništavanja betonskih blokova nastala šteta tužiteljici u utuženom iznosu. Na tako dosuđeni iznos sud je dosudio tužiteljici i zateznu kamatu tekuću od dana presuđenja do dana isplate sve kao pod točkom I. izreke presude.

    Tužiteljica zahtjeva isplatu zatezne kamate tekuće od 13.12.2011. godine na utuženi iznos. Sud je odbio tužiteljicu u dijelu tužbenog zahtjeva kojim zahtjeva isplatu zatezne kamate tekuće od dana štetnog događaja pa do dana presuđenja (točka II. izreke presude). Tužiteljica na kojoj je teret dokaza (čl.221.a. ZPP-a) nije dostavila dokaz da bi otklonila nastalu štetu na način da je platila ponovno postavljanje metalne ograde (a koju činjenicu neplaćanja postavljanja nove ograde ističe i tuženik) već dostavlja račun Strojobravarske radionice od 07.11.2011. godine na okolnost visine cijene postavljanja metalne ograde koju je tuženik uništio. Nadalje iz nalaza i mišljenja vještaka Mladena Bebera i vještaka Andreja Babića jasno i nedvosmisleno proizlazi da tužiteljica nije postavila novu metalnu ogradu, a što je utvrđeno i očevidom na licu mjesta. Visinu štete sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka Andreja Babića u visini od 2.933,50 EUR pa je stoga sud dosudio zateznu kamatu na tako dosuđeni iznos tekuću od dana presuđenja do dana isplate.

    17. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.2. ZPP-a. Trošak se sastoji od sastava tužbe 05.01.2012.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.7 točak 1. OT-a), sastav podneska od 10.04.2012.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 08.12.2015.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), pristup na očevid dana 09.05.2016.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 7. OT-a), pristup na ročište dana 25.01.2018.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 07.12.2022.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 08.02.2023.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), sastav podneska od 25.04.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 15.09.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), ukupno 1.800,00 EUR, te je priznat trošak geodetskog vještačenja u iznosu od 481,12 EUR, kao i trošak građevinskog vještačenja u iznosu od 713,09 EUR, priznat je trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 75,78 EUR, ukupno 3.069,99 EUR. Tužiteljici nije priznat trošak sudske pristojbe na tužbu budući da istu nije platila.

    Tuženiku nije priznat trošak parničnog postupka budući da tužiteljica nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu tužbenog zahtjeva.

    Na dosuđeni parnični trošak tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata sukladno čl. 151. stavak 3. ZPP-a.

    Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

    U Zagrebu, 28. listopada 2025. godine

    Sudac:

    dr.sc. Ljiljana Matuško Antonić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 4 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

    Dna:

    1. tužitelju po punomoćniku

    2. tuženiku po punomoćniku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.