REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1209/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivana Starčević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice PS iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupane po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, Đorđićeva 15, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d. Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 16. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice ČS, odvjetničkog vježbenika i punomoćnika tuženika Dominika Vulina, odvjetnika, dana 28. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d. Zagreb, Capraška ulica 6 (OIB: 00432869176) isplatiti tužiteljici PS iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i tuđe pomoći iznos od 4.596,00 € skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 02.07.2024. godine do isplate po stopi po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećane za tri postotna poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 1.800,00 eura skupa sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi po stopi po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećane za tri postotna poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je u tužbi navela da je e dana13.12.2023. pretrpjela ozljedu na radu. U trenutku ozljeđivanja tužiteljica je bila zaposlena kod poslodavca Dječji vrtić "TRAVNO" u Zagrebu, Božidara Magovca 10 prilikom obavljanja poslova čišćenja sobe kada je pala i ozlijedila se.

Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužiteljica posao obavljala na uobičajen način i pažljivo i kao je tužiteljici priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojeg je poslodavac tužiteljice osiguran od odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno tužiteljica je podnijela tuženiku odštetni zahtjev dana 02.07.2024. godine, a tuženik joj do danas nije isplatio naknadu štete.

Tužiteljica se javila u Kliniku za traumatologiju u Zagrebu gdje joj je dijagnosticirana ozljeda: Fractura segm SS sarco i Contusio cubiti I sin. Tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je prilikom pada ozlijedila trticu i lijevi lakat uslijed čega je trjpela intenzivne bolove i strah. Tužiteljica je morala mirovati i sjediti na rasteretnom jastuku, stavljati hladne obloge na lakat i uzimati analgetike.

Tužiteljica je provela više ciklusa fizikalne terapije ali su unatoč tome kod nje zaostali bolovi u području sakruma i bolni i ograničeni pokreti u lijevom laktu uslijed čega joj je smanjena životna aktivnost pa trpi duševne boli.

Tužiteljica je tijekom liječenja trebala tuđu pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova zbog mirovanja,

Slijedom navedenog kod tužiteljice je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa ona na ime naknade imovinske i neimovinske štete a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu potražuje kako slijedi:

- za pretrpljene bolove

1.800,00 eur

-za pretrpljeni strah

1.500,00 eur

-za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti

1.000,00 eur

-za tuđu pomoć

296,00 eur

ukupno 4.596,00 eur,

Slijedom svega navedenog predlaže usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kao i nadoknaditi parnične troškove ovog postupka.

2. Tuženik se u odgovor na tužbu prvenstveno ističe kako u historijatu tužbe skoro pa i da nema podataka o dinamici nastanka štetnog događaja, a iz površnog opisa iste u tužbi te prijave ozljede na radu proizlazi kako je do štetnog događaja i štete došlo krivnjom samog tužitelja.

Naime, u konkretnom slučaju šteta nije posljedica propusta zaštite na radu jer je poslodavac osigurao sigurne uvjete za rad, kao i sredstva za rad koje štite radnika od ozljede na radu.

Slijedom navedenog osporava se odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja budući šteta nije nastupila kao posljedica propusta u zaštiti na radu već uslijed nepažnje same tužiteljice, te nema uzročno-posljedične veze između procesa rada, upravljanja tim procesom i nastale štete tužiteljici.

Podredno, tuženik osporava visinu neimovinske i imovinske štete u pogledu zadobivenih ozljeda koju tužitelj potražuje tužbom jer navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima VSRH, kao što niti iz dostavljene dokumentacije u privitku tužbe ne proizlaze povrede koje bi opravdavale dosudu zatraženog iznosa.

Tuženik osporava tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu, jer sukladno čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja tužbe ili odštetnog zahtjeva, osim ako šteta nije nastala nakon toga. Bitna pretpostavka da bi zatezne kamate počele teći jest da je šteta nastala tj. da su poznate sve posljedice štetne radnje.

Neimovinska šteta u pravilu nastaje kada se završi liječenje oštećenog odnosno stabilizacijom njegova zdravstvenog stanja.

Tuženik osobito napominje kako nema nikakvih dokaza ni saznanja da je zaprimio odštetni zahtjev (koji tužiteljica prilaže uz tužbu), no sve i da isti jeste zaprimljen, zatezne kamate ne mogu početi teći od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, jer šteta još nije bila nastala budući da nisu bili poznati svi elementi štete, uključivo i njezin opseg.

Osporava se tijek zatezne kamate kako je isti postavljen u tužbi za imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega).

Nereparirana šteta nastaje trenom presuđenja kada nenovčana imovinska šteta biva pretočena u određeni broj novčanih jedinica, pa kamata na istu može početi teći tek od donošenja presude.

Tuženik u potpunosti osporava potraživanje tužiteljice na ime sastavljanja odštetnog zahtjev jer nema nikakvih dokaza i saznanja o primitku istog. Slijedom prednje izloženog tuženik predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave odbije tužiteljicu sa tužbenim zahtjevom i obveže ju na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenje prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu, Odštetni zahtjev, medicinsku dokumentaciju, provedeno je vještačenje po dr. OS, saslušao tužitelja.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, u daljnjem tekstu : ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da se desio štetni događaj, pasivna legitimacija i odgovornost i tuđa pomoć i njega, dok je sporna visina naknade.

6. Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. (čl. 25. Zakona o zaštiti na radu) pa se te objektivne odgovornosti može, u cijelosti ili djelomično, osloboditi samo u slučaju da dokaže da je šteta nastala zbog više sile, protupravnih djelovanja treće osobe, ili krivnjom samog zaposlenika( čl.1067 st. 2 Zakona o obveznim odnosima, NN br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, 35/05, 41/08, u daljnjem tekstu: ZOO).

7. Obzirom na spornu visinu potraživanja sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po dr. OS.

8. U svome nalazu i mišljenju specijalista kirurgije utvrđeno je kako je tužiteljica na dan štetnog događaja 13.12.2023. u 18:04 pregledana u Klinici za traumatologiju KBC „Sestre milosrdnice“. U nalazu liječnika se navodi da je „padom ozlijedila medijalni epikondil i sakrum“. „Bez neuroloških ispada. Motorika i osjet očuvani“. RTG lijevog lakta bez znakova svježe koštane traume. Na RTG-u sakruma i trtične kosti prijelom 5 sakralnog segmenta sa ventralnom angulacijom. Postavljena je dijagnoza: prijelom križne kosti segmenta S5 (fractura segm S5 sacri), natučenje lijevog lakta (contusio cubiti l. sin.). Ordiniran joj je rasteretni jastuk, analgetici, regulacija stolice te hladni oblozi na lakat. Kontrola nadležnog liječnika ovdje po indikaciji. 19.01.2024. pregled fizijatra. Klinički palpatorna bolnost u donjem segmentu križne kosti. Lijevi lakat bez otekline, bezbolan, pokreti uredni. Ordinirana fizikalna terapija, analgetik po potrebi. 20.02.2024. kontrola fizijatra. Obavila fizikalnu terapiju. Dalje bolovi u području sakruma i lijeve nadlaktice. I dalje fizikalna terapija 10 x te analgetici. Preporuka UZV lijeve nadlaktice i lakta i pregled ortopeda 29.02.2024. UZV lijevog ramena. Nalaz ne ukazuje na traumatske promjene 01.03.2024. ortoped navodi bol u trtici. Preporuka sjedenje na jastuku s otvorom i mirovanje 28.03.2024.fizijatar. Obavila fizikalnu terapiju, subjektivnom bolje, malo manji bolovi u trtici rame dalje bolno. Citira UZV ramena i ordinira dalje fizikalnu terapiju za rame i zdjelicu 15.05.2024. kontrola kirurga. Na RTG- u se opisuje konsolidirani prijelom. Upućena na fizikalnu terapiju. 20.05.2024. pregled fizijatra. Navedeno je da je obavila fizikalnu terapiju subjektivno bolje rame manje bolno.

Nastaviti medicinske vježbe, analgetici po potrebi..

21.05.2024. pregled kirurga koji navodi još bolove pri sjedenju. RTG stanje nakon prijeloma u visini S5, lumbalna kralježnica nema znakova prijeloma degenerativne promjene, suženje IV prostora L5-S1. Izbjegavati duže sjedenje. Fizikalna terapija za slabinskog kralježnicu, u slučaju promjena napraviti MR slabinske kralježnice.. 26.06.2024. kontrola fizijatra. Obavila fizikalnu terapiju sa dobrim učinkom. Bolove ima jedino kod fizičkog rada i dužeg sjedenja. Nastaviti vježbe analgetika po potrebi Druge medicinske dokumentacije u spisu nema.

Na pregledu vještaka 03.05.2025. tužiteljica navodi da je ozljedu zadobila pri padu na poslu. Radi kao spremačica u dječjem vrtiću. Navodi kako se poskliznula te je pala na trticu i udarila lijevim laktom o pod.

Na pitanje o ranijim ozljedama izjavljuje kako ih nije imala. Na pitanje da li je imala tegoba s leđima navodi da se ne sjeća. Ne sjeća se da li je provodila fizikalnu terapiju zbog tih tegoba. Navodi da je imala tegobe s desnim ramenom te se liječila fizikalnom terapijom.

Na pregled vještaku nije dostavila presliku zdravstvenog kartona kako je određeno Rješenjem suda od 13.01.2025.

Subjektivne tegobe koje navodi nakon ove ozljede je bol u donjem dijelu leđa te trtice, pri promjeni vremena kao i duljeg sjedenja. Imala je nakon ove nezgode više mjeseci bol pri pražnjenu crijeva. Sad to ima povremeno. Navodi i bolove u nogama te teško sagibanje kao i bol u slabinskom dijelu leđa.

Klinički: osim lokalne bolnosti u predjelu trtice ne nađe se drugih posljedica ozljede u predmetnom događaju. Postoji napetost PVM uz slabinsku kralježnicu, izravnanje slabinske i vratne lordoze te ograničenje kretnji kralježnice u cjelini. Mišljenje

Tužiteljica je u štetnom događaju 13.12.2023. god zadobila:

•prijelom križne kosti u zadnjem donjem (petom segmentu) iznad trtične kosti •natučenje lijevog lakta

Ove su joj ozljede utvrđene klinički i radiološki na dan štetnog događaja. Provela je konzervativno liječenje mirovanjem i analgeticima. Liječenje je završeno. Završetkom liječenja se smatra zadnji pregled fizijatra kojeg je načinila 26.06.2024.

Trajne posljedice. Po završetku liječenja zaostale su trajne posljedice u obliku povremenih bolova u području trtice pri promjeni vremena te nelagoda kod duljeg sjedenja kao i povremeno bol pri evakuaciji stolice.

Smanjenje životne aktivnosti zbog zaostalih posljedica ove ozljede iznosi 5%. Tegobe koje tužiteljica ima sa slabinskom kralježnicom što uključuje i radikularne bolove u nogama nisu uzrokovani ozljedom u ovom događaju. Iste su posljedica degenerativnih promjena na slabinskoj kralježnici. Tužiteljica nije dostavila svoj zdravstveni karton ali iz medicinske dokumentacije koja je u spisu i pregleda tužiteljice to je evidentno.

Tegobe koje je imala s lijevim ramenom su djelomično posljedica pada i natučenja lijevog lakta te prijenosa sile udarca na rame. Međutim dijagnostika (UZV) ramena je isključila traumatske promijene na ramenu a ukazuje na degenerativne promjene. Ovo je uzeto u obzir pri davanju ocjene bolova straha i tuđe pomoći. Tužiteljica je zbog zadobivene ozljede trpjela bol i strah te trebala tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi.

Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je imala 3 dana, srednjeg 7 dana i manjeg do 5 tjedana sveukupno. Bol jakog intenziteta je trpjela 4-5 dana, srednjeg do 10 dana, a manjeg još do 6 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Tuđa pomoć joj je bila potrebna u trajanju od 4 tjedna 2 h na dan zbog mirovanja. Tužiteljica je potom još sveukupno trebala tuđu pomoć 3 tjedana 3 puta tjedno po 2 h zbog otežanog hoda i nemogućnosti obavljanja osnovnih životnih aktivnosti (nabavka i priprema hrane i sl.)

Naruženja kao posljedica zadobivene ozljede u ovom događaju nema.

9. Tužitelj nije prigovarao nalazu i mišljenju vještaka te je sukladno istom uskladio tužbu i tužbeni zahtjev, međutim ostao je kod dokaznoga prijedloga vještačenja po specijalisti zaštite na radu.

10. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika jer je isti priznao nalaz i mišljenje liječnika vještaka u kojemu je utvrđena uzročno-posljedična veza štete i štetnoga događaja. Ozljede tužiteljice utvrđene su na dan štetnoga događaja na način da je zbog proklizavanja i pada prenešena sila koja je udarila u rame i dovela do ozljede. Bez obzira što nije priložen zdravstveni karton, vještak je iz dostavljene medicinske dokumentacije evidentirao ozljede iz ovoga štetnog događaja.

11. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan objektivno i u skladu s pravilima struke.

12. Uzimajući u obzir karakter, lokaciju i težinu zadobivenih ozljeda, neugodnosti kojima je liječenje popraćeno, trajanje liječenja, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, osobna svojstva tužitelja, trajne posljedice koje će tužitelj trpjeti u budućem životu, utjecaj koje će iste imati na svakodnevni život tužitelja, te aktualnu sudsku praksu u sličnim slučajevima, primjenom propisa čl. 1100 st. 2 ZOO, sud je ocijenio da je primjerena novčana naknada s osnova povrede prava osobnosti tužitelja ukupno 4.596,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova 1.800,00 eura, smanjenja životnih aktivnosti tužitelja 1.000,00 eura, pretrpljenog straha 1.500,00 eura, pa je, uzimajući u obzir kriterije za dosudu pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (čl. 19 st. 2 u svezi s čl. 1046 ZOO), a uzevši u obzir naknadu za tuđu pomoć i njegu od 296,00 eura (4,00 euro po satu) .

13. Slijedom navedenog tužitelju je, po svim utuženim vidovima štete, dosuđen iznos od 4.596,00 sa zateznom kamatom tekućom na iznos od 02.07.2022.g, kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

14. Odluka o zateznoj kamati temelji se na 29 st. 1 Zakona o obveznim odnosima dok je visina njezine stope određena čl. 29 istog Zakona.

15. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154 st. 1 ZPP-a.

16. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje.

Tako je tužitelju priznat trošak odštetnog zahtjeva, tužbe, sastava podnesaka od 21.5.2025.g, i pristupa na ročište na dan 13.01.2025.g i 16.09.2025.g svako po 100 bodova, sastava podnesaka 17.01.2025.g i 17.02.2025.g svako po 25 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda 2,00 eura ukupno 1.100,00 eura, na koji iznos 25% PDV ili 275,00, sveukupno 1.375,00 eura. Tužitelju je priznat trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 300,00 eura i ročišta za objavu 125,00 eura tako da sveukupni trošak ovoga postupka iznosi 1.800,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate.

17. Tužitelj je temeljem čl. 15. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih u ovom predmetu.

U Zagrebu 28. listopada 2025

Sudac:

Ivana Starčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka prijepisa presude . O žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DNA

1. Pun. tužitelja

2. Tuženiku